U Madjarskoj su u zadnji dvi tajedni održali osnivačku skupšćinu Hrvatske državne samouprave, županijskih i mjesnih hrvatskih samoupravov.

BUDIMPEŠTA – Od prvoga oktobra počinje novi mandat zastupnikov u hrvatski samouprava na državnoj, županijskoj i na mjesnoj razini u Madjarskoj. Po zakonu o pravu narodnosti (CLXXIX. iz 2011. ljeta) svaka narodnost ka je već nek jedno stoljeće na teritoriju Madjarske i razlikuje se od većinskoga naroda zbog svojega jezika, kulture i običaje ima pravo na sljedeće:

• osnivanje narodnosnih samoupravov na demokratski način, zbog čuvanja prav i zastupanje interesov narodnosti
• na narodnosnu kulturnu autonomiju
• na osnivanje narodnosnih ustanovov (npr. škole)
• na osnivanje narodnosnih javnih ustanovov (npr. knjižnice, muzeji, kazališće)
• osnivanje znanstvenoga instituta
• čuvanje narodnosnoga du- ševnoga i vjerskoga jerbins- tva
• osnivanje narodnosnih emi- sijov
• napreuzimanjenarodnosnih institucijov
• osnivanje narodnosnih dru- štav ili zakladov
   

Po zakonu osiguranom pravu su devetoga junija bili uz lokalne i izbore za Europsku uniju izbori na državnoj, županijskoj i mjesnoj razini kade živu Hrvati u Madjarskoj.

Gradišćanski Hrvati su imali dvi liste na izboru, jednu od Saveza Hrvata u Madjarskoj a drugu od Društva Hrvati Horvátok. Hrvatska državna samouprava ima 31 zastupnika med njimi su desetimi iz liste Hrvati-Horvátok. Na osnivačkoj sjednici Hrvatske državne samouprave na koj je nazočio i Miklós Soltész, državni tajnik za vjerske i etničke odnose u Vladi Madjarske su za petljetni mandat izabrali dosadašnjega predsjednika Ivana Gugana, a za potpredsjednicu Angelu Šokac Marković.

Dr. Franjo Pajrić voditelj liste Hrvati-Horvátok je kandidirao Franja Grubića za potpredsjednika ali skupšćina je s 21 glasom ovo odbila.

Na županijskoj razini su već bile osnivačke sjednice. U Željeznoj županiji je predsjednik postao Rajmund Filipović iz Petrovoga Sela a potpredsjednica je Jadranka Toth iz Hrvatskoga Židana. Na čelo Hrvatske samouprave Jursko-Mošonsko-Šopronske županije je izabrana Marija Pilšić iz Koljnofa a potpredsjednica je postala Dora Megyimóri iz Kemlje. U neki seli i varoši su već imali osnivačke sjednice, tako i u Šopronu, kade je dr. Franjo Pajrić iz Koljnofa postao predsjednik, u Kisegu Šandor Petković a u Sambotelu Franjo Jurašić.

Na seoskoj razini su već na neki mjesti imali sjednice i izabrani su peljači. U Petrovom Selu Rajmund Filipović, u Hrvatski Šica Ester Pock Habetler, u Gornjem Četaru Ana Polyak Saller, u Nardi Ildika Bošić Pollak u Prisiki Edit Kelemen, u Undi Sabina Balogh u Koljnofu Franjo Grubić, u Vedešinu Franjo Volgyi, u Bizonji Klaudija Radić Šmatović a u Kemlji Julija Ronczai.

U dvi županija Hrvatska samouprava Koljnofa obdržava od 2014. ljeta Osnovnu školu i čuvarnicu Mihovila Nakovića, a Hrvatska državna samouprava ima dvi institucije a to su Zbirka sakralne umjetnosti u Madjarskoj u Prisiki i Osnovna škola i čuvarnica Mate Meršića Miloradića u Sambotelu.

Ingrid Klemešić