Jisti citrusovo sadje, znači očuvati si zdravlje

Kad je britanski brodski vračitelj James Lind po prvi put uspješno izvračio skorbut citronom, su se citrusi dignuli med zvijezde u mnoštvu sadja. Skorbut je avitaminoza zbog pomanjkanja vitamina C. Zubno meso krvari, ispadaju zubi, krvari i koža, a bolu i kosti. Od skorbuta se more umriti, ar oslabi srce.
Ljudi su citruse počeli kultivirati pred oko 4000-imi ljeti zbog sočnoga, kiselo-slatkoga ploda, ki okripljuje i daje snagu. Povjesničari i biologi su izvidili, ki citrusi su roditelji svih drugih uzgojenih vrsti. To su Citrus medica, takozvani citronovac i Citrus reticulata, bolje poznat pod imenom mandarina. Križanjem tih vrsti su nastale sve druge, danas popularne vrsti, kotno orandža, tangerina, bergamota, grejp, citrona i kumkvat. Citrusi potiču iz Azije, a uzgojem su ih ljudi proširili prvo na područje Bliskoga istoka i Mediterana. O tom svidoču zapisi na grčki i rimski freska.

Tagovi: 

Kako nositi šale i rupce i ulipšati si look?

Prlje su rupci i šali bili nešto za starje žene. Ali danas oni doživljavaju svoj procvat i perfekcioniraju svaki look. Oni glavu čuvaju od zime, a frizuru od vjetra. Pouzdan su aksesoar, ako se zna, kako hasnovati je.

Ali o tom kasnije. Prvo ćemo malo pogledati u povijest.


Jur u starom Rimu je bio poznat sudarij, s kim su si Rimljani trli pot s obraza. Latinska rič „sudarium“ je rubac. Glasovit je sudarij svete Veronike, s kim je ona Jezušu otrla pot s obraza i na kom je ostao Jezušev lik. Na sliki vidimo Sudarij svete Veronike talijanskoga baroknoga slikara Domenica Fettija.

Tagovi: 

Ste znali? Kako bolno nam fali tolerancija?

Človik se dostkrat mora izobličavati zbog intolerancije ljudi. Laže, kad je u stiski, da susjedi ne bi doznali, da je recimo kćer izgubila djelatno mjesto, i da unuk nije kršćen. Škoda, da se s človičjom poviješću zahadja prez poštenja. 185 držav članic Unersco-a je 16. novembra 1995. ljeta potpisalo Deklaraciju o principi tolerancije. Unesco je Organizacija Ujedinjenih narodov za obrazovanje, znanost i kulturu.

Tagovi: 

Hrvatske božićne jačke su jačena Vjera Božja

Hrvatske božićne jačke su dar nepoznatih kreativcev, ki su kot vjerniki s veseljem primili dar Božjega utjelovljenja. Oblikovali su si hrvatski Božić u stihi i s jačenjem i nam ostavili to bogatstvo.
Je li ima pravo ilirac Franjo Kuhač, ki je u uvodu svoje pjesmarice pisao, da su Hrvati i Slovenci najmuzikalniji narodi, kad imaju najveć narodnih jačak i instrumentov, ne moremo verificirati. Ali je sigurno, da su Hrvati jedan od onih narodov, ki imaju bogat repertoar božićnih jačak.

Tagovi: 

Ste znali? - Hrvatske jaslice

Jaslice nam signaliziraju, da se je Jezuš rodio u štalici. Jaslice su na priliku stilizirane na reljefu Kristuševoga rodjenja u luneti trogirske katedrale. Luneta je arhitektonski elemenat, i to polje u polukrugu zvrhu vrat ili oblokov. Luneta trogirske katedrale je djelo majstora Radovana. On je 1240. ljeta isklesao glavni portal trogirske katedrale, ki je istovrimeno najznačajniji sridnjovjekovni portal na istočnom Jadranu i u tom dijelu Europe. Radovan je bio kipar i arhitekt i je živio u Dalmaciji u 13. stoljeću.

Tagovi: 

Ste znali? Opereta o Mikuli na hrvatskom jeziku

O svetomu Mikuli postoji već muzičkih djel, osebito na engleskom jezičnom području. Opereta »Sveti Nikola dolazi« je djelo Hrvata, Salezijanca, dr. Jerka Gržinčića. Uz brojne crikvene jačke na hrvatskom, slovenskom, poljskom, latinskom, engleskom i španjolskom jeziku je oglazbio još i scenski prikaz »Poklon i adoracija malome Isusu u jaslicama«. Ljetos mu je obilježena 150. obljetnica rodjenja i 25. obljetnica smrti. Bio je doktor fizike i matematike, a diplomirao je i na muzičkoj akademiji u Turinu i nastao profesor muzike. Kot takov je podučavao u sridnjoj školi u Rovinju.

Tagovi: 

Gdo bi mislio, da je lepak za miroljubive ljubavnike?

U adventu na mnogi božićni sajmi vidimo kot kinč lepak sa svojimi zelenimi kiticami i prozirnobijelimi bobicami. Bijela imela se zove naš lepak u Hrvatskoj, na nimškom jeziku Mistel, a latinskim imenom Viscum album. Ona je poluparazitska raslina, ar raste na stabalju, ko ima raspucanu koru. Na priliku joj se vidi na hrastu, lipi, brezi, vrbi, jabuki. Još i do jednoga metra široka more nastati. Ona si zimlje vode iz domaćina (Wirt), ali je sama sposobna za proces fotosinteze.

Tagovi: