Balkan počinje na južnom kolodvoru u Beču, se veli u šali. Za ljude u Zagrebu Balkan počinje u Beogradu. Kad se govori o Balkanu onda se već misli na životne prilike, nego na geografsku dimenziju. Balkan je brigovlje na sjeveru Bulgarije. Po tom brigovlju, komu Bulgari velu Stara planina, je cio dio jugoistočne Europe dostao ime Balkanski poluotok.

Znatno jače nego Balkan dominiraju cijelo područje Dinaridi. Ov lanac brigovlja se proteže od rijeke Soče do Drima. Soča izvira u Sloveniji i se kod Trsta u Italiji uljiva u Jadran. Drim se u Albaniji uljiva s jednim rukavom u Jadran.

Austrijanski državni službenik Lovrenc Košir (1804. -  1879.) je pet ljet pred upeljanjem prve poštanske marke na svitu predložio predsjedniku ondašnjega ministarstva za financije i gospodarstvo u Beču, da upelja taksene marke, ke su u monarhiji jur upotribljavali i za frankiranje pisam. Predložio je, da se načinju prešane, papirne oštije, ke bi se prethodno platile, da bi pošta transportirala pisma. Bečanski dvor je pohvalio Koširovu ideju, ali odbio upeljanje poštanske marke.

Rodjenoga Slovenca Košira su (znamda na njegovu želju) premjestili u Milano, a kašnje pak u Zagreb. Onde je 40 ljet dugo djelao kot računovodstveni savjetnik i državni knjigovodja. Ali nije odustao od svoje ideje.

Jur je bilo 125 ljet, i to 29. januara ovoga ljeta, da je nimški inženir Carl Friedrich Benz predao prvi patent za vozilo, koga je gonio motor s nutarnjim izgaranjem (Verbrennungsmotor). Ideja nije bila nova. Mnogi su tada mozgovali, kako eficijentno hasnovati plinske motore. I Nicolaus Otto i Gottlieb Daimler su slišili med tehnički verzirane ljude. Ali upravo zbog patenta se Carlu Benzu javno pripisuje prvi automobil. Javnosti je njegovo cirka 1 PS jako vozilo s trimi kotači po prvi put predstavio u juliju, 1886. ljeta. Ali ona tada još nije bila oduševljena.

Morebit da Vaše srce skače kot divlje od zaljubljenosti i Vi ste željni izraziti Vaše slatke ćuti. Dobrodošli u kompliciranom svitu ljubavi! Još i književniki, državniki i mnogi drugi pismeni ljudi su se kroz povijest človičanstva natezali s ljubavlju. I oni su si stavljali pitanje kotno mi upravo: „Kako napisati perfektno ljubavno pismo?“. Zdesna u okviru morete štati model-pismo.

„Zahvalnost nije samo najveća od svih vrlin, nego i majka svih ostalih“, je rekao Marcus Tullius Cicero, ki je živio od 106. do 43. ljeta pred Kristušem.
Zahvalnost je u vjerski i filozofski teorija tokom cijele ljudske povijesti imala centralnu poziciju. Svaka vjera svita, svejedno je li mislimo na budizam, kršćanstvo, židovstvo ili izlam, zahvalnost gleda kot srce svojih naukov. Skoro svi biblijski psalmi na jedan ili drugi način izražavaju zahvalnost prema Bogu.

Stoprv nedavno se je i psihologija počela baviti sa zahvalnošću, ka je jedna crta človičjega karaktera.

Na prelazu od 18. u 19. stoljeće se je žitak u Europi i Ameriki zbog industrijalizacije i tehničke revolucije znatno bio preminio. Mnogo se je od tada početo produciralo industrijski, a to u varoši, ki su rasli i rasli. Zato su se ondešnje strukture masivno minjale: Kade su ljudi još piše hodili od točke A do točke B, su im odsle bila potribna transportna sredstva, ar su varoši i po kvadraturi nastajali veći.

Mi žene smo se rodile lipe. Nježnost naših crtov, mekoća naših oblin i jedrina našega tijela su inspirirale mnoge umjetnike, ki su kreirali slike, isklesali skulpture, komponirali muzička djela i stvarali poeziju. Mi žene smo kot muze svenek vrtile kolo žitka i umjetnosti. To i dandanas činimo. Svaka od nas na neki način.

Kad je britanski brodski vračitelj James Lind po prvi put uspješno izvračio skorbut citronom, su se citrusi dignuli med zvijezde u mnoštvu sadja. Skorbut je avitaminoza zbog pomanjkanja vitamina C. Zubno meso krvari, ispadaju zubi, krvari i koža, a bolu i kosti. Od skorbuta se more umriti, ar oslabi srce.
Ljudi su citruse počeli kultivirati pred oko 4000-imi ljeti zbog sočnoga, kiselo-slatkoga ploda, ki okripljuje i daje snagu. Povjesničari i biologi su izvidili, ki citrusi su roditelji svih drugih uzgojenih vrsti. To su Citrus medica, takozvani citronovac i Citrus reticulata, bolje poznat pod imenom mandarina. Križanjem tih vrsti su nastale sve druge, danas popularne vrsti, kotno orandža, tangerina, bergamota, grejp, citrona i kumkvat. Citrusi potiču iz Azije, a uzgojem su ih ljudi proširili prvo na područje Bliskoga istoka i Mediterana. O tom svidoču zapisi na grčki i rimski freska.

Flirt je škola samopoštovanja. Gdo njeguje svoju vanjštinu — zube vlase, kožu — i se adretno oblači, on će se drugim viditi. I oni ćedu iskati njegovo društvo. Flirt je škola gledanja. Ako muž otvorenih očiju ide kroz svit, će moći uživati milinu ženske lipote. Žene smu mirno pogledati i tudjega muža.