Na početku kršćanskoga hištva su partneri rekli DA jedan drugomu i se odlučili ljubiti se tako kot je rečeno u Pjesmi ljubavi (1. Kor 13,4): „Ljubav je strpljiva, dobrotivna; ljubav ne zavidjuje, ne hvali se, ne zvišava se; ne čini, ča se ne dostoji, ne išće svoje, ne razdražuje, ne misli o zlu, ne veseli se krivici, a veseli se istini. Sve podnaša, sve vjeruje, u sve se ufa, sve trpi. Ljubav neće nikad prestati.” Važno je ujedinati se na hijerarhiju temeljnih osvidočenj, na priliku: Nam je srićna familija već vridna, nego karijera u zvanju.

Misec svibanj/maj je od davnine poznat kot misec ljubavi i porukov. Ali u zadnji desetljeći pari sve manje biraju hištvo za oblikovanje njevoga skupnoga žitka. Ča je uopće hištvo? U Starom teštamentu je ono imalo društveno i etičko-moralno značenje. Premda je ono trizno gledano pravno opečaćena gospodarska zajednica, je ono polag Biblije i mjesto ljubavi i strahopoštovanja, kade jedan drugoga obogaćuje.

Bečki Kurier je 30. aprila citirao dugoljetnoga gospodarskoga poslanika Gospodarske komore u Zagrebu, Petra Hasslachera, ki u vezi s Hrvatskom govori o znatnoj korupciji i da će se očekivani pristup Hrvatske od 2012. ljeta odrinuti još dvoja ljeta. To da je nek pravo onim, ki još kanu „sipati pineze“. EU da ne kani akceptirati da u još jednoj zemlji cvate korupcija kako je to slučaj s EU-članicami Bugarskom i Rumunjskom. Na Dan djela, 1. maja su objavljeni podatki o šparnom programu za Grčku. U slučaju da to štima onda je Grčka med prvimi ča se tiče korupcije.

Perunika, lilija, aleluja, se zove kod nas i iris. Kitica ima ime iz mitologije. U rodu je s gladiolom i šafranom. Ona upravo sada riva van svoj cvijet, da bi nam do srpnja/julija bila milina za naš pogled. Lišće aleluje ima oblik sablje. Cvjetna stabljika more narasti i do 1,50 m i obično ima dva do tri cvijete. Cvijet je najveć puti plav, pri dnu sa žutim ili bjelkastimi flekami, ke su prevučene lilastimi žilicami.

«Staramati KE» i nje rodbina imaju jezični problem, koga dalje davaju sljedećim generacijam: 4 od nje 6 dice i 10 od nje 24 unukov nerazumljivo mumljaju (nuscheln). Nisu u stanju naučiti se gramatiku ili strukturirati rečenice. 1998. ljeta su nimški stručnjaki Max-Planck-instituta identificirali defekt gena familije KE i pritom otkrili FoxP2-gen, ki je odgovoran za jezičnu sposobnost človika. FoxP2 je gen, komu znanstveniki pripisuju važnu ulogu pri prisvajanju jezika. U slučaju da je FoxP2 defektan, ne postoji jezična sposobnost.

Onde u Afriki, kade je stala zipka človičanstva, onde je gdo pred oko 160 000 ljet počeo brbljati, šlefuriti. Jezično nadareni su se s jasno artikuliranimi zvuki počeli dogovarati na lov. Vokabular, rečenična struktura i gramatika su se izgleda razvili sami od sebe. Jezični geniji su imali već dice, a vridna pažnje je i činjenica, da je s njevimi moždjani nešto funkcioniralo drugačije. 2000 generacijov kasnije su človičanstvo sačinjavali samo ljudi «od riči». Tako ili spodobno se je moralo odvijati neko tajnovito poglavlje človičje povijesti, mislu nimški istraživači.

PETROVO SELO — Rozalija Németh-Molnár, teta Lola Nimčeva, rodjena je 10. aprila 1910. ljeta u Petrovom Selu, kamo se je i vratila na svoj veliki jubilej. Velika rodbina joj je uredila party-presenećenje. Tako se je i napunila velika prostorija petroviske čuvarnice spomenute subote. Slavljenica je jur u mladi ljeti zašla u Budimpeštu, djelala je u bolnici kao medicinska sestra, kasnije je pak upravljala cijelim odjelom. U mladi ljeti ju je otac htio nagoviriti da ide s njim u Ameriku, i mladoženja joj je otputovao na daleki kontinent, ona je još ostala.

Da muzika more po-drugačiti raspoloženje, je opće poznato. Australski stručnjaki su predstavili svoju študiju, ka je ta fenomen matematički istražila i potvrdila. Uzrok za to, da način muzike more minjati raspoloženje postoji u temeljni ele- menti muzike, a to su glasnoća, tempo i višina tonov. Ovi tri elementi su ada odlučujući za raspoloženje, ku muzika na slušatelja ima, a to se more i miriti. Muzički psiholog Emery Schubert od Sveučilišća New South Wales je kvantificirao uticaj muzike na človika.

KOLJNOF — Pod peljanjem Stjepana Kosa iz Bjelovara u Šopron i Koljnof u Ugarskoj doputovala je delgacija zastupnikov nacionalnih manjin u tom gradu da bi sudjelovali u programu Europske Unije »Europa za gradjane«. To je projekt Bjelovarskoga centra za razvoj civilnoga društva i partnerskih organizacijov, šopronske Hrvatske samouprave/ Soproni Horvát Önkor. i Razvojne Agencije Sjever/ Development Agency North. Cilj je razmijena iskustav kulturnih društav manjinskih zajednic, Socijalni dijalog prema regionalnom razvoju i integraciji manjinskih zajednic. Sastanak je bio petak, 19.

Moglo je biti tako ili barem spodobno 1971. ljeta pri „povijesnoj“ generalnoj sjednici Hkd-a u Gradišću, kada je gradišćanskohrvatski kler bio odbio kandidaturu dr. Ivana „Džona“ Müllera za predsjednika i se je organizirao pred izbori. Tada je Müller podlegao i kratko pred tim nagovoreni duhovnik dr. Leo Stubić, ki je plavooko prihvatio „diktat“ farnikov i južnogradišćanske grupacije i tradicionalno nezadovoljnih Hrvatov južnoga Gradišća jer su mislili, da je sjeverno a pred svim sridnje Gradišće zapovidalo, diktiralo i zanemarilo jug Gradišća u hrvatski posli.