Ste znali? - Pravi obraz Zemlje ne moremo projicirati na kartu

Nemoguće je na dvodimenzionalnu kartu projicirati tr­o­dimenzionalne prostore ta­ko da ne bi iskrivili podatke. Ne­moguće je i to da Zemaljsku kuglu predstavimo na ravnoj površini, a da štimaju relacije.

Problem je u tom, da karte prikazuju veće ona područja Zemaljske kugle, ka su daleko od ekvatora. Tako zemlje i kontinenti u cona umirene klime izgledaju veće nego su zaistinu. Na priliku je Gren­land prikazan tako veliko kot Afrika, iako je površina Afrike skoro 14 puti veća ne­go Gren­land. Alaska je prikazana spodobno veliko kot Brazilija, a Brazilija je oko 5 pu­ti veća nego Alaska.

Tagovi: 

Kako vožnja autom do ljetne destinacije more biti ugodna?

Svako ljeto se brojni turisti iz cijele Europe autom otpravu na putovanje do svojih najdražih ljetnih destinacijov. Lani su se cestov­nim putem u inozemstvo od­vezli 42% Europejcev. Od njih je 65% pu­tovalo autom ili drugim motornim vozilom. Da su pu­tovanja ljeti ri­zik, kažu is­pi­tivanja.

Skoro tretina kvarov i tehničkih pro­blemov s auti se dogadja na putu pre­ma ci­lju. Poznata je i činjenica, da se većina prometnih nesrić dogodi u tepli ljetni miseci, ar vozači ljeti manje gledaju na sigurnost u cestovnom prometu nego zimi.

Tagovi: 

Gdo kani zmlijedniti, prvo mora dost piti!

Voda je sastavni dio človi­č­jega organizma. Ako ne pijemo dost vode, se u našem tijelu počnu dogadjati neobične pro­mjene, ke nam škodu. Kad je vani vrućina od 30 Celzijevih st­u­­­pnjev i kad je ta­ko sparno, da ne mo­re­mo normalno od­sa­pati, najvolimo po­se­ći za stak­lom vo­de ili so­ka s mnogo le­da, da bi se ohla­di­li. Ali znan­stveniki opo­minjaju na to, da hladna voda tijelu tako brzo ne daje vlagu. Zato bi po vr­u­­ćini tribali piti vodu ili soke sobne temperature. Nje organizam brže apsorbira. Gdo pije ledene piliše, se more nazimiti premda je vani vruće. Piti vodu sob­ne temperature poboljšava probavu po objedu.

Tagovi: 

Ste znali? - Još samo misec dan do olimpij­skih igar!

XXX. Olimpijske igre su bile u Londonu 2012. ljeta. XXXI. Igre održat ćedu se u Rio de Janeiru u Braziliji. Bit ćedu svetačno otvorene 5. augus­tuša, a zatvorene 21. augus­tuša. I paraolimpijske igre će­du se održati onde, malo ka­s­nije, i to od 7. do 18. septem­bra ovoga ljeta.

Olimpijske igre potiču iz antičke Grčke i su se održavale na diku boga Zeusa. Danas su te Igre medjuna­rod­na naticanja u mnogo­brojni šport­ski disciplina, ljetos po prvi put u golfu i rugbyju. Olimpij­ske igre se održavaju svako četvrto lje­to. Vrime med pr­o­šlimi i budućimi Igrami zovemo Olimpijada. Starim Gr­kom su periode olimpijadov služile kot metoda za broje­nje ljet.

Tagovi: 

Kako ćemo najbolje pohitati van državne pineze?

Pinezi se moraju potrošiti!

Pokidob da država Austrija ni­ma plan za jezičnu politiku, ona kotrigom društav prepuš­ća borbu za opstanak jezika. Hrvatski aktivisti su volonteri. Nje dr­ža­va iskorišćava, da ne bi morala zaposliti profesionalce, ke bi morala plaćati. Tako si ona špara pineze. Ispu­njenje europskoga ­ma­­njin­­sko­ga­­ standarda se ne more odvaliti na ramena dobrovoljcev! Dr­žava je utemeljila Na­rodni savjet, u kom se gradišćanskohrvatska društva svako lje­to sva­djaju za pineze. Pinezi se za svaku cijenu moraju po­trošiti! I tako se inves­tira u aktivnosti, ke nimaju posla s jezikom. Am­a­teri ne zna­ju, kakove mje­re bi bile eficijentne. 

Tagovi: 

Zač Gradišćanski Hrvati moraju igrati tamburicu i tancati u nošnji?

Manjina per definitionem m­o­ra imati odredjena svojstva, po ki je prepoznatljiva kot manjina. Drugačije rečeno, da ma­nj­i­na more biti priznata kot ma­njina, mora ispuniti od­redjene kriterije. Autori manjinskih zakonov se redu po Capotortijevoj definiciji (vi­di HN 11) i imaju jasne predodžbe o tom, kakova mo­ra biti neka ma­njina, da bi mogla imati pravo na obrambu. Manjine, ke su udomaćene u europski nacionalni dr­žava, moraju ispu­niti preduvjete, da bi mogle inzistirati na priznanje svoje kulture. To valja i za Gradiš­ćanske Hrvate.

 

Tagovi: 

Zač jezična prava nisu garancija za opstanak jezika?

Čim je gradišćanskohrvatski jezik proglašen službenim jezikom, je jeziku dodiljen oficijelan status. Ali to je samo kapljica na vruć kamen, ar dodi­ljenje jezičnih prav ne znači, da je neka manjina rehabilitirana i od onoga hipca početo pri­hvaća ono, ča joj je po­nudjeno, a pak su svi jezični problemi izbrisani. To vidimo na primjeru gradišćanskohrvatske situacije.

Tagovi: