Vridno je pozornosti i poštovanja ča činu gradišćanski Hrvati, ki su i u dob komu­n­i­­stičke Jugoslavije u mnogi stvarima davali primjer južnim Hrvatom. Sve Hrvate, kako one u Ugarskoj tako i Hrvate u Hrvatskoj, pratila je tužna sudbina gotovo cije­lo 20. stoljeće. Valja opet pro­čitati roman »Čežnja« Aug­u­stina Blazovića. Kao novi­nar, književnik, svećenik i nastav­nik, on je bitno u 20. stolje­ću uticao na svekoliki vjerski i kulturni život gradišćan­skih Hrvatov. U Hrvatskoj čitat­e­lji moru najti sjajnu knjigu »Tamna strana Marsa — Hrvatska autobiografija i I. svjetski rat«, ku je nedavno objavio povjesnik Hamer­šak (Stjepan Šulek, HRVATSKO SLOVO).

BEČ — „Za razliku od Hrv­a­tov u Hrvat­skoj, gradišćanski Hr­vati od početka lj­e­ta u Hrvatskom centru u Beču i u ta­jedniku HRVATSKE NOVINE op­širno obilježavaju I. svitski boj i sudjelovanje gradišćan­skih Hrvatov iz Austrije i Ugar­ske u tom boju. HN od sredine janu­ara svakoga tajedna ob­javljuju priloge o I. svitskom boju. To su isječki iz razgovo­rov i predavanj, ke su u povodu stote obljetnice po­četka I. svitskoga boja organizirali Hr­­vatski centar i HKD NAPREDAK.

Hrvatski centar tom prigodom po­zvao je povjesnike i stručnjake iz svih dijelov biv­še Austro-U­garske monarhije da svojimi prilogi osvitlu šku­ru stranu boja. Kako je istaknuo glavni urednik Hrvatskih novin Petar Tyran u seriji čla­n­kov o I. svit­skom boju Hr­vat­ski centar da­je priliku ,gubitnikom’ ovoga boja da oni ispri­čaju svoju vla­stitu povijest, ia­ko povijest pi­šu ,pobjedniki’. Rič je o seriji uspomen i doga­djajev u hrvat­ski seli u Austro-Ugarskoj monarhiji. Dakako, predavači i člankopisci ulazu u širi kompleks I. svitskoga bo­ja, u europsku povijest sve do naših dan. Prvi razgovor otvo­rio je p­ovjesnik (i slavist), dopisni član HAZU dr. Nikola Benčić. (...) Iznosu se podatki u javnost, ki posebno i mladim ljudem u ugarski, austrijski i hrvatski kraji nisu svim nam poznati. Posebno je zanimljiva sudbina ugarskih Hrvatov, ke (on) op­­isuje. Ujedno daje sli­ku te­škoga dijela europske po­vijesti na početku 20. stolje­ća...

(Ovde) je gostovao i hrvat­sko-ugarski povjesnik i kroatist ... Dinko Šokčević... ravnatelj (novoga) Ugarskoga kulturno­ga centra u Zagrebu... (o če­mu piše) Jelena Duvnjak... (...)

U Zagrebu bi spominjanje na I. svitski boj vjerojatno o­stalo po strani kao i sve velike teme, da nije Instituta »Ivo Pilar»« pojedinih povjesnikov i publicistov ki upozoravaju na tu obljetnicu...“ (Stjepan Šulek; isto)

Apropo Pilar — sveuč. prof. Alojz Ivanišević je toga autora i njegovo djelo prikazao u lošem svitlu — o čemu bi kroz ovo spomenljeto tribali još reflektirati.

(uredn.)