Na tretom po redu »Razgovoru u Centru« 12. marca je bio gost „Razgovora“ povjesničar, teolog i profesor na Institutu za istočnoeuropsku povijest Bečkoga sveučiliš­ća, v.r. prof. dr. Alojz Ivanišević. U svojem znanstvenom djelovanju se je Ivani­š­e­vić pretežno bavio pitanji na­cije, religije i konfesijov u istočnoj i jugoistočnoj Europi, tr kulturnom i socijalnom poviješću jugoistočne Europe, kao i pisanom poviješću te regije. Domaćin večeri Pe­tar Tyran prof. dr. Ivaniševića pamti uz ostalo kao aktivnog člana folklornoga ansambla gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, kao i aktivnoga rukometaša i sportaša.

BEČ — V.r. sveučilišni profesor Alojz Ivanišević rodjen je 1955. u mjestu Gunjavci, u općini Nova Gradiška, gimnaziju je završio u Zagrebu, te je došao u Beč. Ovde je od 1978. završio teologiju, povijest i teologiju, tr stekao zvanje pr­ofesora doktora. Dr. Ivani­šević je opisao svoje ditinstvo u Gunjavci, kade je odrastao u katoličanskoj obitelji i kade je naučio kako se živi katoličan­stvo. Kako je odrastao, tako je i naučio razlikovati katoličan­stvo i crikveni dogmatizam, pa je danas poznat po svojem kri­tičkom stavu prema Crikvi. Is­to tako, tijekom svojega znan­stvenoga djela bavio se je pita­njem stereotipov kod narodov, s fokusom na hrvatske stereotipe. Kako je tema »Razgovo­ra u Centru« ipak I. svitski boj i njegova stota obljetnica, dr. Ivaniševića je to podsjetilo na pravaše (pripadnike Hrvatske stranke prava, kao desne političke stranke), tr smatra da je onodobni pravaški način razmišljanja opet u modi u Hrvat­skoj. Odraz tog neo-pravaštva je u samodopadnoj sliki ku su Hrvati stvorili o sebi kao o automatski dobrom narodu. Pra­vaški je pozdrav „Bog i Hrvati“, čiji je autor političar Ante Starčević, koga danas Hrvati smatraju „Ocem domovine.“ Takovim pozdravom pravaši su htili poručiti kako o njevoj sud­bini moru odlučivati samo oni i Bog. Dr. Ivanišević smatra kako su za dio stereotipov ki su vladali u Hrvatskoj 1914. u­pravo krivi ti pravaši, ča je posebno izraženo potom kad je bosanski Srbin ubio prijestolo­nasljednika i tako pokrenuo boj. Pravaši su zastupali antiugarski i antisrpski stav, tr su bili na strani Beča. Kasnije se je u toj stranki počeo gajiti i antis­e­m­itizam, veli dr. Alojz Ivani­šević, prem činjenici da je pred­sje­d­nik stranke Josip Frank bio konvertirani Židov. Hrvati su u I. svitskom boju ostavili veli­ke žrtve, tr su pogibali pod zastavom Austro-Ugarske Mo­narhije, i nisu imali bitan uticaj na ishod toga nesrićnoga dijela povijesti. No, ono ča je ta boj kretalo bilo je pitanje nacije, oko koga se je u Cent­ru provela glasna rasprava. 

Iako Hrvati za sebe ne volu reći da su nacionalisti, i dalje se, smatra dr. Ivanišević, smatraju bolji od drugih, ča je jed­na od značakov nacionalizma. Ča se tiče I. svitskoga boja, ta­da je u nacionalističku ideju spadala jugoslavenska unitaris­tička politička ideja, ka se je kasnije raspala. Pitanje nacije je višestruko i komplicirano pi­tanje, dokle ćedu nacionalisti reći da je nacionalni pristup prirodan, u Francuskoj, kako je naveo gost »Razgovora u Cen­tru«, nacija i država postoju bez obzira na etničku pripadnost. Nadalje, postoji i politi­čki pojam nacije, kako je bio pravaški, a ovde je i povijesno i kulturološko značenje nacije, kao bitne odrednice ka je za­živila u I. svitskom boju. Danas je ovde opet pitanje Ukrajine i Rusije, čiji je sukob nacionalan, no Ivanišević smatra da će racionalni pristup ovom problemu spričiti novi boj. 

Iako se kaže da su samo velike sile suverene, Ukrajina m­ora misliti i na ruske inter­ese. Publika je budno pratila predavanje, ko se je kasnije pre­tvorilo u konstruktivnu di­skusiju. Dr. Alojz Ivanišević je »Razgovor u Centru« zaklju­čio riči kako je nacionalna dr­žava danas moguća, no on je protiv totaliziranja nacionalne države kao bogomdane.

(Jelena Duvnjak)