1. maja, na dan djela/posla se je Europska unija spomi­njala desete obljetnice svojega do sada najvećega proširenja — prema istoku. Tim je zavr­šilo političko razdvajanje eu­ropskoga kontinenta. S 1. majom 2004. ljeta je pristupilo deset novih držav Euro­p­skoj uniji. To su bili Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Česka, Slovačka, Ugarska, Slovenija, Malta i Cipar. Č­e­tire zemlje graniču na Austri­ju, tri od njih i na Gradišće.

BEČ — Austrijski ministar vanjskih poslov i integracije Sebastian Kurz na medjunarodnoj konferenciji prošli tajedan u Beču »Deset ljet po proširenju EU 2004.: Postignuća i sljedeći koraci« potvrdio je da je Hrvatska ušla u EU u „teško vrime“. Šef austrijske diplo­macije je na skupu napomenuo ka­ko je Austrija od početka bila zagovornica priključka Zapadnoga Balkana EU, jer to donosi „veću stabilnost i bolje perspektive“ ne samo ovoj alpskoj zemlji nego i cjelokupnoj Europi. Posebice je istakao važnost zapošljavanja mladih, dodavši kako Austrija ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU.

Po ugarskom Savjetu za na­rodnu grupu je sada i hrva­t­ski Savjet reagirao na novu odredbu o maturi. Novom ma­turom da će se počemeriti po­ložaj za jezike narodnih grup. Savjet potribuje, da se školo­vanje u jeziki narodnih grup u svi školski tipi ponudi u is­toj mjeri kako se nudu živi tudji jeziki.. 

ŽELJEZNO/BEČ — Pred­sjednik Savjeta za hrvatsku na­rodnu grupu, ddr. Stanko Hor­vat je rekao za Hrvatsku reda­k­ciju Orf-a Gradišće, da rješe­nje o novoj maturi predvidja neke korekture u smislu naro­d­nih grup. Ali na drugu stranu da su ostali znatni nedostatki i da je došlo do počemerenja za jezike narodnih grup.

„Za razlike od Hrvatov u H­rvatskoj, gradišćanski Hr­vati od početka ljeta u Hrvatskom centru u Beču i u tajedniku HRVATSKE NOVINE opširno obilježavaju I. svit­ski boj i sudjelovanje gradiš­ćanskih Hrvatov iz Austrije i Ugarske u tom boju. (...) U hrvatskom tisku i nadalje ima malo napisa o tom boju. Ka­ko je jur već puti upozorio… VEČERNJI LIST u Hrvatskoj nima projekta ki bi se sus­ta­vno bavio I. svitskim bojem (a) službena Hrvatska, tj. Ministarstvo kulture (i) dru­ge službene institucije, zao­staju iza… predvidjenih komemoracijov. (...) (Ipak je ovde) »Tamna strana Marsa — Hrvatska autobiografija i I. svjetski rat«, ku je nedavno objavio povjesnik Filip Hameršak (a ovde se) prvi put predstavlja relevantan hrvatski autobiografski korpus...» (Stjepan Šulek, HRVATSKO SLOVO). 

Politički direktor Austrijsk­o­ga ministarstva za Europu, integraciju i vanjskih poslov i bivši austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Jan Kickert naglasio je kako „Hrvatska će obogatiti Europsku uniju. Gledamo Hrvatsku kao saveznika u bušenju najpr pr­o­širenje EU“. Hrvatski velepo­slanik u Austriji Gordan Ba­kota je istaknuo uz ostalo „B­itna poruka s ovoga skūpa je i ta da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a prepoznata kao važan čimbenik stabilnosti ka svojim iskustvom i strategijskom pozicijom more dati značajan doprinos, da europska ideja i stabilnost europskoga jugo­istoka bude održiva i u ote­žani politički okolnosti, ka­ko je to ukrajinska kriza“.

BEČ — Medjunarodni tajnik hrvatskoga HDZ-a i bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Nimškoj, dr. Miro Kovač se je prošli tajedan u parlamentu sastao na djelatni razgovor s pre­d­sjednikom bilateralne parlamentarne grupe Austrija-Hrvat­ska, di Nikijem Berlakovićem (VP). Tema razgovora je bila aktual­na situacija Hrvatske i mogućnost produbljenja dobrih odno­sev med obadvimi zemljami. „Za Austriju je Hrvatska va­žna u već kom pogledu, i zbog sigurnosti, a svojim pristupom Europskoj uniji je Hrvatska postala važnim partnerom na opće­europskoj razini“— naglasio je Niki Berlaković.

Vridno je pozornosti i poštovanja ča činu gradišćanski Hrvati, ki su i u dob komu­n­i­­stičke Jugoslavije u mnogi stvarima davali primjer južnim Hrvatom. Sve Hrvate, kako one u Ugarskoj tako i Hrvate u Hrvatskoj, pratila je tužna sudbina gotovo cije­lo 20. stoljeće. Valja opet pro­čitati roman »Čežnja« Aug­u­stina Blazovića. Kao novi­nar, književnik, svećenik i nastav­nik, on je bitno u 20. stolje­ću uticao na svekoliki vjerski i kulturni život gradišćan­skih Hrvatov. U Hrvatskoj čitat­e­lji moru najti sjajnu knjigu »Tamna strana Marsa — Hrvatska autobiografija i I. svjetski rat«, ku je nedavno objavio povjesnik Hamer­šak (Stjepan Šulek, HRVATSKO SLOVO).

Na predavanju Ante Nazora (pleno titulo) u Hrvatskom centru u Beču doznali smo prik jedne upad(n)ice (Zwischen-ruf, -fall), da se je u Be­ču istovrimeno odvijao i dr­žavnički kolegijalni posjet sr­bijanskoga predsjednika T. Nikolića („Toma Grobar“) kod austrijskoga predsjednika Heinza Fischera (hrv. = „Ribar“). Razgovarali su o I. svitskom boju, o Krimu, odnosu EU-Rusija, sankcija protiv Rusije i (nekad) rest-Jugoslavije (Srbije), o tom da Srbija „ne more preživiti… bez Ruske Federacije“ itd. „Vrimena nacionalisti­čkoga usmirenja Srbije su prošla…“(DER STANDARD).

U Domu Europe u Beču hrvatski povjerenik Europske komisije socijaldemokrat Neven Mimica petak, 21. marca je izrazio ufanje, da ćedu prednosti članstva čim prije prepoznati i osjetiti, je rekao kako Hrvatska i Austrija kao dvije ravnopravne članice EU-a imaju „jasan zajednički interes za nastavak suradnje na novoj, višoj razini i na način da se prednosti članstva što je moguće prije u punoj mjeri oćutu i u Hrvatskoj“.

Na tretom po redu »Razgovoru u Centru« 12. marca je bio gost „Razgovora“ povjesničar, teolog i profesor na Institutu za istočnoeuropsku povijest Bečkoga sveučiliš­ća, v.r. prof. dr. Alojz Ivanišević. U svojem znanstvenom djelovanju se je Ivani­š­e­vić pretežno bavio pitanji na­cije, religije i konfesijov u istočnoj i jugoistočnoj Europi, tr kulturnom i socijalnom poviješću jugoistočne Europe, kao i pisanom poviješću te regije. Domaćin večeri Pe­tar Tyran prof. dr. Ivaniševića pamti uz ostalo kao aktivnog člana folklornoga ansambla gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, kao i aktivnoga rukometaša i sportaša.