Utorak, 19. augusta su se na otvorenom med Svetom Margaretom (A) i Šopronom (H) spomenuli 25. obljetnice »Paneuropa piknika« a u vezi s tim pada željeznoga zastora. Ta obljetnica i to kolektivno spominjanje je bio povod za brojne i različne organizirane priredbe, pri ki su bili nazoči vrhovni političari iz Austrije i Ugarske, med njimi i austrij­ski vicekancelar i ministar vanj­skih poslov Michael Spindel­egger, zastupnik u pe­štan­skom Parlamentu, gradiš­ćanski Hrvat Mate Firtl iz Koljnofa, zemaljski pogla­var Hans Niessl, njegov za­mje­nik Franz Steindl i cijeli red drugih uglednih bivših i sadašnjih austrijskih i ugarskih političarov.

BEČ — To je na kraju ispalo kao konjski-naporna trka sa že­ljezanskim studentima, pravi parforce-lov sve od Hrvatskoga centra kroz dio Nutarnjega grada (Beča), pa kroz Spittelberg-KROWOTENDOERFEL i onda opet u uske uličice Staroga Beča, pa najzad do restorana Gina & Marije.

»Razgovor u Centru« na temu „1914. i Hrvati“ dosa­da ugostio je povjesničare i analitičare iz Austrije, Hrvatske, Ugarske i BiH. 5. junija je došao red i na Sr­be, kao svidoke tih bojnih ljet, čiju stogodišnjicu obilježava Hrvatski centar u suradnji s Hkd-om Napredak. Tako je Hrvatski centar posjetila mag. Gordana Ilić-Marković, viša lektorica i predavač na Institutu za slavistiku Sveu­čilišća u Beču, urednica nedavno objavljene knjige »Veliki rat — Prvi svetski rat u ogledalu srpske književnosti i štampe«. U knjigi je mag. Ilić-Marković sakupila lite­rarne tekste, političke doku­mente i privatne bilješke ča poznatih srpskih i austrijskih piscev, a ča anonimnih sudionikov boja. Razgovor s gdjom Gordanom Ilić-Marković je peljao Petar Tyran.

Ča srbijanski po­litičari že­lju pos­ti­ći veličanjem Gavrila Principa? Stota godišnjica početka I. svitsko­ga boja nije službenoj srbijanskoj po­litiki poslužila samo za obi­lježa­vanje jednoga od svojih mītov, nego da bi dala do znanja kako u konačnici ni­su odustali od projekta velike Srbije. More li Gavrilo Pri­n­cip biti simbol Europe?“ (M. Curać, HRVATSKI TJEDNIK).

ŽELJEZNO — Skupina srod­nih zanimanj pedagogic u čuvarnica i obdanišći (Bbkh, Be­rufsgruppe burgenländischer Kindergarten- und Hortpädago­gInnen) u elementarni ča do  sekundarnih obrazovnih usta­nov, u Gradišću od 1987. ljeta djeluje kao općekorisno, nadstranačko, i nadkonfesionalno društvo. S ovim ljetom početo imaju novo predsjedničtvo. Predsjednica odbora je Tamara Ribarić iz Fileža a nje zamje­nica Tamara Falb. Obadvi su se osobno predstavile kod ze­malj­ske refe­rentice za čuvarni­ce, zem. savj. mr. Michaele Re­šetar i su razgovarale s njom o podvaranju dice u Gradišću.

Dan prije prvoga rodjendana Hrvatske kao članice Euro­p­ske Unije, u Kući Europske Unije 30. junija održana je diskusija na temu „Hrvatska — Jedno ljeto u EU — poku­šaj procjene“.

Kolinda Grabar-Kitarović, ka će biti HDZ-ov kandidat na izbori za predsjednika R­e­publike, svoju odluku da se kandidira objasnila je 26. junija novinarom u Dubrovniku dibokom zabrinutošću za stanje u Hrvatskoj, u koj je 350 tisuć nezaposlenih i ka, upozorila je, sve već to­ne u gospodarsku krizu.

Na poziv veleposlanika Gordana Bakote i novoimenovanoga počasnoga konzula za pokrajinu Salzburg, ugledno­ga gospodarstvenika Huber­ta Palfingera, u raskošnoj mramornoj dvorani dvorca Mirabell 13. lipnja se svečano obilježilo otvaranje Konzulata Republike Hrvatske u Solnogradu. Svečanosti su nazočili mnogobrojni ugledniki iz političkoga, gospodar­skoga i društvenoga života grada Solnograda (Salzburg) kao i predstavniki hrvatske zajednice. U okviru proslave otvaranja Konzulata ujedno se je i obilježio Dan državnosti Republike Hrvatske.

„Hrvatska i Austrija imaju mnogo zajedničkih interesov jer je i Austrija dio regije, a stabilnost regije utiče na sta­bilnost naših zemalj“, rekla je hrvatska ministrica vanj­skih i europskih poslov Ves­na Pusić u Beču. Vesna Pu­sić je bila u Beču pri medjunarodnoj konferenciji za zapadni Balkan, na ku je po­zvao austrijski ministar kolega Sebastian Kurz (ÖVP). Sudjelovali su ministri iz šest balkanskih držav, kao i EU-komisar za proširenje Unije Stefan Füle. Konfere­n­cija je potribovala, da Albanija još u juniju dostane status pristupnoga kandidata.

Cindrofac Michel Reimon od Zelenih će biti jedini Gr­a­diš­ćanac u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

ŽELJEZNO — Približno 1000 Gradišćancev i Gradišćan­kov dalo je drugomu na listi Zelenih pri izbori za EU-par­lament, Michelu Reimonu svoj preferencijalni gl­a­s (Vorzugsstimme). Zeleni su u Gradiš­ću osvojili već od 8% glasov. Najveć preferencijalnih glasov je Cindrofac Reimon dostao u Željeznom, a najveć su Zele­ni dostali glasov u Pečvi, Cindrofu i Lučmanu. Zemaljska govoračica Zelenih Regina Pe­trik jasno podupira Reimona na putu u Bruxelles.