Britanski premijer David C­a­meron je izjavio „Škoti će­du dostati veće ovlasti“. Od uku­pno 32 okrugov, za neovisnost su glasovali samo stanovniki Dundeeja, Glasgowa, Sjevernoga Lanark­shirea i Zapadnoga Dunbar­tonshirea.

LONDON — U Škotski os­ta­nak u Ujedinjenom Kraljev­stvu dao je vjetar u hrbat britanskoj funti i euru čije su vri­d­nosti veljek zutra dan po refe­rendumu zabilježile rast, a os­tanak u uniji glasalo je u­kup­no 55% posto škotskih bira­čev, odnosno njih 2,001.926, javio je BBC konačni rezultat referenduma u Škotskoj. U­ku­pno 1,617.989 biračev, ča je 45%, glasalo je za neovisnost. Referendumu 19. septembra se je odazvalo 84,5% glasačev.

Nekad hrvatsko selo Umok (Fertőhomok/Amhagen) na južnoj ubrovi Niuzaljskoga jezera u Ugarskoj je subotu, 13. septembra svečevalo 25. obljetnicu mjesnoga pjevačkoga društva. Hrvati i prijatelji u Umoku su to svečevali šarolikim kulturnim programom u kulturnom domu, pri kom je uz domaće tambura­še Kajkavce nastupila i partnerska grupa Januševec iz Brdovca u Prigorju u blizini Zagreba.

Nastavlja se priča o Krabatu — u Wittichenau-u se nalazi i spomen ploča o človiku K­ra­bat (= Hrvat, op. ur.) o ko­mu je narod ispreo niz lege­n­dov — pa zahvaljujući uloženom trudu, predanom i mukotrpnom istraživanju, upor­nosti, pomalo i znatiželji do­stalo se je mozaik cijeloga ži­vota Krabata; od rodjenja do smrti ko potvrdjuju originalni dokumenti. Suradnja s nimškim izaslanstvom napr­e­duje planiranim tokom a da je to tako potvrdjuje i činjenica da se na Krabatovoj ku­ći u Oberlausitzu (područje u blizini Dresdena) ponosno vijori i hrvatska zastava.

BEČ — Gdo o čemu — Ved­ran Džihić o identitetu, o on­o­mu ča baš njemu, kao da nedo­staje. Ne znamo u koj fazi raz­voja svojega „eks-identiteta“ se trenutačno nalazi. Prema jednom članku u novina Die Pre­s­se od 24. 6. ovoga ljeta identi­ficirao se je sa sljedećim:

Sjeverogradišćanska općina Pandrof pod peljan­jem na­če­lnika inž. Wolfganga Kovača po­zvala je četvrtak, 21. augus­ta na press-konferenci­ju u Pannonia Tower u su­sjedstvu na ta dan prepuni Outlet centar. Kovač i pred­sjednik mjesnoga Turističkoga saveza Christian Kühnelt uz nazočnost zemalj­skoga p­oglavara Hansa Niessla su predstavili program za sve­č­e­vanje 750. obljetnice prvoga imenovanja sela. Svečevat će­du od 5. do 7. septembra. Po nalogu Niessla mr. Jo­ško Vlašić organizira »Fe­štu šarolikosti« (petak, 5. septem­bra) kade namjeravaju predstaviti različne kulture i na­rodne grupe Gradišća. Nedi­lju, 7. ćedu u okviru svetačnoga akta predstaviti i opšir­nu monografiju sela »750 Jahre Parndorf/Pandrof«, ku je sastavio mr. Sepp Gmasz.

Utorak, 19. augusta su se na otvorenom med Svetom Margaretom (A) i Šopronom (H) spomenuli 25. obljetnice »Paneuropa piknika« a u vezi s tim pada željeznoga zastora. Ta obljetnica i to kolektivno spominjanje je bio povod za brojne i različne organizirane priredbe, pri ki su bili nazoči vrhovni političari iz Austrije i Ugarske, med njimi i austrij­ski vicekancelar i ministar vanj­skih poslov Michael Spindel­egger, zastupnik u pe­štan­skom Parlamentu, gradiš­ćanski Hrvat Mate Firtl iz Koljnofa, zemaljski pogla­var Hans Niessl, njegov za­mje­nik Franz Steindl i cijeli red drugih uglednih bivših i sadašnjih austrijskih i ugarskih političarov.

BEČ — To je na kraju ispalo kao konjski-naporna trka sa že­ljezanskim studentima, pravi parforce-lov sve od Hrvatskoga centra kroz dio Nutarnjega grada (Beča), pa kroz Spittelberg-KROWOTENDOERFEL i onda opet u uske uličice Staroga Beča, pa najzad do restorana Gina & Marije.

»Razgovor u Centru« na temu „1914. i Hrvati“ dosa­da ugostio je povjesničare i analitičare iz Austrije, Hrvatske, Ugarske i BiH. 5. junija je došao red i na Sr­be, kao svidoke tih bojnih ljet, čiju stogodišnjicu obilježava Hrvatski centar u suradnji s Hkd-om Napredak. Tako je Hrvatski centar posjetila mag. Gordana Ilić-Marković, viša lektorica i predavač na Institutu za slavistiku Sveu­čilišća u Beču, urednica nedavno objavljene knjige »Veliki rat — Prvi svetski rat u ogledalu srpske književnosti i štampe«. U knjigi je mag. Ilić-Marković sakupila lite­rarne tekste, političke doku­mente i privatne bilješke ča poznatih srpskih i austrijskih piscev, a ča anonimnih sudionikov boja. Razgovor s gdjom Gordanom Ilić-Marković je peljao Petar Tyran.

Ča srbijanski po­litičari že­lju pos­ti­ći veličanjem Gavrila Principa? Stota godišnjica početka I. svitsko­ga boja nije službenoj srbijanskoj po­litiki poslužila samo za obi­lježa­vanje jednoga od svojih mītov, nego da bi dala do znanja kako u konačnici ni­su odustali od projekta velike Srbije. More li Gavrilo Pri­n­cip biti simbol Europe?“ (M. Curać, HRVATSKI TJEDNIK).

ŽELJEZNO — Skupina srod­nih zanimanj pedagogic u čuvarnica i obdanišći (Bbkh, Be­rufsgruppe burgenländischer Kindergarten- und Hortpädago­gInnen) u elementarni ča do  sekundarnih obrazovnih usta­nov, u Gradišću od 1987. ljeta djeluje kao općekorisno, nadstranačko, i nadkonfesionalno društvo. S ovim ljetom početo imaju novo predsjedničtvo. Predsjednica odbora je Tamara Ribarić iz Fileža a nje zamje­nica Tamara Falb. Obadvi su se osobno predstavile kod ze­malj­ske refe­rentice za čuvarni­ce, zem. savj. mr. Michaele Re­šetar i su razgovarale s njom o podvaranju dice u Gradišću.