Evo, spunjeno je — mogli bi se veseliti i trijumfirati. Na jednu stranu je hrvatski Savjet za narodnu grupu jednoglasno odlučio, da su HRVATSKE NOVINE ta tiskani medij gradišćanskih Hrvatov ki triba dostati znatnu potporu iz saveznoga lonca za medije. Ov lonac je napunjen s kih 700.000 € za svih šest narodnih grup, od kih Hrvati i Slovenci imaju pojedan svitovni tajednik, ki će dostati pojačanu državnu financijsku potporu. O tom loncu se još nisu pominali u pojedini narodnosni savjeti, ali je skradnja dob — i za HRVATSKE NOVINE i za slovenske NOVICE, jer financijski pušu iz zadnje škulje. U pogledu na HN je ova odluka došla u zadnjem hipcu i je vezana uz ufanje, da će Kancelarstvo vrijeda otvoriti vrata za prvu tranšu iz ovoga lonca.

Nismo bili euforični — ali veselili smo se ipak, kad je nova tirkizno-zelena Savezna vlada ovu jesen zaključila, da će državnu pineznu potporu za svih šest narodnih grup skoro poduplati na sada 7,9 milijuni eurov godišnje. Moglo se je dogoditi u minuli ljeti i desetljeći da su ovi državni pinezi — kaplje vode na vrući kamen —kvarili i karaktere primateljev ovih pinez, pred svim i onih ki su uvijek imali ćut da su došli prekratko, da su dostali premalo ili uopće ništ iz toga tako slabo napunjenoga „korita“.

Ako i zadnji dani i tajedni opet pojačano govorimo o prikgraničnoj suradnji gradišćanskih Hrvatov i ako se u odredjeni razmaki ponovo spominjemo toga, da smo svi „’z iste vriće“, i ako se toga spomenemo ki su bili oni naši velikani, kim smo se mogli obrnuti na ugarskoj strani granice, kade su nam vrata svenek bila otvorena onda uz brojne druge, stoji najpr u prvom redu Feri Pajrić, školnik u Koljnofu, ravnatelj OŠ, kulturni aktivist prvoga ranga.

Naše štiteljice i štitelji u HRVATSKI NOVINA su u minuli tajedni sigurno jur opazili a najvjerojatnije i uživali u personalnom, dakle uredničkom ali pred svim i sadržajnom proširenju u tiskanom izdanju — s kim smo sada jur u 111. ljetu izlaženja. Samo tih stojedinaest ljet bi svaku i svakoga od nas moglo ispuniti velikim ponosom.

O temi korona, koro­na­kr­i­za, koronapandemija, Covid-19, čistom zaklj­u­čenju (lockdown), čistom ili totalnom zatvaranju (novo­nimški ili novohrvatski: shut­down) svaki i svaka ima ne­što reći. Velik je broj onih, ki su puni razumivanja za vladine mjere i postupke — ali i broj onih ki se uzrujavaju i po­staju sve glasniji i kritičniji u otporu. Zavisi od toga su li bli­ži vladajućim strankam ili bli­ži opozicijskim političkim par­tijam. No, nijednomu nije za­branjeno da sām misli, i nijednoj nigdo ne prepovida da sama ocjenjuje situaciju i da polag svojega zdravoga raz­uma agira i reagira, djeluje na van ili se puvuče iz javnosti.

Kljetu, 2021. ljeta, Gradi­š­će će veliko slaviti 100 ljet postojanja kao naj­mladja savezna zemlja tada nove Republike Austrije. U Ko­ruškoj jur ljetos slavu »100 ljet koruškoga narodnoga gl­a­sovanja“ pri čemu je stanovničtvo u tadašnjoj južnoj Koruškoj po raspadu Austro-Ugarske Monarhije — uz 80 posto nimškoga pred svim i 60 posto, dakle većinom slo­vensko — jasnom većinom od­lučilo da će južna Koruška ostati kod Austrije a ne da će se pripojiti tadašjnoj novostvorenoj kraljevini Slovencev, Hrvatov i Srbov (Shs), ča je pak kašnje, po najprvom po­ku­šajem kolaboracije s Tretim Reichom nastala komu­ni­sti­čka Jugoslavija.