BEČ – O Kristijanu Krekoviću se u vrime Jugoslavije ni­je govorilo, jer je bio (politički) emigrant. Takaj i bečkim Hrvatom poznata Cika Mikolčić ga je osobno poznavala, a pi­sac ovih retkov se je (na pro­š­nju njegovoga zemljaka Mija Jurića) bavio istraživanjem nj­egovih bečkih dani tr pronašao njegov bečki katalog iz 1958. ljeta. Kreković je bio Napretkov stipendist za be­čkih studijov, pak se time ovo bečko društvo i danas ponosi.

Na inicijativu profesorice hr­vatskoga jezika na Panonskoj gimnaziji u Gornjoj Pulji, mr. Gizele Čenar, u 1994. ljeta je omogućio tadašnji di­rektor škole, Karl Wiltschko utemeljenje tamburaškoga orkestra a stručnu pomoć je Gizela Čenar dostala takaj od profesora Bože Potočnika, poznatoga hrvatskoga kompozitora i a­ranžera za tamburašku gla­zbu širom Hrva­t­ske. Hrvatsko kulturno dr­u­štvo u Gradišću  je uz druge pomagalo pri fina­n­ciranju tamburov. Nova direktorica ove škole, mr. Helga Fabšić, ka je rodom iz Pinkovca, je naglasila pri slavlju P­­anoncev da u o­čuvanju narodne grupe i manjin­skoga jezika na­ša škola ima kon­tinuiranu i odr­živu funkciju“.

Hrvatski centar u Beču dodilio je Kulturnu nagradu »Metron« za 2014. lj. hrvat­skomu veleposlaniku u Austriji Gordanu Bakoti. N­a­gr­a­da »Metron« je u obliku po­velje i trofeje, to je blok kris­talnoga stakla, u kom je po strani ugraviran logo nagrade ka se dodiljuje od 2008. ljeta. Nagradu je Bakoti uru­čio predsjednik Hrvatskoga centra mr. Tibor Jugović.

Trajštofska crikva, ka garantira zvanarednu akustiku, je bila, kako i sva dosadašnja ljeta, nabito puna. Zbor pod peljanjem mr. Zla­­t­ke Gieler se smi veseliti vjer­noj publiki, ka jur ljeta du­go pohadja koncerte na visokoj razini. Ova publika zna, ča smi očekivati. Istodobno pa­­žljivi slušatelji pratu razvitak zbora i pojedinih solistic i s­o­listov. Vidi, pa osebujno ču­je se, kako se od ljeta do lje­ta diže kvaliteta. Trajštofski zbor s istaknutimi glasi je n­a­novič pokazao, čemu je u stanju.

Od 1991. ljeta se dodiljuje »Kulturna nagrada gradišća­nskih Hrvatov« onim ljudem, ki djeluju na korist hrvatskoga jezika, kulture kao i identiteta narodne grupe gra­dišćanskih Hrvatov. Od 2010. ponovno oživljeni i reaktivirani Koordinacijski odbor gra­dišćanskohrvatskih dru­štav i organizacijov iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske do­diljuje ovu nagradu. Za 2014. je jednoglasna odluka pala na prof. dr. Štefana Geošića, ki se tim kao laureat stavlja u red s muzičkim sastavom Bruji (2013.), kulturnim po­kretačem B. Ko­rnfein­dom (2012.), kompozitorom Štefanom Kočišem (2010.) kao i I. Sučičem, N. Benčićem, A. Blazovićem, Anom Šoretić, biškupom Št. Lászlóm, F. Sučićem i I. Ivančanom.

Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) je nedilju, 19. oktobra u Filežu održalo svoje redovito generalno spr­a­višće. Pri tom je predsjednik ddr. Stanko Horvat bilancirao djelovanje društva u pr­o­šlom ljetu. Med jako uspješnimi projekti moremo najti aplikacije s hrvatskimi jačk­a­mi za mobilne telefone i pomoćna akcija za žrtve pop­la­ve u Slavoniji. Polag riči Sta­n­­ka Horvata do sada su aplikaciju već od 400 puti skinuli s in­terneta na različni kompjutori ili telefoni, ta­ko da su jako z­adovoljni ovim projektom. Hor­vat se ufa, da će ov broj još narasti do ko­n­ca ljeta. Ča se ti­če pomoćne ak­ci­je za istočnu Slavoniju je Horvat naglasio, da je Hkd bio najveći priva­t­ni donator u toj regiji i je uku­­pno darovao prilično 60.000 €, a prošli tajedan su dotičnim ljudem predali pineze iz socijalnoga fonda. Živu di­skusiju je prouzrokovala i tužba gen. vikara Štefana Vukića da bi HKD agitirao protiv Crikve u Gradišću.

Svečana dodjela nagradov za najuspješnije ansamb­le 44. Varaždinskih barok­nih večeri održao se je 30. septembra u gradskoj vijećnici. Festivalski žiri su ovo ljeto činili muzikologinja i pred­sjednica žirija dr. sc. Zdenka Weber, tr profesori varaždin­ske Glazbene škole Dada Ruža, Nataša Maričić i Predrag Šantek ki su odlučili o dobitniki nagradov Jurici Mu­raiu i Ivanu Lukačiću, kim su one bile uručene na ov dan.

U organizaciji Turističke za­jednice Općine Velika i Kud-a Ivan Goran Kovačić Velika, a pod pokroviteljstvom Općine Velika 30. i 31. ma­ja tr 1. junija o. lj. održana je jur tradicionalna manifestacija, 24. Međunarodna sm­o­tra folklora u Velikoj pod ges­lom „Čuvaj­mo običaje zavi­č­a­ja“, ko su najavili načelnik općine Velika Vlado Boban, direktor TZ Velika Tomislav Galić i predsjednik Kud-a Ivan Gorna Kovačić Velika Stanko Raguž.

Cilj Medjunarodne smotre folklora je da postane peljaju­ća etno-g­a­stro manifestacija u regiji ka­ko bi se općina Velika prezentirala kao prihvatljiva tu­ristička destinacija ka sva­ko lje­to pruža sve više mogućnosti i organizira sve već manifestacijov.

I ljetos su opet održali Ljetnu školu hrvatskoga folklora u Boriku u Zadru! Novouredjeni Omladinski hostel Hrvatskoga ferijalnoga saveza u prelipom okruženju zadarskoga Borika nudi izvanredno povoljne uvjete smješćaja, prehrane i učenja, u neposrednoj blizini morja. Ovoga ljeta (1.-10. augusta) pod stručnim peljanjem Andrije Ivančana podučavali su plese, nošnje, pjesme i glazbala hrvatskoga Jadranskoga područja, odnosno narodne plese otoka Krka, Cresa, Raba, Paga, Silbe, Šibenskoga Primorja i otokov, Trogira, Kaštela, Čiova, Splita, otoka Šolte, Makarskoga Primorja, otoka Brača, Hvara i Korčule, doline rijeke Neretve, poluotoka Pelješca, otoka Mljeta i Lastova, Konavala, Župe dubrovačke, Rijeke dubrovačke, Dubrovačkoga Primorja i Dubrovačke kontradance.

Medjunarodni centar za usl­u­ge u kulturi (Mcuk) osnovan je 1972. ljeta. Od 1995. lje­ta sidišće ustanove je u ulici Božidara Magovca 17, u zagrebačkom naselju Travno. U 2013. ljetu ustanova mi­nja naziv u Kulturni centar Travno. U sastavu Centra je i podružnica Posudionica i radionica narodnih nošnjov. U prošlosti je u okviru Posudionice sudjelovano i s gradišćanskimi Hrvati, ta­ko posebno i foklorni ansa­m­bl Štokavci u Čajti imenice i Ronad Šubošić. U momentu J.