BEČ/VARAŽDIN — Po lje­to dan ponovila se je sli­čna priredba kakova je bila na is­tom mjestu: u Hrvatskom ve­leposlanstvu u Beču. Lani je to učinjeno zato ča je zemlja part­ner bila Austrija, a ovo ljeto je to predujam (Vorschuss) za bu­duću tradiciju. Naime, sada tu ulogu zemlje partnera ima Ru­ska Federacija, no prezentacija je opet bila ovde, kao neki poziv austrijskim gostom, da takaj i oni (kao i grofica Marica) „pojd u Varaždin“.

BEČ/OHRID — Nadregionalni folklorni ansambl gradišćanskih Hrvatov, Kolo-Slavuj se je 23. julija vrnuo s putovanja u Makedoniju. 35 članov ansambla je sudjelivalo pri festivalu »Macedonian sun of Alexander«.

FILEŽ — U Filežu je folklo­r­na grupa Graničari 11. augusta svečevala 55. obljetnicu pos­to­janja. Grupu su 1958. ljeta ute­meljili školniki Franjo Palković i Štefan Kuzmić. Graničari iz Fileža slišu med najstarja hrvatska folklorna društva u Gradišću. Uz drugo je fileška folklorna i tamburaška grupa izdala nosač zvuka, CD s na­slovom »Naš zavičaj«.

ŽELJEZNO — Zemlja Gradišće je oficijelno objelodanila gdo će u budućnosti peljati direkciju za gradjevinstvo i ku­ltur­ne centre. Poslovodja Kulturnoga servisa, rodjeni Trajštofac, dr. Wolfgang Kuzmić će s 1. novembrom biti poslovodja svih gradišćanskih kulturnih centrov.

U farskom škadnju u Traj­štofu 29. junija su otvorili iz­ložbu naivne umjetnosti iz Hr­vatske iz zbirke nažalost jur pokojnoga Petra Infelda, pro­ducenta žic za gudačke instrumente pod nazivom »Tho­mastik Infeld« i velikoga ko­lekcionara hrvatske likovne umjetnosti, pred svim naive. Pokojnoga mecena umjetnin je pri vernisaži zastupala nj­e­gova udovica Zdenka Infeld. Med drugimi su izložene sli­ke Ivana, Josipa i Milana Generalića kao i Ivana Ve­čenaj-Tišlarova. Ove umjetnike smatraju najvaž­nijimi zastupniki naivne umjetnosti u Hrvatskoj.

Petak, 21. junija navečer pred 25. Festivalom hrvatske kul­ture u Devinskom Novom Se­lu, su u amfiteatru Muzeja Hrvatov u Slovačkoj svečevali 15. rodjendan folklorne grupe Črip pod geslom „No­vosielske“. Sadržajno je bio uru dužičak program posve­ćen novoseoskim jačkam. Publiku su oduševili dvi ko­reografije „Uspavanke“ i „Riekanke“ u izvedbi najm­a­njih Čripakov ki su se predstavili u novi nošnja pod pe­ljanjem Martine Karolusove. Inspiraciju za n­o­ve točkaste noš­nje su našli u arhivni slika s po­četka 20. stolje­ća.

U Trajštofu su 15. junija otvorili treti dio milje umjetnin na obrovi Vulke. Jedan tajedan dugo se je deset umjetnikov iz Hrvatske i Ugarske bavilo temom „Interkultural­nost — Suživot različitih kulturov unutar Europske unije“. Rezultate simpozija su predstavili prilikom prigodne svetačnosti uz Vulku a potom skupa u prošeciji iš­li od skulpture do skulpture na obadvi strana Vulke a mu­zički je povorku pratio tamburaški sastav Štrabanci iz Koljnofa. Organizatori sim­pozi­ja su jur tradici­onalno turisti­čki savez i općina Trajštof.

U Hrvatski novina smo unajpr pisali o toj knjižnici prenijevši visti o tom iz austrijskih medijov. Ali u sljedeći tajedni po tom u Zad­ru još nigdo o tom nije imao pojma, sve do onih glasovitih »5 do 12« — kako reče jedan zainteresirani bečanski kultur­ni aktivist ki ima vezov sa Zadrom tr je o predstojećem otvaranju knjižnice telefonski pi­tao i na zadarskom sveučiliš­ću i sveučilišnoj biblioteki, no o tom se onde nije ništ znalo.

U sklopu Međunarodnoga programa Europolis 60. festivala igranoga filma u Pu­li, 18. jul­ija na pulskom Kaštelu, premijerno će se prikazati francuski film »Adelin život« (La vie d’Adèle) redatelja Abdellatifa Kechichea, dobitnika Zlatne palme ovo­ljetnoga Festivala u Cannesu.

Savezni predsjednik Repub­like Austrije, dr. Heinz Fischer je na Petrovu, 29. junija bio u Stinjaki pri otvaranju obnovljenoga seoskoga muzeja. Onde su slamom novo pokrli krove svih četirih zgradov muzeja, ča je oko 400 četvornih metrov.