Uz »Metron« Hrvatski centar je 2008. ljeta osnovao i nagradu »Mini-Metron«, da bi posebno istaknuo djelovanje i dostignuća hrvatskoga narašćaja u okviru Hrvatskoga centra u različni omladinski grupa, ke djeluju pod ovim krovom. Dobitniki za 2011. ljeto su diplomandi na bečkom sveučilišću s hrvatskom odnosno manjinskom temom, posebno i hrvatskim pitanjem u svojem diplomskom ili bachelor-djelu za studijska ljeta 2009./10./11.: mr. Marin Berlaković, Julija Domnanović BSc. mr. Mihaela Ferčak kao i Marko Kölbl BA. Nagradu (skulpturu od stakla i povelju) je predao predsjednik Jugović.

Južnogradišćanski Stinjaki ležu blizu uz granicu Štajerskoj. Morebit su i zbog toga razvili posebnu svist, su nastali na svoj način uporni i otporni. A o posebnom socijalnom angažmanu Stinjakov znaju ne samo u Gradišću nego i širom Austrije. Ali Stinjaki imaju posebnoga nuditi i na području kulture a naravno hrvatskoga folklora. To je pred već od 35 ljet znao i „tišlir“ Feri Grandić i je pokrenuo folklornu grupu koj su pak dali ime Stinjačko kolo.

U Trajštofu je u medjuvrimenu jur tradicija, da kazališna grupa Živo srebro na Vazme predstavlja šest kratkih igrokazov na hrvatskom jeziku. Neke od ovih je prepisao pokojni Feri Sučić. »Pomirenje« i »Prosidba« je prepisao Feri Sučić, »Hruška« je prepisala Zlatka Gieler, »Ljubomornost« Ignac Horvat, »Muha« je prevodio Ivo Sučić a »Za znoriti« je napisao Joško Weidinger. Redateljica ove kazališne grupe je od početka Zlatka Gieler, koj je važno da uplete čim već i mladih ljudi. To joj se je i ovput odlično ugodalo.

Prikaz ovoga filma koga je dala Ana Bilić je ok, ali bi se nešto moglo dodati povodom tvrdnje da se je „Krležni rad vrlo skromno prevodio na njemački jezik“. Naime ovde je samo to pojačavajuće ,vrlo’ — neka vrsta stilske greške. Iako prijevoda nikad nije dosta, ipak je prijevoda bilo toliko, da je Günther Nenning svojevrimeno Krležu uvrstio u svoj kanon (post)monarhijske mitteleuropske literature ka spada u širi kompleks austrijske književnosti.

Tamburica Uzlop ljetos svečuje 50 ljet svojega postojanja. To je povod za veliko svečevanje i za cijeli red različnih priredab tijekom ljeta. Jubilej je takaj i povod za novu domaću stranicu (homepage) i novu stranicu na facebooku. Homepage je tako oblikovan da kaže autentičnost i identitet grupe. Gledatelja internet strane Tamburice Uzlop sprohadja šari logo društva, koga muži jur ljeta dugo nosu odzad na lajbeki (špenceri) i kaže tipične farbe Uzlopa.

Od 1991. ljeta se dodiljuje »Kulturna nagrada gradišćanskih Hrvatov« onim ljudem, ki djeluju na korist hrvatskoga jezika, kulture kao i identiteta ove narodne grupe. Cilj je, da izabrani gremij — najprije je to bio Jour fixe hrvatskih društav i organizacijov a od 2010. je to ponovno oživljeni i reaktivirani Koordinacijski odbor hrvatskih društav i organizacijov iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske. »Kulturna nagrada gradišćanskih Hrvatov« na jednu stranu kani biti nagrada i odlikovanje kao i znak zahvale za jur dostignuta djela, istraživanja i spoznanja u korist gradišćanskih Hrvatov.

Kazališno društvo Hrvatskoga Židana jur ima za hrptom ovoljetnu kazališnu sezonu, dokle ćedu Petrovišćani  nek na Vazmeni pandiljak doma debitirati sa svojim šalnim igrokazom. Židanci su se jur od oktobra tajedno dvakrat našli na probi da bi 11. februara predstavili svoju premijeru na domaći daska. Komedija nepoznatoga autora, »Miho se mora ženiti!«, u režiji Jadranke Tóth, odonda je prikazan u Koljnofu, Prisiki, Petrovom Selu, Nardi, u Kugi u Velikom Borištofu i ne nazadnje na Undi, 18. marca.

VELIKI BORIŠTOF — Narašćajna rock-grupa Elektrikeri iz sridnjega Gradišća je subotu, 31. marca po vrimenski dugom koncertu Brujev u Kugi predstavila svoj 1. CD s naslovom »Šok-Therapie«. Ovi mladi rockeri, iz Kugine muzičke djelaonice ukupno su snimili jedinaest vlašćih kompozicijov, med njimi i remiks jačke „Zniči puže“. Nove i stare jačke su na različni jeziki. Elektrikeri  su pri različni naticanji u prošli ljeti dobili devet dan snimanja u tonskom studiju. 

Ansambl narodnih plesov i pjesam Hrvatske Lado kratko pred Vazmi je izdao novi nosač zvuka »O, Isuse daj mi suze — korizmeni napjevi Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke« (Aquarius Records CD 426-12). Ov CD donosi pomno odabrane korizmene napjeve zabilježene u šokački seli u Hrvatskoj, ali i južnoj Mađarskoj i Vojvodini. Rezultat je terenskih istraživanj Krunoslava Šokca u Baranji, Srijemu i Bačkoj, tr Dražena Kurilovčana u Slavoniji. Bogato hrvatsko crikveno pučko (narodno) pjevanje i u ovi prostori je izniman spoj crikvene i tradicijske glazbe.

U dosadašnjoj povijesti »Večernjakove domovnice«, najvažnijega i najvećega dogadjaja u hrvatskom iseljeničtvu se nije dogodilo da čak pet pobjedov odnesu Hrvati iz istoga grada, a upravo se je to dogodilo u subotu, 17. marca u nimškom Bad Homburgu na šestoj finalnoj večeri Večernjakovoga izbora najpopularnijih Hrvatov u iseljeničtvu, ka je okupila prik 500 gostov i uzvanikov iz zemlje i inozemstva. Rič je o bečki Hrvati ki su ovo ljeto u završnici uvjerljivo pretekli ostale jake konkurente, potisnuvši ih u drugi plan. I to u pet različitih naticateljskih kategorijov.