Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) je nedilju, 19. oktobra u Filežu održalo svoje redovito generalno spr­a­višće. Pri tom je predsjednik ddr. Stanko Horvat bilancirao djelovanje društva u pr­o­šlom ljetu. Med jako uspješnimi projekti moremo najti aplikacije s hrvatskimi jačk­a­mi za mobilne telefone i pomoćna akcija za žrtve pop­la­ve u Slavoniji. Polag riči Sta­n­­ka Horvata do sada su aplikaciju već od 400 puti skinuli s in­terneta na različni kompjutori ili telefoni, ta­ko da su jako z­adovoljni ovim projektom. Hor­vat se ufa, da će ov broj još narasti do ko­n­ca ljeta. Ča se ti­če pomoćne ak­ci­je za istočnu Slavoniju je Horvat naglasio, da je Hkd bio najveći priva­t­ni donator u toj regiji i je uku­­pno darovao prilično 60.000 €, a prošli tajedan su dotičnim ljudem predali pineze iz socijalnoga fonda. Živu di­skusiju je prouzrokovala i tužba gen. vikara Štefana Vukića da bi HKD agitirao protiv Crikve u Gradišću.

FILEŽ — Generalna sjednica Hkd-a je zaključila rezoluciju o dvojezični topografski natpisi (vidi okvir zboka). „Dosada još svenek nisu svi putokazi dvojezični“, se je tužio taj­nik društva i pravnik mr. Ja­n­dre Palatin. Zato Hkd potri­buje od odgovornih nadležnih činovnikov u Gradišću, da još ljetos postavu dvojezične putokaze na svi oni mjesti, kade to predvidja novela zakona iz 2011. ljeta. Uza to Hkd u svojoj rezoluciji piše, da si od m­o­guće novele Zakona o narodni grupa očekuje jasno proširenje definicije „nazivov i natpisov topografske naravi“ u duhu Članka 7.

(uredn.)

Rezolucija Generalne sjednice Hrvat­skoga kulturnoga društva u Gradišću

zaključena jednoglasno 19. oktobra 2014. ljeta u Filežu (2014. lj.)

U Članku 7 Državnoga ugovora (iz 1955. ljeta) Gradišćanskim Hrvatom i Koruškim i Štajerskim Slovencem (uz mnogo dr­u­go) su obećani „u upravni i sudski kotari … s … hrvatskim ili jezično mišanim stanovničtvom … nazivi i natpisi topograf­ske naravi na …hrvatskom … i nimškom jeziku“.

Prošlo je skoro 20 ljet (u ki se je Austrija zalagala za manjinska prava u Južnom Tirolu) dokle su proglasili Zakon o Narod­ni grupa (1976.lj.). Zakon predvidja izvedbene odredbe, kimi vlada triba definirati dvojezično područje, ko triba imati dvojezičnu topografiju.

Duralo je opet 24 ljeta, dokle je vlada proglasila dotičnu od­redbu o Topografiji za Gradišće (2000.lj.), ka je (kot „sud­ske i upravne kotare“) definirala dvojezična sela u Gradišću. Slijedilo je 10 ljet, u ki su Hrvati upozoravali na nedostatke, naime na manjak zakonskoga rješenja za sve druge topografske natpise (na savezni, zemaljski i općinski zgrada, cesta, putoka­zi i drugi objekti).

Novela Zakona o narodni grupa, zaključena 06. 07. 2011., donesla je za Hrvate u Gradišću (s kimi nije bilo nikakovih pregovorov) u pogledu na topografiju masivna počemerenja.
Najjasnija promjena je ekstremno restriktivna interpretacija pojma „nazivi i natpisi topografske naravi“ (članak 7 Držav­noga ugovora iz 1955. ljeta). „Nazivi i natpisi topografske naravi“ su po ovoj noveli isključivo seoska imena na seoski tablica i putokazi, ki stoju u taksativno definirani seli i pokazuju na ista de­finirana sela (u Koruškoj i u Gradišću). Svi drugi natpisi i nazivi, ki pokazuju na urede u nekom mjestu, imena cest ili po­lja i drugih lokalitetov, nazivi na zemljopisni karta, već nisu „nazivi i natpisi topografske naravi“.

Daljnje obaveze (općin, Zemlje i Saveza) u pogledu na topo­grafiju po aktualnom zakonskom stanju ne postoju. Pozitiv­no triba istaknuti veliki angažman mnogih općin, u ki je na osnovi dobre volje i u mudroj dalekovidnosti — bez ikakove zakonske obaveze — skoro cijela topografija dvoježična.

Još danas, troja ljeta po zakonskoj noveli i prem mnogih urgencijov sa strane Hkd-a niti ovi minimirani zakonski propi­si nisu ostvareni. Po cijelom Gradišću na hatari hrvatskih sel stoji još puno jednojezičnih putokazov, ki bi morali biti dvojezični.

Dvojezični natpisi i nazivi su uz mnoga druga nerješena pita­nja važan čimbenik za samo-razumivanje, samosvist i opstanak narodne grupe, zato Generalna sjednica Hrvatskoga ku­lturnoga društva

1. očekuje od moguće novele Zakona o narodni grupa jasno proširenje definicije „nazivov i natpisov topografske naravi“ u duhu Člana 7.
2. potribuje od odgovornih nadležnih činovnikov u Gradišću, da još ljetos postavu dvojezične putokaze - na svi oni mjesti, kade to predvidja novela zakona iz 2011. ljeta.
3. apelira pred svim na sve načelnike i odgovorne u općina, da hrabro i u smislu aktivne dvojezičnosti pri natpisi i nazivi, ki pokazuju na urede ili funkcije javnih zgradov, imeni cestov, polj i drugih lokalitetov kot i pri svoji javni nastupi koristu i hrvatski jezik, tako da Gradišće bude i ostane zemlja, u koj se većjezičnost vidi, čuje, cijeni i poštuje, i konačno zaistinu postane peldom za integraciju narodnih grup.