Zviranjak, hrvatsko društvo za očuvanje tradicije i polip­šavanje sela svečevalo je su­botu, 13. junija svoju 20. ob­ljetnicu postojanja. Svečanost je počela sa sv. mašom u pri­sičkoj crikvi, predvodjena fra­kanavskim farnikom Joškom Kuzmićem, u koncelebraciji sa sinom sela, desetnikom Štefanom Dumovićem i far­ni­ka sela Istvána Németha. Joško Kuzmić je u prodiki razmišljao o značenju naziva „zviranjak“ i rekao med drugim: „Danas svečujemo Srce Marijino, a čer smo sv­e­čevali Presveto Srce Jezuševo. To su zviranjki iz kih vadimo obiljno našu duševnu hranu. Vaše društvo nosi ime Zviranjak, a kulturna društva, kakovo je i vaše, su zviranjki iz kih vadimo moć za obdržavanje naše kulture, naše tradicije, moć za očuva­nje našega ljubljenoga materinskoga jezika.“

Laudacija Šefana Novaka prilikom dodjele ove nagrade za 2014. ljeto srijedu, 17. junija u Hrvatskom centru u Beču.

„Kad sam pred trimi ljeti prvi put vidio ove mlade folkloraše na 1. folklornom festivalu za dicu u Uzlopu, sam veljek imao ćut, da je u ovoj mladoj grupi čuda potencijala;

ZAGREB — Ansambl naro­d­nih plesov i pjesam Hrvatske Lado održat će 27. aprila huma­nitarni plesni koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim Črljenim križem.
Atraktivan program nudi rje­dje izvodjene koreografije. Ta­ko će publika po dugom vrime­nu ponovno viditi „Lijepu mo­ju Moslavinu“, „Stare splitske plesove“, „Baranjske plesove“, „Kordunske plesove“, „Podrav­ske svate“, „Tajnovitu Bilogoru“, „Goranski bal“ i druge.

»Mini Metron« je hrvatska kultur­na nagrada Hrvatskoga centra narašćaju za posebne ideje i is­ta­knuta dosti­gnuća na području očuvanja ili razvijanja hrvatske riči, hrvatskoga odnosno dvojezičnoga škol­stva, razmjene o­mladine, dizanje hrvatske samopo­uzdanosti i kul­tur­no­ga izražaja mla­dine i za ml­a­di­nu. Odluka sed­mero­člano­ga žirija za dodjelu nagrade »Mini Met­ron« za 2014. lj­eto je bi­la jednoglasna za Ml­a­du Tamburicu Uzlop. Termin za svetačnu dodjelu je predvi­djen za 17. jun. u Hr­vat­skom centru u Be­ču, Schwindgasse 14. Onde ćedu Uzlopci p­o­kazati i prigodni program.

Umirovljeni i dugoljetni farnik u Klimpu­hu, prof. dr. Št­efan Geošić je 28. februara odlikovan »Kulturnom nagradom gradišćanskih Hrvatov« za 2014. ljeto. Nagradu u obliku brončane skulpture To­me Rešetarića su mu dodilili po maši u crikvi u Klimpuhu, ku je muzički oblikovao doma­ći Crikveni zbor Klimpuh s na­rodom, a sa­mu sveta­čnost je pratio Crikveni zbor Trajštof sa solisticom M­a­rijom Herczeg Lentsch. Nagradu je po 11. put dodilio Koordinacijski od­bor gradišćan­skohrvatskih društav i organizacijov za is­taknuto djelovanje na podru­čju kulture.

U Štajerskoj zemaljskoj knjižnici u Grazu otvorena je 25. februara hrvatska čitaonica ka ima oko 1200 knjig ke je prikupilo i katalogiziralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a nadopunjavat će se i novimi izdanji.

GRAZ — „Radujem se otvorenju prve hrvatske čitaonice u Zemaljskoj knjižnici u Grazu, što je znak naše bliske suradnje, ali i poticaj unapređenju naših partnerskih i prijateljskih odnosa“, rekao je savjetnik za kulturu, gospodarstvo i europska pitanja u pokrajinskoj vladi Štajerske Christian Buchmann.

U Kugi u Velikom Borištofu su petak navečer, 27. febr­u­a­ra održali prvi literarni ve­čer pod geslom Mate Meršića Miloradića „mudrosti pun or­mar“. Pri tom su Robert Su­čić, Gizela Čenar i Martin Živković predstavili svoje naj­draže štorice, crtice odnosno pjesmice na gradišćansko­hr­vatskom jeziku. Čitali su tekste različnih autorov. Ini­cijativa za ov večer je došla od Franje Bauera.

Med zapadnougarskimi, da­nas gradišćanskimi Hrvati se je po današnjem (po)zn­a­nju biblijski tekst u njevom jeziku pojavio 1732. ljeta pod naslovom Horvaczko evan­gy­­elye s mukom Kristuševom i malim katekizmušem. Ne zna se, ki je prireditelj toga. Morebit bi jezična analiza mogla na to pokazati. Had­rovics misli, da je morao biti ki ježuit ali mogao biti i ki franjevac.

Svaki kulturni narod je do­šao po putu opismenjivanja prik Biblije do svoje ugledne pismene kulture. Ni Hrvati, ni gradišćanski Hrvati nisu bili iznimka na tom putu. Vjera i Crikva im je dala praktično znanje pisanja i čitanja u ruke, da bi tako la­kše razumili rič Božju i stupali po putu vječnoga spase­nja. Nažalost, nikada nam nisu pojasnili ta grudasti put u školi: ili ga nisu (po)znavali ili nas nisu kanili upo­znati s njim (ar bi mogli doj­ti na ideju usporedjivanja) ili nikomu nije bilo onako či­s­to jasno koliko to znači za svist, kulturu i narodno(sno) držanje jednoga naroda.

BEČ – O Kristijanu Krekoviću se u vrime Jugoslavije ni­je govorilo, jer je bio (politički) emigrant. Takaj i bečkim Hrvatom poznata Cika Mikolčić ga je osobno poznavala, a pi­sac ovih retkov se je (na pro­š­nju njegovoga zemljaka Mija Jurića) bavio istraživanjem nj­egovih bečkih dani tr pronašao njegov bečki katalog iz 1958. ljeta. Kreković je bio Napretkov stipendist za be­čkih studijov, pak se time ovo bečko društvo i danas ponosi.