Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) je nedilju, 19. oktobra u Filežu održalo svoje redovito generalno spr­a­višće. Pri tom je predsjednik ddr. Stanko Horvat bilancirao djelovanje društva u pr­o­šlom ljetu. Med jako uspješnimi projekti moremo najti aplikacije s hrvatskimi jačk­a­mi za mobilne telefone i pomoćna akcija za žrtve pop­la­ve u Slavoniji. Polag riči Sta­n­­ka Horvata do sada su aplikaciju već od 400 puti skinuli s in­terneta na različni kompjutori ili telefoni, ta­ko da su jako z­adovoljni ovim projektom. Hor­vat se ufa, da će ov broj još narasti do ko­n­ca ljeta. Ča se ti­če pomoćne ak­ci­je za istočnu Slavoniju je Horvat naglasio, da je Hkd bio najveći priva­t­ni donator u toj regiji i je uku­­pno darovao prilično 60.000 €, a prošli tajedan su dotičnim ljudem predali pineze iz socijalnoga fonda. Živu di­skusiju je prouzrokovala i tužba gen. vikara Štefana Vukića da bi HKD agitirao protiv Crikve u Gradišću.

Svečana dodjela nagradov za najuspješnije ansamb­le 44. Varaždinskih barok­nih večeri održao se je 30. septembra u gradskoj vijećnici. Festivalski žiri su ovo ljeto činili muzikologinja i pred­sjednica žirija dr. sc. Zdenka Weber, tr profesori varaždin­ske Glazbene škole Dada Ruža, Nataša Maričić i Predrag Šantek ki su odlučili o dobitniki nagradov Jurici Mu­raiu i Ivanu Lukačiću, kim su one bile uručene na ov dan.

U organizaciji Turističke za­jednice Općine Velika i Kud-a Ivan Goran Kovačić Velika, a pod pokroviteljstvom Općine Velika 30. i 31. ma­ja tr 1. junija o. lj. održana je jur tradicionalna manifestacija, 24. Međunarodna sm­o­tra folklora u Velikoj pod ges­lom „Čuvaj­mo običaje zavi­č­a­ja“, ko su najavili načelnik općine Velika Vlado Boban, direktor TZ Velika Tomislav Galić i predsjednik Kud-a Ivan Gorna Kovačić Velika Stanko Raguž.

Cilj Medjunarodne smotre folklora je da postane peljaju­ća etno-g­a­stro manifestacija u regiji ka­ko bi se općina Velika prezentirala kao prihvatljiva tu­ristička destinacija ka sva­ko lje­to pruža sve više mogućnosti i organizira sve već manifestacijov.

I ljetos su opet održali Ljetnu školu hrvatskoga folklora u Boriku u Zadru! Novouredjeni Omladinski hostel Hrvatskoga ferijalnoga saveza u prelipom okruženju zadarskoga Borika nudi izvanredno povoljne uvjete smješćaja, prehrane i učenja, u neposrednoj blizini morja. Ovoga ljeta (1.-10. augusta) pod stručnim peljanjem Andrije Ivančana podučavali su plese, nošnje, pjesme i glazbala hrvatskoga Jadranskoga područja, odnosno narodne plese otoka Krka, Cresa, Raba, Paga, Silbe, Šibenskoga Primorja i otokov, Trogira, Kaštela, Čiova, Splita, otoka Šolte, Makarskoga Primorja, otoka Brača, Hvara i Korčule, doline rijeke Neretve, poluotoka Pelješca, otoka Mljeta i Lastova, Konavala, Župe dubrovačke, Rijeke dubrovačke, Dubrovačkoga Primorja i Dubrovačke kontradance.

Medjunarodni centar za usl­u­ge u kulturi (Mcuk) osnovan je 1972. ljeta. Od 1995. lje­ta sidišće ustanove je u ulici Božidara Magovca 17, u zagrebačkom naselju Travno. U 2013. ljetu ustanova mi­nja naziv u Kulturni centar Travno. U sastavu Centra je i podružnica Posudionica i radionica narodnih nošnjov. U prošlosti je u okviru Posudionice sudjelovano i s gradišćanskimi Hrvati, ta­ko posebno i foklorni ansa­m­bl Štokavci u Čajti imenice i Ronad Šubošić. U momentu J.

Folklorna grupa Hatsko ko­lo ljetos na nekoliko terminov svečuje 20. obljetnice uteme­ljenja ovoga folklornoga dru­štva u Novom Selu na Hati. Subotu, 5. julija odgovorni  su pozvali na prvi kultinarijum i kinovečer. Priredbu su održali pod vedrim nebom u farskom vrtu. Za ovu priliku su priredili pet različnih tradicionalnih hrvatskih jilišev.
Pod peljanjem šef-kuharice Relike Ambruš su nudili fržonovu supu sa šćipanci a nadalje žgance s ugorkovom salatom,

BEČ — Pri medjunarodnom muzičkom naticanju 6. i 7. ju­nija na Franz Schubert konzervatoriju za muziku u muzi­čkoj školi u bečkoj Neuwald­egger Straße 1 se je u predme­tu tambura naticao uz ostale i Ante Pletikosić, zborovodja brojnih tamburaških sastavov i zborov širom Gradišća. Uz ostalo Ante Pletikosić vježba  Poljance u Vulkaprodrštofu, je angažiran jur duga ljeta u južnogradišćanskoj Vlahiji s tamburaškim sastavom u Bandolu. Ali A. Pletikosić pelja i jedinu pravu klapu Gradišća Vrime u Vulkaprodrštofu, s kom je nastupio nedavno u Žrnovnici i u Splitu na Peristilu.

ŽRNOVNICA — Peti ju­bilarni Medjunarodni su­s­ret klapov »Sv. Ante« u Pri­voru, Žrnovnici (kraj Splita) održat ćedu petak. 13. junija na dan kada se slavi svetak suza­šćitnika mjes­ta, svetoga Ante, komu u čast na Pri­voru, po sv. maši sa sve­čanom prošecijom uz bl­a­goslov dice održat će se s­usret klapov. Po prvi put onde nastupa i muška kla­pa iz Gradišća, Vrime iz Vulkaprodrštofa.

ZAGREB — Po tri iznimno uspješni mandati Ivane Lušić, na mjestu vršitelja dužnosti rav­natelja LADA, jedinoga profesi­onalnoga nacionalnoga folklornoga ansambla, Ministarstvo kulture imenovalo je Krešimi­ra Dabu ki je poslidnjih pet ljet peljao Službu za odnose s javnošću i marketing u LADU. Novinar i ko­munikolog, Krešimir Dabo je pred LADOM iskustvo sticao u nekoliko televizijskih redakcijov i odjelov za odnose s javnoš­ću. Najmladji ravnatelj u povijesti Ansa­m­bla istaknuo je kako ga čeka iznimno odgovoran posao i da će LADO nastaviti pe­ljati u smiru uspješnoga očuvanja i pre­d­stavljanja hrvatske tradicijske kulture u domovini i svitu tr realizirati nove projekte kimi će se Ansambl dodatno pozicionirati kao jedan od najznačajnijih brendov u hrvatskoj kulturi.

Kad sam još dalekoga 1990. ljeta bio predložio tadašnjemu predsjedničtvu nadregionalno­ga folklornoga ansambla Ko­lo-Slavuj, da je stara dob da si sami stvorimo veliku i važnu kulturnu nagradu za istaknute ličnosti iz naše hrvatske zajed­nice, nije bilo nikakovoga otp­o­ra, a vrijeda se je rodila jasna suglasnost. Malo kasnije sam to pre­dložio i odgovornim u Hrvatskom akdemskom klu­bu i HGKD-u u Beču a samo kratko po tom i hrvatskim društvam u Gradišću: Svi su bili zato, da bi pokrenuli ovakovu nagradu da bi odlikovali naše i ličnosti iz većinskoga naroda, ki su se istaknuli u našem smi­slu. Ipak su neki na početku s­umljali, npr.: znamo li to?, gdo će to dodiliti?, komu će­mo dati?, imamo zaslužnih ličnosti? itd. Za to smo u najkra­ćem času našli rješenje:

To triba biti nagrada ku dodiljuje najviši gremiji koga smo tada bili u stanju formirati, naime »Jour fixe«, ki je kasnije postao Koordinacijski odbor gradišćanskohrvatskih dru­štav i organizacijov. U tom Koordinacijskom odboru smo uspi­li sakupiti i udruge iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske a — ča je uvijek bio naš problem po raspadu Monarhije — takaj i različne političke i društvene svitonazore.

Moramo imati i nešto, u če­mu mnoge od nas ne razdvaja partijska politika niti različni manjinskopolitički stavi i pozicije. Moramo u čemu pokazati i se dokazati da smo iz „iste vriće“, iako rastrovašeni i pošicani na različni polji, ka su ponekad čemernije a pone­kad i bolje gnjojena zemaljski­mi, saveznimi a u novije i europskimi dotacijami. U pogledu na »Kulturnu na­gradu gradišćanskih Hrvatov« su se na­šli svi i smo se do sa­da još uvijek mogli ujediniti na istaknute ličnosti, ili — kako ov­put — na grupu. I uvijek smo po ponekad i dosta otvoreni di­skusija mogli reći, da su koncem kon­ca svi stali za tom odlukom.