Zbor gradišćanskih Hrvatov u Beču Otvorena srca otkada s njim ravna, ga vježba i dirigira Josip Terze (Giuse­ppe Terza) je podignuo svoj umjetnički zahtjev i je uza to i proširio svoj sastav pjevač­ic i pjevačev. U prosjeku 25 je članov, ki pjevaju u ovom zbo­ru i ki redovito svaki pandi­ljak vježbaju u prostorija Hr­vatskoga centra u Schwindgasse 14. Predsjednik zbora Otvorena srca je Rudi Farkas rodom iz Fileža. Svoj ljeto­šnji protulićni koncert je ov zbor dao pandiljak, 20. jun­i­ja u prepunoj dvorani u Hrvatskom ce­ntru. Uz hrvatske narodne i Dalmacije i Gradišća je J. Ter­ze sa zbo­rom zavježbao i kla­­sični program, ki su uz pjeva­če izveli Guda­čki kvartet (R. Wagner konvezatorij), me­z­z­o­spran Eya Do­ris May i Ni­k­o­la Šimunović.

Mlada muzička Grupa Kroa­Tarantata iz Mundimitra (Regio Campobasso) u južnoj Itali­ji je 16. junija u Hrvatskom centru u Beču odli­kovana kulturnom nagradom »MINI-METRON« za 2015. lje­to. Od ukupno 16 mladih mu­zičarov iz Molise, kade u tri seli živu Hrvati (Mundimitar, Stifilić i Kruč), osam na­zočnih je odlikovano za svoj inovativni na­čin gajenja na­rodne kulture i zbog poveza­nosti s Hrvat­skim centrom u Beču i s gra­dišćanskimi Hrvati uopće. Muzički je ovo čašćenje pratila Coffeshock Company raskvačeno, dakle bez struje a kroz program je peljao potpred­sjednik Hrvat­skoga centra a ujedno i pred­sjednik Hak-a Davor Frkat. Glavna tajnica Ce­n­tra Gabrie­la No­vak-Ka­rall je držala hval­o­spjev KroaTarantati i je svakomu muziča­ru izručila nagradu od stak­la i povelju. Ovi mladi hrvatski muzičari i aktivisti iz Mundi­mitra a dvimi i iz Maloga B­o­rištofa su odlikovani ne samo zbog svoje povezanosti s Hr­vatskim centrom u Beču, ne­go već za svoj inovativan na­čin gajenja narodne kulture. Kako je naglasio član ove grupe, Francesca Sammarti­no, za Hrvatski radio ORF-a Gradišće „…ovo odlikova­nje ja­ko veseli i časti mlade moliške Hrvate, jer takovo što nimaju kod sebe doma“.

U ljetu 2012. zemaljski poglavar Hans Niessl darovao je »Gradišćansku nagradu za narodnu kulturu«. Tim n­eka se odlikuju pojedinačne osobe, zajednice ili instituci­je, ke se zalažu za očuvanje i gajenje tradicionalnoga kulturnoga dobra, ali uza to st­a­vljaju i dugotrajne akcente, ki služu oživljenju i daljnjemu razvitku narodne kulture u Gradišću. Uz glavnu nagradu (3.000 €) se dodiljuju i dvi dodatne nagra­de (po 1.500 €). Muzej na otvorenom ansambl Gerer­s­dorf u Novo­gradskom kot­a­­ru je odlikovan glavnom nagr­a­dom. Dobitniki potpore nagrade su »Gradiš­ćanska škola narodne muzike« i angažira­ni djelač na hr­vatskom narodnosnom po­lju Mirko Berlaković. Prilikom svečevanja »40 ljet muzej na otvorenom Gerersdorf« su­botu, 18. junija nagrade je predao zemaljski savjetnik za kulturu Helmut Bieler.

Mladi muzički sastav Kroa­Tarantata iz Mundimit­ra (Montemitro) u regiji Mo­lise na jugu Italije je ovput doputuvao u pratnji Antonija Sammartina, predsjednika zaklade »Fondacione Agos­tina Piccoli« i mnogovrsnoga i angažiranoga hrvatskoga funkcionara, bivšega počasnoga diplomata i borca za je­zik, kulturu kao i uopće opstanak moliških Hrvatov. Z­a­hvaljujući pred svim i njemu a bez sumlje i njegovomu uskomu prijatelju od mladih nog, Gabrieli Blažeti, se je razvila uska i plodonosna su­radnja med moliškimi Hrva­ti u južnoj Italiji i gradiš­ćan­skimi Hrvati pred svim i u Austriji ali i u Madjarskoj i Slovačkoj.

U Trajštofu domaća kazališ­na grupa Živo sreb­ro je na Vazmeni pandiljak, 28. ma­r­ca pozvala na premijeru u farski škadanj. Ukupno 17 glumcev je prikazalo tri kr­at­ke kusiće i to od Doroteje Zeichmann monodramu »Fan­tazija ili lu­ksuz na brodu« i komedije iz pe­ra Martina Jordanića »Dvi šlefure« i Jo­ške Weidingera »Autovoza­čki psihološki test«. Ljetos je sudjelovalo i nekoliko mla­djih glumcev, pred svim i iz porodice Kornfeindove vele­o­bitelji. Režiserka je i ljetos opet bila Zlatka Gieler, ka je ovput i sama stala na pozornici u Jordanićevom skeču.

U Projektnom prostoru Zemaljske galerije u Željeznu četvrtak, 22. januara je bilo otvaranje izložbe likovne u­m­jetnosti »S­like mnogovrsnosti — narodne grupe u likovnoj umjetnosti«. Izložbu su sastavili i uredili djelatniki Kulturnoga referata zemlje Gradišće pod peljanjem mag. Margit Fröhlich ka je dala uvod u izložbu. O na­ticanju, u kom su sudjelovali slikari i slikari­ce kao i grafi­čari/ke i su se bavili temat­s­kim područ­jem kulturne mno­govrsnosti etničkih grup u Gradišću, je in­formirao pravi dvor. savj. dr.

U Pokusu, hrvatskom kul­turnom časopisu iz Gradiš­ća (broj 1/1978) doajen kul­turne kritike u Gradišću, Vorištanac Franjo Probst piše pod naslovom „Misli o Ru­dol­fu Klaudusu“:
„Da postoji literatura Gradišćanskih Hrvatov, i to profilirana, svemu tomu jur već od 350 ljet, početo s Gregorom Mekinićem, prik Eberharda M. Kragela, Lovre Bogovića, Jo­že Ficka, Mate Meršić Miloradi­ća i Ignaca Hor­vata, ki nisu sa­mo regionalno poznati, ponovo nam je pokaza­la književna povijest.

Festival hrvatske glazbe u Beču jur 11. ljeto zare­dom austrijskoj i bečkoj publiki je predstavio hrvatsku glazbu svih žanrova i iz svih perio­dov glazbene povijesti u interpretaciji najpoznatijih i najboljih hrvatskih glazbeni­kov. Tim ne samo da se ono najvridnije hrvatske glazbe prezentira u jednoj od najve­ćih svitskih glazbenih i kulturnih metropolov — Beču, već se tim i kulturna ponuda Beča obogaćuje za jedan um­jetnički vridan i kvalitetan segment.

Zagrepčani su umjesto „Radetzky-marša“, prvo izveli (takaj od istoga Straußa) — „Jelačić-marš“(!). Potom kad se je osobno uvjerila u kvalitetu zagrebačkoga orkestra… pozvala ih je čelnica salcbur­škoga kulturnoga saveza Eli­sabeth Fuchs. 100 metrov široka pozornica. Publika na noga“ (B. Pofuk). Pa još i Suppè…

U palači Eschen­bach u sklopu 11. »Festivala hr­vat­ske glazbe u Beču« 29. novembra nastupila je mlada rije­čka mezz­o­sopranistica s eu­ro­p­skom karijerom Diana Hal­ler, uz pratnju pijanista Filipa Fa­ka. Za nju se veli, da je „no­va Cecilija Bartoli“ a ona je impr­e­sivnim glasom i stasom nadm­a­šila sva očekivanja posebno za­htjevne i glazbeno ob­razovane bečke publike ka je (ovu) hr­vat­sku umjetnicu ispr­a­tila burnimi odobravanji i ova­cijami.