Bez autov i kilometrov mnogim ne ide — ali je zato još i kaštigati bezobrazno i nije fer!

Petar Tyran

Uz pogibelj, da sljedeći retki imaju neki larmo­jantan prizvuk tužibabe morem kao obrazloženje ili još i ispričanje samo navodi­ti, da je potribno kao uvod u ovo vidjenje zakonov na ce­s­ti, propisov i prepovidi, op­o­menov i kaštigov:
Vozim kih 50-55.000 kilo­me­t­rov u ljetu (ča Hrvatsko štamparsko društvo nije sta­lo ni groša u ranijoj prošlosti a kašnje pak niti centa). Pravoda nijedan nije na­re­dio ni­ti bi mogao narediti, bez da bi mi zato ponudio znatnu pineznu i vrimensku odštetu. Dakle vozim po svojoj odlu­ki jer sam mislio u prošlosti a mislim i danas da HRVATSKE NOVINE tribaju biti nazo­čne onde kade se nešto doga­dja, kade sve se pr­i­petu važ­ne stvari. Uza to je manjin­skopolitički važno, da se opa­ža ča se dogadja po naši seli i gradi. Sve to triba zabilje­žiti i o tom pisati i tim na jed­nu stranu izraziti poštivanje i priznanje onim, ki ča djela­ju i produciraju — a na drugu stranu da čim već ljudi o sv­e­mu tomu, putem čitanja u H­rvatski novina o tomu i doznaju, o tom razmišljaju, to znamda i kritiziraju ili se tomu veselu, da informira do­brohotne i dalekovidne, kim leži hrvatstvo na srcu i zado­voljava da čim bolje budu informirani. U tomu nima regionalnih granic. Cilj mi je bio uvijek da preobladamo uske regionalne i dijalek­ta­l­ne granice, ali i zemaljske i dr­žavne, da HRVATSKE NOVINE budu ta črljena nīt, ta ko­p­ča, lūk (Bogen), ki povezuje sve naše štitelje i štitelji­ce, cijelu gradišćanskohrvat­sku zajednicu i da nas povezuje i s drugimi hrvatskimi za­jedni­cami a ne na zadnje i s ve­ćin­skimi, domicilnimi na­rodi tih zemalj i držav u ki jur sto­ljeća dugo živu gradiš­ćan­ski Hrvati.

Milanović se je susreo s predstavniki Udruge hrvatskih poduzetnikov u Beču

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u četvrtak, 17. sep­tembra se je u Beču, po su­djelovanji na Austrian World Summitu i bilateralnih susr­e­tov sa slovačkom predsjedni­com Zuzanom Čaputovom i austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, sastao s predstavniki Udruge hrvatskih poduzetni­kov iz Beča ke pelja predsje­d­nik Niko Ilić i potpredsjednik Milan Lulić.

Tagovi: 

Žigmanov zadovoljan Vučićevom pripravnošću da posjeti mjesto stradanja Hrvatov

Predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini (Dshv) Tomislav Žigmanov pozitivno je u utorak, 15. sep­tembra ocijenio pripravnost Aleksandra Vučića da posje­ti mjesto stradanja Hrvatov u Srbiji i oda im počast.

SUBOTICA — „Vjerujemo predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću glede ono­ga ča je rekao. I čekamo da se to dogodi negdje u Srijemu. Radi nevinih žrtav, pomirenja i budućnosti hrvatskosrpskih odnosev“, naveo je Žigmanov u izjavi medijam na hrvatskom u Vojvodini.

Tagovi: 

Kako nam zatvaranje granic prominjuje, otežava i onemogućuje svakodnevni život

Petar Tyran

Madjarska je zatvorila granice za ulazak u svo­ju zemlju — iako u pra­ksi, u stvarnosti, da granica zasada, hvalabogu, je još uv­i­jek škuljasta i ima prolazov. Slovačka je to isto činila, sada je i Švicarska najavila da će Austriju staviti na črljenu li­s­tu, dakle da će zatvoriti granicu. Austrija na drugu stranu, je svoje granice jur dugo zatvorila. Jedna od najmraznijih, najbedavijih i najsudbonosnijih trenutkov u tom zatvaranju je bila nedavna me­ga-gužva na južnoj granici Austrije pri ulasku turis­tov iz Hrvatske i Slovenije u Au­stri­ju, iako su bili samo u tranzi­tu. Okolo na okolo, bi­lo ka­mo se gleda, samo zatvaranja i onemogućenja, ograničenja i limitiranje. A s po­četkom ovoga tajedna opet novo, do­d­atno ograničenja i ponova „maskerada“. Opet se paniči, opet raste strah pred zarazom s koronavirusom, opet se zaoštruju mjere, opet se sužuje osobna i opća sloboda. Opet je odrižen velik kusić našega dosadašnjega ž­ivota, s kim smo se toliko ponosili — uz ostalo i to, da smo mogli putovati kamo smo kanili, kada s kim i kako.

Nam nije problem partijska politika u školi nego manjak dice i hrvatskoga podučavanja

Petar Tyran

S ovim tajednom su u is­točnoj Austriji, a tim i u Gradišću škole opet otvorile svoja vrata. Za hrvatski jezik u škola još žakljivi po­č­e­tak — uz sve poteškoće zbog korona pandemije — jer pod­učavanje hrvatskoga jezika po naši dvojezični škola širom Gradišća je sigurno trpilo od zatvaranja škol još na pro­tu­liće. A sada uopće ne ide za to, gdo u koj školi more us­pi­ti do peljajuće pozicije. Da je zato u najveć slučajev potri­b­na prava partijska knjižnica, dakle i oficijelni pristup vladajućoj stranki, je poznato i se zna. Ali ne ide zato da bi sada kritizirali te učiteljice, ke ipak stižu na vrh u školskoj upravi i postaju ravnateljice. Moglo bi se to naime i tako tumačiti, da su tako uvjerene od svojega poziva kao peda­gogice, da još i pristanu na partijskopolitički pritisak, da pristupu dotičnoj političkoj stranki, samo da bi došle do te pozicije, da moru nešto pokrenuti na području obrazovanja. A u tu svrhu akcep­tiraju i političku podanost da bi došle do te pozicije.

U Austriji 423.000 nezaposlenih i 450.000 zaposlenih ki djelaju skraćeno djelatno vrime

Na novinskoj konferenciji u Beču ministrice djela i gosp­o­darstva Christine Aschbacher i Margarete Schramböck su govorile o aktualnom stanju na tržišću djelatne snage i oporavku gospodarstva od posljedic koronakrize. Oba­dvi su naglasile kako su „p­o­trošnja i investicije“ trenuta­čno najvažnije za gospodarski oporavak zemlje.

Tagovi: