Predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini (Dshv) Tomislav Žigmanov pozitivno je u utorak, 15. sep­tembra ocijenio pripravnost Aleksandra Vučića da posje­ti mjesto stradanja Hrvatov u Srbiji i oda im počast.

SUBOTICA — „Vjerujemo predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću glede ono­ga ča je rekao. I čekamo da se to dogodi negdje u Srijemu. Radi nevinih žrtav, pomirenja i budućnosti hrvatskosrpskih odnosev“, naveo je Žigmanov u izjavi medijam na hrvatskom u Vojvodini.

Ne moremo zaboraviti nevi­ne žrtve gradjanov hrvatske pri­padnosti s teritorija Srijema 90-tih ljet, istaknuo je, i dodao da bi Vučićeva gesta mogla „biti dobar početak da se uspostavi stalna praksa, i da se spominje na te nevine žrtve počne trajno gajiti“. Žigmanov je rekao da je suočavanje s pr­o­šlošću u Srbiji dugo zamučano, „relativno dugo se o tomu ne govori, ili smo pak bili svidoki politikov nijekanja“. On je podsjetio kako su u Hrvat­skoj na djelu značajni pomirbeni procesi tr da je „vjerojatno na valu toga osnažena on­da i pripravnost predsjednika Vučića da na naš zahtjev, zamolbu, naša nastojanja odgovori pozitivno“.

„Dshv se kontinuirano od samih početkov protivi dosadašnjoj politiki prešućivanja. Kada su u pitanju spominjanja na nevine žrtve, prvenstveno u Srijemu, inzistira da se na­či­nu spomen obilježja, i da se javnimi gestami oda priznanje stradalim“, rekao je Žigmanov.

Predsjednik Srbije Aleksa­n­­dar Vučić izjavio je nedavno da nima nikakov problem s tim da posjeti mjesto stradanja Hr­vatov, ali da ne more slaviti „pr­ogon Srbov u Oluji“.

„Nimam nikakov problem s tim da položim cvijet na bilo ko mjesto kade su ubijeni Hrvati i to ću vrlo rado učiniti, jer je to civilizacijsko postign­u­će i normalno ponašanje. Ali, da se radujem progonu Srbov s njevih ognjišćev, to ne mo­rem“, rekao je Vučić.

Dshv se svakoga 6. maja pod­sjeća stradanja vojvodja­n­skih, uglavnom srijemskih Hr­vatov, kada je 1992. lj. počeo njev progon. Ova stranka i ne­ke nevladine udruge navodu kako je u Vojvodini 1990-ih u­bijeno 25 osob tr da ju je moralo napustiti izmed 35 i 40 tisuć Hrvatov. Od izbiglih se do danas gotovo nigdo nije vr­atio u rodni kraj.

U ovoljetnom priopćenju Dshv-a napisano je da „pravo­sudna tijela u Republiki Srbiji do sada nisu pokretala sudske postupke za počinjene zločine na području Vojvodine iz toga vrimena: ne postoji niti jedno javno obilježje za žrtve, a ni­ma ni prigodnoga memoriranja. Ovi zločini se, naime, sustavnimi politikama prešućuju, nač ne smimo pristati“.

(Hina)

Kategorije