Predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini (Dshv) Tomislav Žigmanov pozitivno je u utorak, 15. septembra ocijenio pripravnost Aleksandra Vučića da posjeti mjesto stradanja Hrvatov u Srbiji i oda im počast.
SUBOTICA — „Vjerujemo predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću glede onoga ča je rekao. I čekamo da se to dogodi negdje u Srijemu. Radi nevinih žrtav, pomirenja i budućnosti hrvatskosrpskih odnosev“, naveo je Žigmanov u izjavi medijam na hrvatskom u Vojvodini.
Ne moremo zaboraviti nevine žrtve gradjanov hrvatske pripadnosti s teritorija Srijema 90-tih ljet, istaknuo je, i dodao da bi Vučićeva gesta mogla „biti dobar početak da se uspostavi stalna praksa, i da se spominje na te nevine žrtve počne trajno gajiti“. Žigmanov je rekao da je suočavanje s prošlošću u Srbiji dugo zamučano, „relativno dugo se o tomu ne govori, ili smo pak bili svidoki politikov nijekanja“. On je podsjetio kako su u Hrvatskoj na djelu značajni pomirbeni procesi tr da je „vjerojatno na valu toga osnažena onda i pripravnost predsjednika Vučića da na naš zahtjev, zamolbu, naša nastojanja odgovori pozitivno“.
„Dshv se kontinuirano od samih početkov protivi dosadašnjoj politiki prešućivanja. Kada su u pitanju spominjanja na nevine žrtve, prvenstveno u Srijemu, inzistira da se načinu spomen obilježja, i da se javnimi gestami oda priznanje stradalim“, rekao je Žigmanov.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nedavno da nima nikakov problem s tim da posjeti mjesto stradanja Hrvatov, ali da ne more slaviti „progon Srbov u Oluji“.
„Nimam nikakov problem s tim da položim cvijet na bilo ko mjesto kade su ubijeni Hrvati i to ću vrlo rado učiniti, jer je to civilizacijsko postignuće i normalno ponašanje. Ali, da se radujem progonu Srbov s njevih ognjišćev, to ne morem“, rekao je Vučić.
Dshv se svakoga 6. maja podsjeća stradanja vojvodjanskih, uglavnom srijemskih Hrvatov, kada je 1992. lj. počeo njev progon. Ova stranka i neke nevladine udruge navodu kako je u Vojvodini 1990-ih ubijeno 25 osob tr da ju je moralo napustiti izmed 35 i 40 tisuć Hrvatov. Od izbiglih se do danas gotovo nigdo nije vratio u rodni kraj.
U ovoljetnom priopćenju Dshv-a napisano je da „pravosudna tijela u Republiki Srbiji do sada nisu pokretala sudske postupke za počinjene zločine na području Vojvodine iz toga vrimena: ne postoji niti jedno javno obilježje za žrtve, a nima ni prigodnoga memoriranja. Ovi zločini se, naime, sustavnimi politikama prešućuju, nač ne smimo pristati“.
(Hina)