Dokle su prlje bila sela svenek puna s krčmami, se u medjuvrimenu rijetko najde još selo, ko ima već od jedne. I u Cindrofu, u sjevernom Gradišću, se je broj seoskih krčmov smanjio. Samo šakica njih je još za najti — jedna ali oblikuje sliku sela tako dugo kot nijedna pred tim: kavana i krčma Charly’s.
Pročitajući najnovije izdanje lista BURGENLAND KOMPAKT, magazina Zemlje Gradišće, ki četire pute u ljetu informira o zadaća, djelovanju i cilji članov Gradišćanske zemaljske vlade, Zemaljske uprave i Zemaljskoga sabora, se potvrdjuje utisak, ki jur duglje cirkulira unutar zajednice gradišćanskih Hrvatov: ne samo u Koruškoj su se pomirili odredjeni krugi koruških Slovencev, pred svim livičarskih krugov (ZSO) s nimškonacionalnom Koruškom domovinskom službom (KHD), nego i med socijaldemokracijomu Gradišću na čelu s Hrvatskim kulturnim i dokumentarnim centrom (HKDC) bliskim Spu i već konzervativnijim, to znači VP-bliskim Hrvatskim kulturnim društvom (HKD) je došlo do manjinsko političkoga pomirenja.
Ov tajedan je za študentice i študente u Austriji opet počeo novi semestar. Do daljnjega će se i ov ljetni semestar održati online ili u hibridnom obliku. To valja i za takozvane gradišćanskohrvatske vježbe na Bečkoj slavistiki. U ponudi slavistike se moru ovo ljeto najti dva konverzatoriji, kade stoju gradišćanske Hrvatice i Hrvatiu fokusu.
Za sve, ki već ne moru dočekati vrtljarsku sezonu, moru koncem februara polako početi posijati paradajz i papriku. Na ov način se moru očuvati stare sorte, ke morebit drugačije nisu za kupiti. A zvana toga se more na ov način i čuda šparati. Nekoliko stvari o sitvi, morete doznati u ovom nastavku serije u HN Kroz ljeto kroz vrt.
Seoske knjižnice su za stanovničtvo važno mjesto zabave ali i veliki izvor informacijov i znanja. S tim nisu samo obljubljena mjesta za susret i razgovor, nego i važne institucije sela. U sjeverogradišćanskom Vorištanu na Poljanci su prošlo ljeto preselili seosku knjižnicu i su joj u okviru toga dali i novi oblik, čim se je i povišala nje atraktivnost za male i velike čitateljice i čitatelje.
Kašperl i korona
Nije zapravo već tolerabilno, ča se dogadja u ovoj državi, u koj je jasno nešto trulo, gnjilo. U konkretnom slučaju ide za prozirnost človika. „Stakleni človik“, ki je u prošlosti bio bezbroj puti tema u futuristički romani, apokaliptični prorokovanji budućnosti i upozoravanju od totalitarnih sistemov. Ča imamo od toga držati ako na temelju jedne bilješke i nekom uredskom kalendaru jednoga poduzeća iz 2017. ljeta (natuknica „Kurz“). Državno tužilačtvo počinje pregledjivati, prisluškivati i opservirati a konačno i „provaljivati“ u privatne prostorije nekih ljudi? Kako daleko smo došli, da danas svaki potepuh u nekoj državnoj, točnije rečeno pravničkoj ili ti policijskoj instituciji ima pravo dati nalog da se pretraži čitavi — pazite: cijeli — sms-, chat- i mejl-promet dotične osobe na samo sada nego i ljeta najzad. Kamo smo došli, za Boga miloga!?