Pročitajući najnovije izdanje lista BURGENLAND KOMPAKT, magazina Zemlje Gradišće, ki četire pute u ljetu informira o zadaća, djelovanju i cilji članov Gradišćanske zemaljske vlade, Zemaljske uprave i Zemaljskoga sabora, se potvrdjuje utisak, ki jur duglje cirkulira unutar zajednice gradišćanskih Hrvatov: ne samo u Koruškoj su se pomirili odredjeni krugi koruških Slovencev, pred svim livičarskih krugov (ZSO) s nimškonacionalnom Koruškom domovinskom službom (KHD), nego i med socijaldemokracijomu Gradišću na čelu s Hrvatskim kulturnim i dokumentarnim centrom (HKDC) bliskim Spu i već konzervativnijim, to znači VP-bliskim Hrvatskim kulturnim društvom (HKD) je došlo do manjinsko političkoga pomirenja.

Sudeći po sve gušći zajednički nastupi Martina Ivančića i Stanka Horvata — u gradišćanskom vidjenju livoga i desnoga logora i svitonazora — se more zaključiti, da je med ovimi dvimi predsjedniki hrvatskih društav došlo do sporazuma i, ča je još već zanimljivo a tim i važno, do suradnje i skupnoga nastupanja u narodnosni, manjinski posli i pitanji.

U interesu spomenutoga službenoga lista Gradišćanske zemaljske vlade BURGENLAND KOMPAKT je, naravno, u interesu, da se kaže, crta i opisuje u najboljem svitlu, da zrcali pozitivno vidjenje i da išće zajedničko djelovanje. U tom su se našli dva zgora spomenuti vrhovni igrači, Martin Ivančić i Stanko Horvat, za BURGENLAND KOMPAKT za skupni intervju u KUGI u Velikom Borištofu. Zaključak iz toga vrlo zanimljivoga a pred svim i pozitivnoga intervjua se more zaključiti: sve je „Happy Pepi“ unutar hrvatske narodne grupe u Gradišću. Kako su urednice bečkoga KURIERA Margareta Kopeinig i Nadja Tschank „izvidile“ iz ovih dvih proponentov „da u ovom govorimo jednim tr istim jezikom, da vučemo za istim konopcem“. Ta „zajednički put“ ovih dvih ličnosti unutar hrvatske zajednice u Gradišću se u zadnji čas kaže i u skupnom nastupanju i postupanju u okviru Konferencije predsjednikov i potpredsjednikov narodnosnih Savjetov u Saveznom kancelarstvu. U tom neformalnom ali očito sve važni je i sve slušanijem gremiju svih šest autohtonih narodnih grup u Austriji se svi zalažu za promjenu od teritorijalnoga na individualni princip u pogledu na manjinska prava, pred svim i u pogledu na jezik. Cilj je i želja svih, da se pravo npr. na podučavanje na manjinski jezik mora proširiti na sva ona područja, u ki živu pripadniki ovih narodnih grup i kade želju imati nastavu, podučavanje na svojem manjinskom jeziku. S pogledom na Hrvate je to pred svimi želja i potreba da bi se i u Beču stvorili zakonski uvjet i da se podučava hrvatski jezik. U Gradišću želju sudjelovati u svečevanji 100 ljet.