Karikatura 08.05.2020.
pet, 08/05/2020 - 10:31P. Palković
P. Palković
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, središnja nacionalna ustanova za istraživanje i očuvanje hrvatskoga jezika, pokrenuo je 21. marca 2020. portal Jezik.hrvatski na adresi jezik.hr. Portal je zamišljen kao pomoć školarom ki zbog pandemije nimaju fizičku nastavu, nego nastavu na daljinu. Osim školarom, naminjen je i svim zainteresiranim za hrvatski jezik i jezičnu kulturu.
U diskusiji o mogućem otvaranju austrijskih granic za nimške turiste, Europska komisija inzistira na koordiniranom djelovanju zemalj članic EU. Iz Europske komisije poručeno je da je u nedilju nadležni komesar Thierri Breton zakazao video konferenciju s ministri turizma EU, kako bi se analizirale potrebe u pogledu predstojeće ljetne sezone, priopćeno je agenciji Apa iz Bruxellesa. „Kontrole na unutrašnji granica EU bi tribale na koordinirani način biti okončane, čim epidemiološka situacija u susjednoj regiji bude dovoljno konvergirala i pravilo socijalnoga distanciranja dovoljno rasprostranjeno, odnosno odgovorno primijenjeno“, poručuju iz Europske komisije. Takaj ističu da bi ograničenja za putovanja tribala najprije biti dopušćena izmed područja u kom je virus najmanje rasprostranjen.
Ako uzmemo izjavu francuskoga maršala Ferdinanda Focha na kraju Mirovnih ugovorov po Psb u Versaillesu i St. Germainu da „ovo nije mirovni ugovor, ovo je samo primirje na dvajset ljet“ onda znamo koliko je, nažalost, imao pravo i kako tragično se je obistinilo njegovo prorokovanje 21 ljeto potom kad je Hitler napao Poljsku i kad je tim počeo Dsb. Danas su povjesničari uglavnom u tom složni, da je sime za Dsb jur posadjeno pri mirovni ugovori u Parizu i da su bili velikim dijelom motivirani fantenjem, osvetom pobjedničkih sil nad Austro-Ugarskom i Nimškom. Da su „izdajniki“ kao npr. Italija bili veliki dobitniki s pogledom na dobivanje teritorija, a da ne govorimo npr. i o Rumunjskoj, ka si je pripojila cijelu Sedmogradsku (Erdely/Transsilvaniju = zemlja s one druge strane loze, šume). Sa strane Austrije mogli bi govoriti o veliki dijeli današnje Češke, ke je izgubila, a Nimšku je (s nje gledišća) izgubila velika područja npr. Sudetske.
Austrija, ka je na početku epidemije koronavirusa 16. marca med prvimi zemljami u Europi upeljala neke od najoštrijih mjerov, u četvrtak 30. aprila u ponoć na 1. maj ukinula zabranu kretanja na javni mjesti.
BEČ— Ministrica turizma Köstinger je i službeno najavila da se kafići, restorani i drugi ugostiteljski lokali otvaraju 15. maja, a hoteli i drugi smješćajni objekti 29. maja. Ali pod posebnimi mjerami pažljivosti: obavezno fizičko distanciranje od najmanje metra, najveć 4 odrasle osobe za jednim stolom, obavezno nošenje maskov za konobare i osoblje ko poslužuje, i zabranu sidenja i posluživanja za šankom. Djelatno vrime restorana je, kako je napomenula ministrica, do 23.00.
BEČ — „Trenutačno je 572.520 ljudi u Austriji bez posla, ča je lagani pad u prispodobi s 13. aprilom, kada je nezaposlenost dosegla svoj vrhunac. Tada je u potragi za poslom bilo 588.205 osoba prijavljenih na AMS-u (op. državni Servis za zapošljavanje), ča je 231.000 nezaposlenih već nego u istom razdoblju 2019.“, rekla je ministrica djela Christine Aschbacher. Dodala je da je najveći broj nezaposlenih u turizmu (114.000) i u gradjevinskoj djelatnosti (45.000) posebice u Tirolu, Salzburgu i Štajerskoj.
Otvoreni krug proponentov za pomoć dičjoj bolnici Klaićevoj u Zagrebu se obraća (gradišćansko)hrvatskoj javnosti i prijateljem da se pridružu ovoj neovisnoj pomoćnoj inicijativi za jako hitnu i potribnu pomoć ovoj dičjoj bolnici u Zagrebu koj su po brojni potresi zemlje potribna sredstva za hitnu i kompletnu sanaciju objekta. Samo da se spomenemo: najjači od potresov je bio nedilju, 22. marca rano jutro zbog čega su morali evakuirati bolnicu ka je djelom bila neupotribljiva. Ovde se med ostalim nalazi i dičja kirurgija ka je pred svim važna za teže oboljelu dicu koj su operacije hitno potribne.
Trese se zemlja u Zagrebu i okolici, trese se i trese ne more se umiriti. Očigledno su tako jake te podzemne napetosti i tenzije, da zemlja na toj geološkoj liniji ne more dojti do mira. Ljudi ih već ni ne broju, toliko je jur bilo tih potresov od prvoga teškoga nedilju jutro, 22. marca. A do sada zadnji je bio sredinom prošloga tajedna. Dokle pišem ove rede, a pred svim dokle su objavljeni, mogla se je zemlja opet tresti — i jače i slabije. Tako se to momentano dogadja u Zagrebu, teško pogodjenoj i uškodjenoj hrvatskoj metropoli i u okolici. Ima i takovih stručnjakov, seizmologov, ki prorokuju da će veliki, teški potres još dojti. Broj ljudi, ki molu da do toga ne bi došlo, je viši od dana u dan.