Premijera u našem novinarstvu: NG huska protiv HRVATSKIH NOVIN

Petar Tyran

Evo, stiglo i do nas: po­ziv jednoga hrvatskoga medija (Novi glas) da se bojkota iliti doslovno „da bi lj­udi iz protesta morali otp­o­vidati“ drugi hrvatski tiskani medij (HN). Nadalje glavni urednik NG-a Konstantin Vlašić piše o „drskosti“, citirajući i opširno komentiraju­ći člančić iz rubrike „Pišu nam: Forum štiteljev u Hrvatski no­vina, pozitivno i negativno“ u kom ide za Orbána i Sorosa. U tom mladi i politički vrlo angažiran student novinarstva vuče sve registre svojega u zadnjem času načitanoga po­vijesnoga znanja, i na temelju komentara u HN koristi mogućnost da kaže puno toga ča je naučio i koliko je načitan. Upoznaje on štitelje i štitelji­ce NG-a s bretibart.com, Ste­­phenom K. Bannonom, ali i wikipedijom kao i Glennom Beckom. Moram priznati, da sam puno toga naučio od Konstantina Vlašića i mo­gu­će će mi to u budućnosti slu­žiti ako se suočim s timi ime­ni — iako je dosta nevjerojat­no i malo u pogledu na ure­djiva­nje Hrvatskih novin ili na gradišćanske Hrvate.

Zemlja i Seljačka komora su se ujedinale

Zemlja Gradišće neće tako drastično kako je bilo predvidjeno skratiti podupiranje za Seljačku komoru. To su nazvistili zemaljski savjetnik Hans Peter Doskozil i pre­d­sjednik Komore Niki Berlaković i su predstavili novi ugovor. Berlaković je zadovoljan, jer će Zemlja skratiti podupiranje samo za 200 ti­suć €, a ne kao nazvišćeno za pedeset posto, dakle od dvih milijuni na jedan milijun.

Tagovi: 

M. Petir: Srbija i dalje krši prava hrvatske nacionalne manjine i predstavlja prijetnju

Na petak, 30. novembra o­držanoj mini plenarnoj sjednici, Europski parlament je usvojio Izvješće o Izvješću Komisije o Srbiji za 2018. ljeto tr Izvješće o Izvješću Komisije o Makedoniji za 2018. ljeto. Hrvatska zastu­p­nica u Europskom parlame­n­tu Marijana Petir sudjelova­la je u raspravi o obadvi izvješći tr se je kritički osvrnula na situaciju u Srbiji, a kritizirala je i postupanje EU kada je rič o Makedoniji.

Gradišćanski Hrvati i 100 ljet Rep. Austrija

Povjesničar akademik Ni­ko­la Benčić je u Kugi predavao o zapadnougarski Hrvati po raspadu Monarhije. Za gradišćanske Hrvate da je to bio veliki prelom, jer su se, ki su stoljeća dugo bili pod istim političkim, društvenim i go­spodarstvenim zajedničkim krovom, vrijeda potom našli u tri različni zemlja (A, H i CSK). Povjesničar Mihael Schreiber se je u svojem referatu bavio situacijom u 1938. ljetu, kad su iz gradiš­ćanskih sel nestali Židovi i Romi. Ljudi da su to vidili, mnogi da su bili puni straha, ali mnogi su i podupirali id­e­je nacionalsocijalizma, je Schreiberova razlaganja sa­žela dr. Gerlinde Stern-Pau­er, ka je organizirala seriju predavanj u Kugi prilikom ovoga »Spomenljeta«.

Premijer Peter Pellegrini: Slovačka neće podržati Marakeški sporazum

Slovačka neće podržati sporazum Ujedinjenih narodov o odnosu prema migrantom diljem svita, rekao je u nedi­lju, 25. novembra premijer Slovačke Peter Pellegrini po summitu Europske unije. Globalni kompakt o sigurni, uredjeni i zakoniti migracija odobrile su u juliju svih 193 članice Ujedinjenih narodov osim Sjedinjenih Am. Držav, ke su se povukle pr­o­šlo lje­to, i tribao bi biti formalno ratificiran u decembru.

Tagovi: 

Promjene vrimena, klime i prirode ticat ćedu se i nas ovde „na sigurnom“!

Petar Tyran

Svaki dan nanovič nas uz­drma i potrese nekakova vist o prirodni katastrofa — sve već ne samo u dalekom svitu negdje, kamo nimamo veze i kade nikoga ne poznamo, nego u neposrednoj o­k­o­lici i blizini. Pravoda valja i argument, da je bilo puno tih katastrofov i prlje koč, ali za njih nismo ni dočuli a još ma­nje ih vidili uživo na televizij­skom ili računalskom ekranu. Ipak moramo priznati, da se priroda minja, da se vrime minja i da je u zadnji ljeti već čega nastalo drugačije, nego smo to od prlje bili naučni. Iako još ne znamo, ćedu li nam dojdući dani doprimiti sniga ili samo godine: Bijelih Božićev jur dugo nismo imali, niti se jur ljeta dugo nismo mogli klizati na smrznuti ribnjaki ili bazeni a još manje na Niuzaljskom jezeru (s iznimkom znamda od n­e­koliko dani). Dica bijeli Bo­žić poznaju samo od „shoppinga“ u kupovni centri kade im stalno sviraju „Jingle Bells“ i „White Christmas“. Ali svi ti škodljivci ki se nisu smrznuli ćedu na protuliće napr­a­viti još veću škodu u prirodi.