Hrvati „najomraženija etnička skupina“

Na medijske napade na hrvatsku manjinu u Srbiji reagirao i Zvonko Milas: Raz­očaravajuće je ča nima reak­cijov institucijov. Državni taj­nik Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske Milas izrazio je u pe­tak. 15. maja zabrinutost zbog medijskih napadov na pripadnike hrvatske nacional­ne manjine u Srbiji ka je, tvr­di, najomraženija etnička skupina u Srbiji.

Koliko očite odanosti i vjernosti državi podnaša narodna grupa?

Petar Tyran

Zahvaljujemo relativno mladomu a sada jur i bivšemu fu­nkcionaru iz najužega kruga Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradiš­ću, ki vrlo jasno, glasno i samovoljno i nadalje zastupa Hkd u hrvatskom Savjetu za narodnu grupu da nas je op­o­menuo da bi se već tribali o­svrnuti u našem izvješćava­nju Republiki Austriji „od ke si Hštd očekuje da skrbi za opstanak Hrvatskih no­vin“. Kritičnomu štitelju i pisatelju kritičnoga osvrta na očito vanjskopolitičku ali i u­nutarpolitičku liniju Hrvat­skih novin se bojsek ne vidi nezahvalnost prema Repub­liki Austriji, u prošlom broju Hrvatskih novin i opominje uredničtvo da je to drugi ro­djendan one države, od ke si Hštd očekuje pripomoć. Kri­tični štitelj i angažirani sav­jetnik u Hkd-u a isto kako i u Hak-u (već) ne vidi „važnost vlašće sadržajne neodvisnosti“ i nerazumljivo mu je da HN „(…) ne služu gradišćan­skim Hrvatom u Madjarskoj kot neodvisni izvor novosti“, a to mu je „nerazumljivo“.

75 ljet od završetka Drugoga svitskoga boja

8. maja 1945. ljeta u 23.01 uri je završio Drugi svitski boj (Dsb) zbog konačne objave k­a­pitulacije nimškoga Wehrma­chta 7. maja 1945. P­o­vodom 75. obljetnice kon­ca Dsb spomenuli su se Zastupniki Gradišćanske zemaljske vlade i Zemaljskoga sabora ovoga znamenitoga datuma i su položili vijenac pred opomenikom (Mahnmal) protiv boja i fašizma pri zemaljskoj vladi u Željeznu.

Tagovi: 

Austrijski dnevni list u Kurzov savez „uspješnih“ zemalj ubrojio i Hrvatsku

Pod naslovom „Vlada za otvorene granice prema Ni­m­škoj“ i nadnaslovom „Jur u juniju“, austrijski dnevni list Österreich u subotu piše o „bilateralnom dealu“ Austrije sa skupinom „uspješnih“ zemalj u borbi protiv širenja koronavirusa i omogućava­nja povratka turizma.

Tagovi: 

Portal Jezik.hrvatski — Vrimenska lenta s najvažniji dogadjaji u razvitku hrvatskoga jezika

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, središnja naci­onalna ustanova za istraživanje i očuvanje hrvatskoga jezika, pokrenuo je 21. mar­ca 2020. portal Jezik.hrvat­ski na adresi jezik.hr. Portal je zamišljen kao pomoć školarom ki zbog pandemije ni­maju fizičku nastavu, nego nastavu na daljinu. Osim ško­larom, naminjen je i svim zainteresiranim za hrvat­ski jezik i jezičnu kulturu.

Tagovi: 

Europska komisija za koordinirano otvaranje granic

U diskusiji o mogućem otva­ranju austrijskih granic za nimške turiste, Europska k­o­misija inzistira na koordiniranom djelovanju zemalj čla­nic EU. Iz Europske komisi­je poručeno je da je u nedilju nadležni komesar Thierri Breton zakazao video konferenciju s ministri turizma EU, kako bi se analizirale potrebe u pogledu predstoje­će ljet­ne sezone, priopćeno je age­n­ciji Apa iz Bruxellesa. „Kontrole na unutrašnji g­r­a­nica EU bi tribale na koordinirani način biti okončane, čim epidemiološka situacija u susjednoj regiji bude dovoljno konvergirala i pravilo socijalnoga distanciranja d­o­voljno rasprostranjeno, odno­sno odgovorno primijenjeno“, poručuju iz Europske komisije. Takaj ističu da bi ograničenja za putovanja tri­bala najprije biti dopušćena izmed područja u kom je vi­rus najmanje rasprostranjen.

Tagovi: 

Stoprv 100 ljet po Prvom svitskom boju počinjemo razumiti našu povijest

Petar Tyran

Ako uzmemo izjavu fra­n­cuskoga maršala Ferdinanda Focha na kraju Mirovnih ugovorov po Psb u Versaillesu i St. Germainu da „ovo nije mirovni ugovor, ovo je samo primirje na dvajset ljet“ onda znamo koliko je, nažalost, imao pravo i kako tragično se je obistinilo njegovo prorokovanje 21 ljeto po­tom kad je Hitler napao Polj­sku i kad je tim počeo Dsb. Danas su povjesničari uglavnom u tom složni, da je sime za Dsb jur posadjeno pri mi­ro­vni ugovori u Parizu i da su bili velikim dijelom motivira­ni fantenjem, osvetom pobje­d­ničkih sil nad Austro-Ugarskom i Nimškom. Da su „iz­dajniki“ kao npr. Italija bili veliki dobitniki s pogledom na dobivanje teritorija, a da ne govorimo npr. i o Rumunj­skoj, ka si je pripojila cijelu Sedmogradsku (Erdely/Trans­silvaniju = zemlja s one druge strane loze, šume). Sa strane Austrije mogli bi govoriti o veliki dijeli današnje Češke, ke je izgubila, a Nimšku je (s nje gledišća) izgubila velika područja npr. Sudetske.