Proširenje šengenskoga prostora mogla bi jačati Europsku uniju!

Petar TyranNeki od nas morebit sa z­a­nimanjem pratu diskusi­ju okolo mogućega pro­širenja šengenskoga pro­sto­ra. Posebno ovde nas pravoda zani­ma će li Hrvatska pristupiti ovomu šengenskomu prosto­ru, ča je pred kratkim značilo putovanje bez graničnih ko­n­trolov — ali ujedno i da doti­čne zemlje, ke ležu na rubu ovoga šengenskoga prostora moraju bolje kontrolirati svo­je vanjske granice i moraju za­pravo biti u stanju da her­m­e­tički zatvoru svoje granice, ako je na gusto ili ako ide za­to da npr. migranti i bigunci već ne bi smili prelaziti tu vanjsku granicu Europe.

Fenomen DANA MLADINE leži u solidarnosti i želji za druženjem

Petar TyranLjetošnji, 45. po redu Dan mladine — po 42 ljeti opet u sridnjogradišć­a­n­skoj Dolnjoj Pulji — je jasno pokazao i dokazao, da je po­jam mladina vrlo širok i da obuhvaća, barem kod gradi­š­ćan­skih Hrvatov, puno onih ki su odrasli s ovim najprvo jedno-, onda dvo- a konačno trodnevnom priredbom hrvat­ske mladine u Gradišću. Da neka priredba, ka je jur du­go pravi brend (Markenzeichen) jedne narodne grupe, narodnosti odnosno etničke manji­ne svoju aktualnost a tim i atraktivnost more konzervirati, a naravno i dalje razviti i u petom desetljeću otkada ju organizira Hrvatski aka­demski klub skupa s dotičnimi omladinskimi društvi i ostal­i­mi organizacijami u od­re­dje­nom selu — po uhod­a­nom ko­lu sjever-sredina-jug a takaj i prik državne granice na ma­djarskoj i slovačkoj strani — morebiti nije čudo, ali svakako vrlo je neobično.

Europsko nebo iznad gradišćanskih Hrvatov se zaškuruje

Petar TyranNa našem nebu se kažu škuri oblaki. A s „na­šim“ je mišljeno gradišćansko a pred svim i gradišćanskohrvatsko nebo — za ko znamo da je ipak malo šir­je nego samo ono prik savez­ne zemlje Gradišće (Burgenland). Na jednu stranu Gradišće je kao cilj-1-područje od Europske unije primalo duga ljeta znatnu financijsku po­moć a zapravo su svi bili gla­sni zagovorniki EU, dokle su curili pinezi iz Bruxellesa. Sli­čno je i sa Češkom, Poljskom, Slovačkom i Madjarskom. A upravo dva iz ovoga kruga sa­da „vježbaju urotu“ protiv EU.

Gdo bi mogao spasiti EU ako ne šakica odgovornosti punih liderov

Petar TyranNeprestano se zaoštrava situaciji na unutarsche­n­genski granica unutar E­uropske unije. Ča se zaista dogadja na Sredozemnom morju med Libijom i talijan­skom Lampedusom moremo samo naslutiti. Iako nam redovito stižu visti i slike s to­ga najjužnijega kutića (talijanskoga otoka) zapravo te­ško si moremo predočiti ka­kova ljudska katastrofa se on­de dogadja. Niti u Europi ne znamo, kako dugo će Erdo­ğan još prepričiti veliki val, poplavu Europe s izbiglicami i gospodarskimi migranti. U Libanonu sidu na bačvi bure­ta (Pulverfass) jer u toj zemlji svaki je četvrti izbiglica.

Težak kamen tare peljača Odjela V/6 u Saveznom kancelarstvu!

Petar TyranSavezno kancelarstvo je još krajem miseca julija o. lj. bilo raspisalo službeno djelatno mjesto za pe­ljanje Odjela V/6 Saveznoga kancelarstva. To je službeno mjesto, ko upravlja autohto­ni­mi narodnimi grupami u Au­striji. Ovo mjesto su u pro­š­losti bili popunili unutar na­rodnih grup poznate osobe, vrhovni činovniki kao npr. dr. Heinz Tichy ili sada jur duga ljeta mag. dr. Christa Achleit­ner. Ona će sada s 1. oktobrom stupiti u mirovinu.

Južni Tirol i obrambena sila Austri­ja — dvoja mirila na škodu manjin (2)

Petar TyranQuod licet Jovi, non licet bovi — ča je dozvoljeno Jupiteru, nije volu, da­kle: nije sva za svakoga! Austrija je obrambena, za­šćit­na sila Južnomu Tirolu, pred svim nimškim ino ladinskim Južnotirolcem u Italiji. To još potiče iz mirovnoga ugovora iz St. Germaina 1919. ljeta, kada je J. Tirol konačno pripojen Italiji. U 1955. je tadaš­nja — u medjuvrimenu jur kr­va­vo raspala — Jugoslavija po raspadu Nimškoga Reicha u 1945. i desetljetnoj ruskoj op­sadi npr. Gradišća u Državnom ugovoru (opet u francu­skom) u St. Germainu po­sta­la obrambena sila za Hrvate u Gradišću kao i za Slovence u Koruškoj i Štajerskoj.