Mate Meršić Miloradić i Nikola Benčić nam otkrivaju našu povijest i prošlost!

Petar Tyran

Nikola Benčić nam je sa svojom opširnom, is­crp­nom knjigom, monogr­a­fijom o Mati Meršiću Miloradiću dao u ruke nevjeroja­tan dragulj. Ne samo da je ak­ademik Benčić konačno u tiskanom obliku objavio sv­o­ju znatno proširenu i nadopu­njenu disertaciju o Miloradi­ću na Bečkoj Slavistiki iz 1963. ljeta, on je ovoga „naj­većega pjesnika nekadašnjih zapadnougarskih i današ­njih gradišćanski Hrvatov konačno postavio tamo kade mu je mjesto — polag vidjenja ku­lturne i književne povijes­ti „našega maloga roja i bro­ja“ (© Miloradić) — i o če­mu bi naš (na)rod tribao znati.

Hrvatsko doseljeničtvo nova pozitiv­na je snaga za hrvatsku narodnu grupu

Petar Tyran

Austrija do 1. julija o. lj. mora odlučiti hoće li za još dvoja ljeta produžiti ograničenja za djelo hrvat­skih državljanov. Austrijska ministrica djela Beate Harti­n­ger-Klein (Fpö) je protiv pot­punoga otvaranja tržišća dje­la hrvatskim državljanom ovo ljeto. „Razmišljamo o tom da u potpunosti iskoristimo prijelazno razdoblje od sedam ljet za Hrvatsku“, izjavila je B. Hartinger-Klein. „Moramo uzeti u obzir 400.000 nezaposlenih u Austriji. O tom ćemo izvijestiti Europ­sku komisiju do 30. junija i navesti naše argumente za to“, dodala je ministrica.

Srbiji se udvaraju Rusija, arapske zemlje i Kina, a tribala bi čim prije u Europsku uniju

Petar Tyran

Ne samo na svitskoj političkoj pozornici se zaoštrava situacija, nego i na europskoj a još točnije na sridnjoeuropskoj: Trump i Kim Jong-un se „kreću“ na rubu atomskoga sukoba, Europska unija je usred teške opstojne krize a Višegradske države Poljska, Češka, Slova­čka i Madjarska se suprotsta­vljaju centralnoj Europskoj uniji u mnogi pitanji, a pred svim i u tom da nikako ne že­lju primiti izbiglice ili mig­ra­n­te iz zemalj Tretoga svita i iz zaraćenih držav. Dodatno je EU nesrićna s Bugarskom i Rumunjskom, ke kao članice EU nikako ne moru napredo­vati, a pred vrati stoji i Srbija, ka bi — kako se čini — ta­kaj kanila u EU. Srbija je jur jednoč slomila sridnju Europu i poslala Monarhiju „k vragu“. Ako pak jako pojednostavljeno repliciramo uz­rok Prvoga svitskoga boja i strašnih posljedic toga, od toga se Europa još dandanas nije oporavila, nije izliječila. Po Drugom svitskom boju se je Europa raspala na dva velike bloke, a raspad Sovjet­sko­ga saveza je omogućio da se zemlje i države s nje zapada opet približu Zapadnomu bl­oku Europe a tim i Sjedi­njenim Američkim Državam.

O složnosti u Narodnosnom vijeću ovisi ćedu li uopće nešto postignuti za narodne grupe?!

Petar Tyran

Očigledno je Vijeće mini­strov prošlu srijedu, 24. januara zaključilo novi sastav hrvatskoga Narodno­s­noga vijeća ods. Savjeta o na­rodni grupa (Volksgruppenbei­rat). Do kraja prošloga taje­d­na budući vijećniki/savjetniki službeno još nisu bili info­r­mirani, da ih je savezni kancelar iliti Vijeće ministrov imenovalo za tu funkciju. Ali je gdja Susanne Pfanner u ime novoga ministra za EU, umjetnost, kulturu i medije, Gernota Blümela (Övp) jur pozvala na prvu i utemeljaju­ću sjednicu novoga Vijeća/Sa­vjeta, naime 19. februara o. ljeta u prostorija Saveznoga kancelarstva u Beču.

Hrvatski bal u Beču u znaku koruških Slovencev i željenoga skupnoga angažmana

Petar Tyran

U renomiranom bečkom Parkhotelu Schönbrunn subotu, 20. januara su priredili i održali 71. Hrvat­ski bal, ki se je opet odvijao pod glavnim geslom „Hrvati meet Schönbrunn“, dakle Hr­vati se sastaju u Schönbrunnu i sa Schönbrunnnom. Ideja za ovim geslom je da se Hrvati sastaju s tradicionalnom nekadašnjom Austrijom (kao i Madjarskom), u koj su Hrvati bili poštivani kao na­rod i narodnost, a ujedno je to i putokaz u budućnost kad se Hrvati sastaju u obnovljenom tradicionalnom ali i u n­o­vo­oblikovanom Hotelu, ki pokazaju ne samo u divnu pr­o­šlost nego i u velikodušnu bu­dućnost u pogledu na na­ro­d­ne grupe i narodnosti. Ali je bilo geslo ovoljetnoga ba­la ta­kaj i „Mi se ’mamo radi“ je ov bal bio posvećen povezanosti i suradnji gradiš­ćan­skih Hrvatov s koruškimi (i štajerskimi) Slovenci.

Hrvati su razvili posebnu balsku kulturu i kako se more uživati u plesu i muziki

Petar Tyran

Ovo ljeto je mesopust ja­ko kratak. 23. februara je mesopusni utorak, a tim konac balske i zabavne se­zone za ljetos. Nije tako ni čudo, da je cijeli hrvatski bal­ski pr­ogram jako zgusnut i da triba iskoristiti tih par petkov i subotov na ke organizatori pozivaju ljude na svoje bale i zabave. Tako se je ljetos mo­glo i dogoditi da je bilo pet hrvatskih balov na jedan dan, naime subotu 13. januara, a ako još ubrajamo i budimpeš­tanski hrvatski bal onda još i šest. Da li ima još i druge narodne grupe ili nacionalne manjine ka ima takov gust balski program?