DEVINSKO NOVO SELO — Jedno od 13 dice, i to su bile 3 sestre i 10 bratov u poznatoj hrvatskoj obitelji Cvečko je inž. Janko Cvečko. On je 8. maja slavio svoj 80. rodjendan. Od svojih mladih ljet je teško djelao najprvo kao sluga kod svoje tete Orše a kasnije skupa s drugimi brati, ocem i majkom na skupnom privatnom gospodarstvu. Po osnovnoj školi je uspješno apsolvirao sridnju poljoprivrednu školu u gradu Holič a je kašnje prošao u grad Skalicu kao učitelj. Visoku poljoprivrednu školu je završio u Nitri s „črljenom diplomom“. Nekoliko ljet je djelao u Poljoprivrednoj udrugi (kolhozu) u Devinskom Novom Selu kao agronom i zootehnik, kašnje u državnoj firmi za melioracije u cijeloj Slovačkoj. 

Pri komunalni izbori u ljetu 1985. je bio izabran kao načelnik Devinskoga Novoga Sela. Puno stvari je bilo zanemareno, ke je bilo potribno osigurat za kvalitetnije funkcioniranje sela, na primjer seosku kanalizaciju, osigurati pineze za projekte i sve drugo, ča je s tim povezano.

Književni kritičar, pjesnik, prevoditelj, povjesničar i hrvatski diplomat kao i velik prijatelj hrvatskih manjin, Djuro Vidmarović je 1. aprila svečevao svoj 65. rodjendan. Vidmarović se jur 40 ljet dugo (od 1972. ljeta početo) bavi književnošću. Proučava povijest i književno dobro hrvatskih narodnih manjin izvan Hrvatske.

ZAGREB — Djuro Vidmarović rodio se je 1. travnja/aprila 1947. u selu Piljenice, u općini Lipovljani. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Kutini, a studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Fakultetu za sociologiju i novinarstvo Univerziteta u Ljubljani steče magistarsku titulu. 20 ljet dugo je djelao kao sridnjoškolski profesor u Kninu, Varaždinu i Zagrebu.

Nedilju, 4. marca novoseoska društva i općina su po sv. maši priredili veličanstvenu svetačnost jubilaru, farniku mr. Branku Kornfeindu, ki je 29. februara bio svečevao svoj 60. rodjendan. Kako je naglasio načelnik Štefan Mikula „…imam čast i radost kot načelnik sela Vam naznaniti, da je Novoseoski općinski tanač jednoglasno odlučio na svojoj sjednici 14. decembra 2011. ljeta dodiliti  gospodinu desetniku, kroz 15 ljet farniku našega sela, magistru Branku Kornfeindu »Časno gradjanstvo Općine Novo Selo« kot znak zahvalnosti i priznanja njegovih zaslug za naše selo.“ To su pred Brankom bili dostali sini sela školski dir. Jure Kalinka i  mr. Petar Huisza.

NOVO SELO — Načelnik Štefan Mikula se je u svojem govoru obratio slavljeniku farniku Kornfeindu: Gospodine desetnik! Dragi Branko, kako Vas, kako Te, svi mi rado i s poštovanjem zovemo.

Rudi Berlaković se je rodio 1. ožujka/marca 1952. ljeta u Velikom Borištofu — točno na klimatološki početak protulića. U protuliću se zbudi priroda i započne novi žitak — je to jur bilo simbolično i za Rudijev život? Mu je, znamda, tim jur bio u zipku položen angažman, ki će ga sprohajati kroz cio njegov život? Po osnovnoj školi u rodnom selu prelazi Rudi na gimnaziju u Gornju Pulju i po maturi na Pedagošku akademiju u Željezno. Od 1. rujna/septembra podučava na Dvojezičnoj glavnoj školi (sada Dvojezičnoj sridnjoj školi) u Velikom Borištofu, ada jur 39 ljet, tako da je u tom dugom vrimenu ostavio vidljive trage svoga poslovanja na toj školi, i to na športskom i muzikalnom sektoru, a posebno i na hrvatsko-narodnom polju. Jubilara poznamo kao tihoga, ne nametljivoga skromnoga človika, ki rado posluje, ali uvijek u tišini, takorekuć iz drugoga reda, akoprem je neobično jako angažiran i nazočan na mnogi prodručji gajenja kulture.

Pred kratkim je prof. dr. Dragutin Pavličević svečevao svoj 80. rodjendan. Jedan je od brojnih znanstvenikov, ki su oci Simpozija Mogersdorf a kao vrsni povjesničar si je stekao ime i priznanje i med gradišćanskimi Hrvati. Uz brojne popularnoznanstvene članke i u Hrvatski novina  njegova knjiga »Moravski Hrvati« je u medjuvrimenu standardno djelo za sve one, ki se malo podrobnije zanimaju za moravske Hrvate.

Rodjeni Dolnjopuljanac uredski nadsavjetnik Klaus Čenar 19. decembra je navršio 60 ljet. Dugoljetnomu predsjedniku folklornoga ansambla Kolo-Slavuj, dugoljetnomu blagajniku Hrvatskoga štamparskoga društva, bivšemu seoskomu predstojniku političke općine Dolnje Pulje, predsjedniku farskoga savjeta fare Dolnja Pulja itd. željimo čestitati 60. rodjendan.

DOLNJA PULJA — Je tomu jur već od 25 ljet kada sam bio pozvan na 50. rodjendan dipl. inž. Ivice Karalla, ki je tada bio zastupnik u Gradišćanskom zemaljskom saboru a ujedno i funkcionar u Hrvatskom kulturnom društvu u Gradišću. Svetačnost je bila na rastoku kod Traudike u Trajštofu. Tada su bili pozvani, naravno, i dr. Ivan Džon Müller, predsjednik Hkd-a, i dr. Tome Kačić, isto siva eminencija u Hkd-u. Tome je držao kratak prigodni govor u čast slavljenika a je pri tom rekao uz ostalo „…sada i naši junaki, naši mladi jur nastaju 50!“ Isto bi sada kanio i mogao reći za Klausa Čenara, samo još za 10 ljet već.

Bivši nogometaš i trener i sadašnji predstojnik Austrije Beč za športska zbivanja, Tome Parić je 7. oktobra bio navršio 65 ljet. Cindrofac Parić je počeo svoju karijeru kod mjesnoga nogometnoga društva Ask Cindrof. Športska nadarenost ga je peljala kako u inozemstvo tako i u austrijsku nogometnu reprezentaciju. Jur sa 17 ljet je Tome Parić kao nogometaš došao k Bečanskoj Austriji, naime 1964. ljeta.

Uspješna je bila karijera Tome Parića i kao nogometaš i kao trener. Kod Austrije je igrao nogomet osam sezonov dugo, od 1964. do 1970. ljeta pak od 1977. do 1979. ljeta. Kao legioner se je igrao za momčade u nimškom Kölnu i Frankfurtu kao u Španjolskoj, u Granadi. Napadač je dospio i u austrijsku reprezentaciju. Onde je igrao 27 puti i je striljio pet golov. Po karijeri kao nogometaš je Tome Parić trenirao SC Niuzalj, Vse St. Pölten, Admiru Wacker i Austriju Beč.

DEVINSKO NOVO SELO — Croskat je prikgranični projekt u okviru čega je Hrvatski kulturni i dokumentarni centar inicirao projekt za povezivanje gradišćanskih Hrvatov iz Austrije i Slovačke. U vezi s tim je izašla knjiga o povijesti Devinskoga Novoga Sela s naslovom »Zlatna knjiga. Izvori o povijesti Devinskoga Novoga Sela« i je pisana na slovačkom jeziku.

Katarina Sasso (86) je srijedu, 12. oktobra u saveznom kancelarstvu u Beču odlikovana »Zaslužnim znakom Republike Austrije u zlatu«. Rodjena Šuševka je jedina još živa aktivistica gradišćanskoga otpora za vrime nacionalsocijalizma. Kao 16-ljetna komunistkinja u otporu (Widerstand) je Katarina Sasso preživila brojne logore kao i KZ Ravensbrück.

BEČ — Državni tajnik dr. Josef Ostermayer, sām iz sjeverogradišćanskoga Šundrofa, je izručio Katarini Sasso ovo visoko odlikovanje »Zaslužnoga znaka u zlatu«. Kako je Katarina Sasso rekla tom prilikom ona poklanja odlikovanje borcem u otporu i svoj „znak za zasluge kani diliti sa svimi ženami i muži tada u otporu, ke su nacionalsocijalisti na strašan način usmrtili.

Akademija vina u gradišćanskoj Rušti svečuje ljetos 20. obljetnicu postojanja. Rodjeni Cindrofac dr. Jožef Schuller pelja Akademiju od samoga početka. Onde nudu različne tečaje o vinu i izobrazbu, ka završava diplomom kao „Akademičar vina“ ili „Master of wine“. U hrvatskoj televizijskoj emisiji Dobar dan Hrvati je direktor Akademije vina u Rušti dr. Schuller bio gost u studiju.

RUŠTA — Direktor Akademije vina, Jožef Schuller je u razgovoru s Viktorijom Palatin u hrvatskoj televiziskoj emisiji Dobar dan Hrvati rekao uz ostalo, da je skandal vina (spomenimo se glikola: u 1985. ljetu je nekoliko austrijskih [i gradišćanskih] vinarov vinu nedozvoljeno dodalo diethylenglykol, da bi nastalo sladje op. ur.) bio jedan poticaj za Akademiju.