Na primjeru i izborov vidimo kako smo u svemu raspolovljeni i raskoljeni

Petar Tyran

Budimo iskreni, zapravo smo svi dosta presene­ćeni. Jedni zato kad je njev kandidat Alexander Van der Bellen ipak pobjedio, a to još i tako jasno — a drugi kad je njev kandidat Hofer ipak podlegao i to relativno jasno. To se pravoda tiče cijele Au­s­tri­je, dakle rezultate na savez­noj razini. U Gradišću je Ju­ž­nogradišćanac inž. Norbert Hofer iz Pinkafelja, kandidat Slobodarske stranke, osvojio daleko veću većinu glasov ne­go njegov kontrahent za šest ljet dugu funkciju saveznoga predsjednika Republike Aus­trije sveuč. prof. u m. dr. Ale­xander Van der Bellen: 53,3 za VdB-a a 46,7 za Hofera — u Gradišću: nasuprot saveznomu rezultatu: 58,4% (H) a 41,6% (VdB). Širom Gradišća je H u 152 opći­­na bio dobitnik a VdB samo u 19. U tom pogledu je VdB ma­nje izgubio u hrvatski odno­s­no mišoviti općina Gradišća (sa­mo 26: 16) u korist Hofera.

Gdo jur svenek svakoga razumi? Jožefu Hartmannu za 60-nicu!

Petar Tyran

Pisati o na ovom mjestu o predstojeći izbori za saveznoga predsjednika bi bilo jur zaman, uzalud, jer gdo do dana današnjega još ne zna koga će birati, neće ni zutra znati. A bilo kako će­du završiti — život će pojti dalje. A da su naši ljudi i u Hofe­ro­vom i u Van der Bellenovom loguru znamo ionako. U tom se ništ ne razlikuju od ostalih Austrijancev. Dakle ostanimo iskreni i nećemo tako činiti kao da bi bili presenećeni i da ne bi znali kako će završiti!

Jak mah prema desnici se opaža po cijelom svitu — a ča će biti u Austriji?

Petar Tyran

Evo, pred nami stoju opet izbori, oni za državnoga predsjednika Austrije (ženska kandidatica je jur is­pala u prvom kolu) nedilju, 4. decembra. Iako, naravno, još ništ nije odlučeno, puno toga pokazuje na to da se i u Austriji puno toga kreće pre­ma desnici, pred svim i do­b­ri dijeli navodne livice, ka je u povijesti, pred svim i u au­s­trijskoj prošlosti uvijek bila jako sk­lona i desnici — ako je išlo na gusto, ako su časi bili teški i čemerni i kada je narod vikao za jakom rukom.

Gdo se u Austriji navodno zalaže za narodne grupe i kakovi su rezultati?

Petar Tyran

Ne da ne bi ionako znali. Ali svenek i nanović po­litičarom dajemo šansu da bi nam pokazali svoju do­b­ru volju pak da bi ipak ne­što postigli u korist narodnih grup u Austriji. Svih šest autohtonih, dakle starosjedila­čkih narodnih grup u Austriji imaju dva velike logore, tabo­re, ki za sebe reklamiraju zastupničtvo narodnih grup. Na jednu stranu samoimenovano i po milosti Saveznoga kanc­e­larstva agirajuće predsjedni­čtvo predsjednikov svih šest Narodnosnih savjetov (češki, hrvatski, slovački, slovenski, madjarski i romski) — a na drugu stranu Centar austrij­skih narodnih grup (Can), ki po svojoj milosti i uz potporu u njemu zastupanih na­rodnosnih organiza­cijov svojim putem i svojim angažma­nom kani dojti do cilja.

Novi program ansambla Kolo-Slavuj vrhunsko umjetničko djelo u folkloru

Petar Tyran

Uminulih 45 ljet, od svo­jega osnivanja, folkl­or­ni ansambl gradiš­ća­n­skih Hrvatov Kolo-Slavuj se je posvetio vrhunskomu umjetničkomu djelovanju, istra­ži­v­anju i p­o­s­tavljanju na sce­nu kako doma­ćega tako i hrvat­skoga folklo­ra uopće. To mu se je i ugodalo — naravno svenek i ocj­e­njujući po dati prilika i mogućnosti, polag znanja i stepena is­traživa­nja. Ovako prošlih 45 ljet ovoga nadregionalnoga ansambla moremo gledati kao dugu i ši­roku cestu popločanu s broj­nimi izvanrednimi koreografijami, odličnimi muzičkimi sastavi i predivnimi muzički pr­od­ukcijami, najprvo kao LP-ploče a kasnije pak kao CD-jke. A sve to je Kolo-Salvuj re­dovito i s velikim uspjehom prikazivao na veći i manji i svetačni nastupi doma i po seli kao i u susjedni zemlja i država kao i drugi, izvan­eu­rop­ski kontinenti.

 

Kade su časi kada se je još mo­glo šparati a zato dostalo još i kamatov

Petar Tyran

Prošao je i Državni svetak, ali bi bilo bolje reći praznik, jer svetak se od­naša pred svim na crikvene svetke, a praznik na dan ka­da se praznuje (!?) i kada se ne djela, a to je 26. oktobra*) u Austriji. S narodnimi grupa­mi ods. nacionalnimi m­a­nji­nami u Austriji to nima nika­kove veze, jer se manjine posebno — iako sve slabije — spominju 15. maja 1955. ka­da je potpisan Državni ugovor u Beču s poznatih 5 točak Članka 7 u ki su zagarantirana manjinska prava u Austriji.