Oliver Dragojević bio je malo i naš — gradišćanski Hrvat — za dušu!

Petar Tyran

Znali smo zapravo — jed­ni točnije, drugi s uv­je­renjem, da uvijek ima ufanja — da je Oliver pregazio prag svojega aktivnoga i nevjerojatno uspješnoga živo­ta kao pjevač i interpretator nekih od najboljih hrvatskih jačak ikada. Ča je bilo, ča je i ča će biti nadalje posebnoga na tom človiku, ki je pred 71 ljetom rodjen u premiloj, prelipoj od Boga danoj Ve­loj Luki na jednom od najlip­ših otokov na hrvatskom Jadranu, na Ko­rčuli?

Evo, odmor je, odmaramo se svaki na svoj način a ipak svi skoro isto!

Petar Tyran

Iako smo jur dugo prik polovice kalendarskoga ljeta ipak smo sada usred ljetnih praznikov ča subjektivno znači da smo u polovici ljeta. Ovo je za mnoge od nas i pri­lika da razmišljamo, smo li sve obavili ča smo predvi­dja­li u prvoj polovici ljeta, ča smo kanili upraviti još pred ljetom, pred odmorom. Još nam se čini da imamo du­gu drugu polovicu ljeta pred na­mi. Ali nije tako, da po o­d­moru ljeto jur divovskimi ko­raki ide prema kraju i da dojdemo u postodmorni stres — kao pandan predmorskomu stresu, jer smo još kanili ovo i ono urediti, nabaviti i obavezno realizirati. A najednoč je ljeto ovde a sa časom od­mora i praznikov najednoč sve nekako stane, već ne ide da­lje kako smo mislili da bi još morali, da bi još friško sve upravili ča smo predvidjali.

Čim oštrije su kontrole na granica u EU tim jače su to pljuske susjedom

Petar Tyran

Vrlo je zanimljivo gdo u momentu dava krivicu daje problem migracije, imigrantov (useljenikov) i emigrantov (iseljenikov) kao i biguncev i izbiglic. Na jednu stranu se medijam dava krivica, da nedostojno napuhuju temu „migranti“ i tim stvara­ju i radjaju strah med ljudi ši­rom Europe. Mediji argumen­tiraju tim, da stalno izvješća­vaju o tom ča političari zapr­a­vo svih političkih svitonazo­rov neprestano glasu i širu, naime da je „migracija“ nara­sla u najveći problem Euro­pe ali pred svim i Europske uni­je. Uprav u ovu diskusiju „ki je koga rodio“ se je koncem prošloga tajedna javio zemalj­ski poglavar Gradišća Hans Niessl (SP) šef črljeno-plave vlade u Zemlji. Predbaciva vladajućoj črno-plavoj koaliciji da čini premalo da bi pre­pričili „migraciju“, to je selje­nje ljudi pretežno iz siroma­ških azijskih i afričkih zemalj. Vrlo jasno je Niessl kri­tizi­rao, da Europska unija sa­mo ma­lo odosno ništ ne čini, da bi čuvala vanjsku granicu EU, dakle schengensku granicu u­nutar Europe. Pri tom je glas­no pokazao na to, da je Gra­diš­će u prošlosti pokazalo i dokazalo, kako se more čuva­ti vanjska granica EU, naime pred pristupom Madjarske i Slovenije kao i Slovačke Europskoj uniji: pojačnom carinom i saveznom vojskom uz granicu. 

Kolinda osvojila simpatije — ne samo u Europi nego i širom svita

Petar Tyran

Barem isto toliko kao i hrvatska reprezentacija pri ovom Svitskom prvenstvu u nogometu — ako ne i već — predsjednica Repub­li­ke Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je osvojila simpatije daleko najvećega broja stotine milijuni gledateljev i na­vijačev nogometa širom svi­ta. Jedno je da je hrvatska pred­sjednica vrlo atraktivna, razgo­vorna i većjezična ličnost, ka se je dobro snašla pred svim i u od muži dominiranom poli­tičkom vrhu Europe ods. svi­ta: američki Donald Trump, ruski Vladimir Putin, francu­ski Emmanuel Macron… A ovi su bili glavni igrači izvan igrališća. Med njimi se je od­lično snašla Kolinda Grabar-Kitarović u nje kockastom hrvatskom dresu i atraktivnim stasom i uvijek nasmijanim licem. Morebit je to i tipični ženski pristup športu a posebno i nogometu, naime da je važno da se dobro igra i se gledatelji zabavljaju, a je manje važno gdo dobene, po­bjedjuje. Morebit je i E. Ma­cron sklon takovomu pristupu špor­ta, iako se je na kraju ja­s­no opazilo, da koliko je važ­no za njega, da su ipak Fran­cuzi postali svitski prvaki.

„Mjenovski mjuzikl“ tribali smo viditi i zbog muzike, glume i plesa

Petar Tyran

Gdo još nije vidio mjuzikl u Mjenovu u izvedbi Mlade inicijative Mje­no­­vo ima još priliku petak, 13. julija (20.30) pod vedrim nebom u farskom vrtu u Mje­novu. Zapravo smo o minuli produkcija glumačkoga i mu­zičkoga kolektiva uvijek pisali u superlativu. Dakle je teško stupnjevanje, jer smo se jur koristili svih onih pri­dje­vov (Eigenschaftswörter) s prefi­ksom (Vorsilbe) „naj-“. Ali sve­nek i nanovič je oči­gledno moguće najti nove ili dodatne riči da se more izraziti odu­ševljenje, uživanje a ne na zadnje i zahvalnost za nešto ča nije svakidanje niti svako­ljetno, nego, nažalost, se dogadja samo svako drugo lje­to, zavaljujući i J. Zvonariću.

Da bi pala EU-os Merkel-Macron Europa bi pala u male nacionalizme

Petar Tyran

Svenek se govori i piše o ujedinjenoj Europi, o zajednički odluka i da svi moraju skupa držati, ako kanu da Europska unija — a tim i Europa kao takova — i ostaje i nadalje bude aktivna i uspješna. Zapravo svi to ka­nu i tako i velu i pišu. Ali je tako, da mnogi od europskih političkih čelnikov svaki na svoj način drugačije agitiraju i agiraju. Najbolji primjer za­to je direktni susjed Austrije Viktor Orbán u Madjarskoj i Andrej Babiš u Češkoj a po­sredni susjed i predsjednik političke stranke Prawo u Po­lj­skoj Jarosław Kaczyń­ski. Tim se je jur pred dužim vrimenom pridružio i Horst Seehofer, šef nimške Kršćansko socijalne unije (Csu) i nim­ški savezni ministar unutrašnjih poslov, gradjevinstvo i do­movine. Svi oni se su­prot­st­a­vljaju migrantskoj o­d­nos­no useljeničkoj politiki nim­ške kancelarke Angele Merkel. Njim se je sada još i ja­ko gla­­sno i agresivno pridružio ta­li­j­anski ministar unutraš­njih poslov Matteo Salvini.