Europsko nebo iznad gradišćanskih Hrvatov se zaškuruje

Petar TyranNa našem nebu se kažu škuri oblaki. A s „na­šim“ je mišljeno gradišćansko a pred svim i gradišćanskohrvatsko nebo — za ko znamo da je ipak malo šir­je nego samo ono prik savez­ne zemlje Gradišće (Burgenland). Na jednu stranu Gradišće je kao cilj-1-područje od Europske unije primalo duga ljeta znatnu financijsku po­moć a zapravo su svi bili gla­sni zagovorniki EU, dokle su curili pinezi iz Bruxellesa. Sli­čno je i sa Češkom, Poljskom, Slovačkom i Madjarskom. A upravo dva iz ovoga kruga sa­da „vježbaju urotu“ protiv EU.

Gdo bi mogao spasiti EU ako ne šakica odgovornosti punih liderov

Petar TyranNeprestano se zaoštrava situaciji na unutarsche­n­genski granica unutar E­uropske unije. Ča se zaista dogadja na Sredozemnom morju med Libijom i talijan­skom Lampedusom moremo samo naslutiti. Iako nam redovito stižu visti i slike s to­ga najjužnijega kutića (talijanskoga otoka) zapravo te­ško si moremo predočiti ka­kova ljudska katastrofa se on­de dogadja. Niti u Europi ne znamo, kako dugo će Erdo­ğan još prepričiti veliki val, poplavu Europe s izbiglicami i gospodarskimi migranti. U Libanonu sidu na bačvi bure­ta (Pulverfass) jer u toj zemlji svaki je četvrti izbiglica.

Težak kamen tare peljača Odjela V/6 u Saveznom kancelarstvu!

Petar TyranSavezno kancelarstvo je još krajem miseca julija o. lj. bilo raspisalo službeno djelatno mjesto za pe­ljanje Odjela V/6 Saveznoga kancelarstva. To je službeno mjesto, ko upravlja autohto­ni­mi narodnimi grupami u Au­striji. Ovo mjesto su u pro­š­losti bili popunili unutar na­rodnih grup poznate osobe, vrhovni činovniki kao npr. dr. Heinz Tichy ili sada jur duga ljeta mag. dr. Christa Achleit­ner. Ona će sada s 1. oktobrom stupiti u mirovinu.

Južni Tirol i obrambena sila Austri­ja — dvoja mirila na škodu manjin (2)

Petar TyranQuod licet Jovi, non licet bovi — ča je dozvoljeno Jupiteru, nije volu, da­kle: nije sva za svakoga! Austrija je obrambena, za­šćit­na sila Južnomu Tirolu, pred svim nimškim ino ladinskim Južnotirolcem u Italiji. To još potiče iz mirovnoga ugovora iz St. Germaina 1919. ljeta, kada je J. Tirol konačno pripojen Italiji. U 1955. je tadaš­nja — u medjuvrimenu jur kr­va­vo raspala — Jugoslavija po raspadu Nimškoga Reicha u 1945. i desetljetnoj ruskoj op­sadi npr. Gradišća u Državnom ugovoru (opet u francu­skom) u St. Germainu po­sta­la obrambena sila za Hrvate u Gradišću kao i za Slovence u Koruškoj i Štajerskoj.

Južni Tirol i obrambena sila Austri­ja — dvoja mirila na škodu manjin (1)

Petar Tyran

25 ljet sad tomu, da se je umirio spor, da se zravnala svadja med Italijom u Austrijom zbog J­u­žnoga Tirola. To je bio po­vod da su se u Austrijskom parla­mentu, Nacionalnom vijeću spomenuli toga povijesnoga dogadjaja, ki je opet uglavnom nornalizirao odnose med Ita­lijom i Austrijom i med dvimi Tiroli, sjevernim (A) i južnim (I). Ta prisilna podjela je po raspadu monarhije i po teškoj kaštigi Austrije sa strane sa­veznikov, dakle dobitnikov I. svitskoga boja, naložen Austriji.

Franjo Palković (70) — neumorni izum­itelj idejov, inicijativov i planov

Petar Tyran

Još se spominjam rodje­n­danskoga slavlja na ras­to­ku kod Traudike Rože­nić u Trajštofu, kade je bilo sve­čevanje 50. rodjendana Ivice Karalla. U svojem hvalo­spje­vu je tada bio rekao Tome Kačić uz ostalo „…sada su i na­ši junaki jur pedeset…“. No, niti zem. savj. Jivac Ka­rall niti dugoljetni zastupnik u Gradišćanskom zemaljskom saboru Tome Kačić već nisu med nami. Ali se ova Kači­će­va izreka more preložiti i na druge osobe, ličnosti i jubile­je. Ovo se na svaki način tiče i Franje Palkovića (70). Izgle­da da ima toliko snage, da zapravo od prvih student­skih časov do dana današnje­ga „ne miruje“ i da je nazo­čan i akti­van jur već od 50 ljet u (gradišćansko)hrvatskoj sceni na mnogi područji i brojni regija.