Hrvatska samouprava južnogradišćanskoga Petrovoga Sela u Ugarskoj je pozvala 1. aprila, u nedilju otpodne na prezentaciju knjige staroga školnika Ivana Németha ki se je rodio u Hrvatskom Nadalju 1880. ljeta. „U Božji Vinograd“ u Petrovo Selo — kako je i sām mogao reći — došao je kao kantor-učitelj. Umro je 1961. ljeta u Kermendu, kade je i zakopan. Svojim 37 ljet dugom djelovanjem Ivan Németh je oblikovao vjerski, kulturni i društveni život Petrovoga Sela. Preskrbio je za svaki razred školske knjige. U ono vrime je imao 128 školarov u jednom razredu. 15. marca 1905. je po prvi put organizirao domoljubnu svetačnost. 1905. ljeta na božićne dane je u školi držao božićni igrokaz na veselje mladim i starim. Iz dohotka ovih priredab je utemeljio biblioteku, ka je 1931. ljeta imala skoro petsto knjig.

U Levandi u Koljnofu (dr. Herbert Gassner srijedu, 28. III.) i u Kugi u Velikom Borištofu (mr. Robert Sučić petak, 30. III.) predavali su o znanstveniku i pioniru europske indologije Filipu Vezdinu. Ov je napisao prvu gramatiku o sanskritu. Predavanje u Kugi je bilo u okviru nove serije »Znameniti gradišćanski Hrvati i Hrvatice«. Redovnik karmelitov Vezdin se je rodio 1748. ljeta u tada još većim dijelom hrvatskom selu Cimof (Hof/Leithagbg.) u Dolnjoj Austriji. Stupio je u red karmelitov, kade si je zibrao redovničko ime Paulinus. Filip Vezdin je napisao i blizu 60 drugih znanstvenih djel. Izašla su zvećega na latinskom jeziku. Umro je u Rimu, kade je i pokopan. U 1999. lj. su mu u indijskoj saveznoj državi Kerali postavili spomenploču s tekstom u sanskritu, na malayamskom, hrvatskom kao i engleskom jeziku. U sljedećem se slavist Alojz Jembrih sa sveučilišća u Zagrebu podrobnije bavi s Filipom Vezdinom:

Sto godina Duje Balavca — splitskoga humorističkoga časopisa. To je naziv izložbe Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita, autorice Ingrid Poljanić ka je otvorena u srijedu, 21. marca u prostorija podružnice Hkd Napredak u Gracu. Izložbu su organizirali Austrijsko-hrvatska inicijativa (Ahi), mišovita kulturna udruga iz Graca na čijem je čelu Splićanin Rade Lukić, inače i predsjednik Hrvatskoga svitskoga kongresa (Hsk) Austrije

»Med nebom i paklom/Zwischen Himmel und Hölle« je naslov najnovije knjige Doroteje Zeichmann, dvojezične zbirke ljubavnih pjesam. Knjiga 54-ljetne autorice sadržava nje najnovije pjesme o ljubavi na hrvatskom jeziku i nimškom prijevodu a izdao ju je Hrvatski kulturni i dokumentarni centar u Željenu. Prezentacija knjige je bila srijedu, 21. marca u Hrvatskom centru u Beču.

U Hrvatskom centru u Beču je 15. marca javnosti premijerno predstavljena knjiga,  »Croatica Mechitaristica«, bibliografija hrvatskih knjig tiskanih u Mehitarističkoj tiskari u Beču, djelo autorov Tihomila Maštrovića i Slavka Harnija. Rič je o stručnoj knjigi, odnosno deskriptivnoj bibliografiji hrvatskih publikacijov tiskanih u Tiskari Kongregacije mehitaristov u Beču, od ljeta 1815. do 1986.

ŽELJEZNO — Izašla je najnovija knjiga u izdanju Narodne visoke škole gradišćanskih Hrvatov (Hnvš) »Predstavljamo igrokaze«. Knjigu je iz nimškoga i engleskoga jezika prevodila Anita Jugović-Čenar (po djelu Egona Tureceka »Auf Englisch Theater spielen«), a jezično ju je korigirao Ivo Sučić.
 

Knjiga »Predstavljamo igrokaze« naminjena je u prvom redu osnovnim školarom, predškolskoj dici, manjoj i većoj dici u čuvarnica i u otpodnevnom podvaranju, i drugim mladim. Ali najveći dio kusićev je koncipiran tako, da se more postaviti i doma s roditelji ili braćom.

Nova knjiga sadržava kratke, u hrvatski jezik „presadjene“ priče, ke se moru predstavljati na različne načine, i tako vježbati jezik jur s najmanjimi ili jezično najslabijimi. Knjiga se more koristiti na dva načine:

Kad smo se 15. februara spomenuli desete obljetnice smrti mr. Franje Rottera, smo to činili u posebnom sjećanju na mladoga jezikoslovca i književnika, pred svim pjesnika, ki nas je tako rano ostavio. A stoprv je počeo stvarati. Toliko visoka su bila očekivanja u ovoga mladoga hrvatskoga intelektualca, pred svim i u jezičnom pogledu, da je onda bilo jako teško i je još danas teško se smiriti sa činjenicom, da ga već nimamo med nami. Rotter je 1995. završio studij slavistike i romanistike. Diplomsko djelo je napisao o „Bilinguizmu Gradišćanskih Hrvatov — sociopsihološki aspekti asimilacije“.

U četvrtak, 9. februara su u knjižnom svitu Emmer u Gornjoj Pulji predstavili najnoviju knjigu Viole Karall. Ova knjiga je izašla na tri jeziki: »Dalolj velünk!« / »Sing mit uns!« / »Jači s nami«. Ovo književno djelo je 2011. ljeta odlikovano gradišćanskom nagradom »Theodor Kery-zaklade«. Kako je rekla Viola Karall „U Gradišću živi već narodnih grup u miru i harmoniji jedna skupa s drugom ... Naše zajedničtvo i potrebe i hlepnje naše dice neka pokrenu pažnju na ovu trojezičnu knjigu jačak koj je hrvatski naslov »Jači s nami«.

Mr. Franc (Franjo) Rotter * Gerištof, 23. 8. 1970. u seljačkoj obitelji kao peto dite. Školovao se je u rodnom selu, po tom u Glavnoj školi Veliki Borištof, Handelsschule Weiss s maturom, od 1990. na sveučilišću u Beču, slavistika i francuski jezik, magisterij 1995. Po tom teški beteg (MS) od koga premine 15. 2. 2002. Pokopan na domaćem groblju.

Pitam se, i brzo dodam da nimam odgovora, da li se po deseti ljeti smrti mladoga človika, mislim na Francija Rottera, ufanja punoga očekivanja, moremo smiriti s nebrižno odbriznutom: sudbina mu je bila! Znam, i sudbonosno ćutim u kršćanskom/općeljudskom poufanju da je tako, ali se ne morem pomiriti s takovom nemilosrdnom sudbinom. Kada žajno žudimo za svakom slamčicom duhovnoga obnovljenja, onda nam Sudbina zame mlado zaufanje. Smimo li naganjati da i u tom postoji kakova smisao, kozmična usmirenost, ku za sada (a morebit nikada) nećemo do kraja zviditi?

Dramu Mire Gavrana »Sve o ženama« premijerno ćedu izvesti u New Yorku 17. februara Storefront Production na West Endu u Galeriji MC. Prijevod drame na engleski jezik načinila je Nina H. Kay-Antoljak, predstavu režira mlada redateljica Sanja Beštić, ka proteklih sedam ljet živi i djela u New Yorku, dokle u glavni uloga nastupaju Alison Novelli, Jessica Duclos, Jennifer Prezioso, Karen Eilbacher, Kate Siepert, Olivia Hayes, Sheri Graubert i Tara Haight.

Rič je o Off Broadway produkciji. To je 32. premijera ove drame ka je do sada igrala širom svita od Hrvatske, Indije, Brazila, Argentine pa sve do Češke, Slovačke, Slovenije, Litve, Latvije, Italije, Poljske, Srbije, Nimške, Bosne i Hercegovine...