»Književni prsten...« pod tim naslovom je Andrea Sapunar Knežević u Zagrebu u Erasmus nakladi izdala knjigu raspravov s težišćem o hrvatskom baroku, to znači i gradišćanskohrvatskom. Za našu manjinsku književnost je svaka rasprava o maćavski zahadjanoj književnosti naših bučnih medijov od velike važnosti. To ne samo po tematski sadržaji, nego i po oni strani, ke ne gledamo za našu literaturu toliko važnim a zapravo su to one crte, ke daju književnosti označenje prave književnosti. Za našu književnost, ka je morala i mora živiti izvan matičnoga jezičnoga i tematskoga korpusa ima sve to i dodatne strani važnosti. Najvažnija joj je, da se ona uklopi u književne kategorije kamo ona sliši, naime u opću hrvatsku književnu kulturu. (Nažalost se do sada nigdor nije bavio tom ili sličnom tematikom u kontekstu austronimške ili ugarske književnosti.)

»Po dugoj cesti« se zove nova zbirka pjesam rodjenoga Petrovišćana Lajoša Škrapića. Hrvatska samouprava Petrovoga Sela mu je izdala ovu knjigu, ka sadržava sabrana djela pjesnika i emeritiranoga profesora fizike na sveučilišću u Budimpešti. Lajoš Škrapić (74) s 40 ljet počeo je pisati pjesme na svojem hrvatskom petroviskom govoru.

Na svetak Neoskrunjenoga prijeća. 8. dec. u Koljnofu u domu kulture Hrvatsko štamparsko društvo je predstavilo najnoviju knjigu Hštd-a zbornik »Augustin Blazović — književnik, dušobrižnik«. Knjigu o benediktincu, ki je bio već od pol stoljeća dugo dušobrižnik grad. Hrvatov u Beču, i književniku dramatičaru kao i pjesniku Blazoviću (1921.- 2004.) je uredio njegov bratić Mirko Berlaković. Zbornik o Augustinu Blazoviću je ljetna knjiga Hštd-a za 2012. ljeto a dostat će ju svaki član.

U okviru »Hrvatskoga dana« 29. decembra u Čunovu (Slovačka) je bila prezentacija dvojezične, hrvatsko-slovačke knjige, monografije o selu »Čunovo naše selo/naša obec« čiji su autori sin sela dr. Jive Maász i Jožef Malinarić iz susjednoga Rosvara (Rusovce). Knjigu je predstavio Petar Tyran a muzički okvir su dali Jurica Maász i Rado Janković ml. na klaviru kao i Čunovski tamburaši. Po prezentaciji su zasvirali domaća grupa Mustang i Štrabanci iz Koljnofa.

ČUNOVO — Jive Maász je sabirač i autor (skupa s Jožefom Malinarićem) dvojezične knjige, monografije »Čunovo naše selo/naša obec«. Kako je u svojoj recenziji o knjigi rekao Petar Tyran „Veliko je veselje i radost a još veće je zadovoljstvo, da je Maász svojim Čunovcem na jednu stranu, da je Hrvatom u Slovačkoj na drugu stranu, da je cijeloj gradišćanskohrvatskoj zajednici na tretu a ne na zadnje i cijeloj hrvatskoj zajednici širom svita na četvrtu stranu napisao i poklonio uvu knjigu.

Napretkova Glavna podružnica Beč obilježila je 120. godišnjicu rodjenja Ive Andrića, nobelovca i stipendista Hkd Napredak. U srijedu, 17. listopada održano je predavanje u prepunoj dvorani Hrvatskog centra u Schwindgasse 14. Med gosti u dvorani bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Nje. E. Gordan Bakota, a iz Veleposlanstva Bosne i Hercegovine gdja Mevlida Jerlagić. Nazočne je pozdravio Filip Zloušić, predsjednik Hkd Napredak Austrija Beč. Po kratkom uvodu doc. dr.

Dana 19. listopada Saveznu gimnaziju u Željeznom posjetio je Robert Perišić, hrvatski pisac i scenarist. Robert Perišić rodjen je 1969. godine u Splitu. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Objavio je sljedeće knjige: roman »Naš čovjek na terenu« (za koji je 2007. godine dobio nagradu Jutarnjeg lista za najbolju prozu 2007. lj., tr Literaturpreis der Steiermärkischen Sparkasse, Graz 2011.), knjige kratkih priča »Užas i veliki troškovi« (2002.) i »Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas« (1999.), knjigu autobiografske proze »Uvod u smiješni ples« (2011.) te knjigu pjesama »Dvorac Amerika« (’95.).

Uručene su nagrade Matice hrvatske za 2010. i 2011. ljeto. Nagrada Matice hrvatske »Ljudevit Jonke« za iznimna postignuća u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu dodjeljuje se dr.  sc. Aleksandri Ščukanec, mladoj hrvatskoj germanistici i jezikoslovnoj kroatistkinji s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, za knjigu »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću« (Hrvatske novine su o tom već pisale).

Hrvatska samouprava južnogradišćanskoga Petrovoga Sela u Ugarskoj je pozvala 1. aprila, u nedilju otpodne na prezentaciju knjige staroga školnika Ivana Németha ki se je rodio u Hrvatskom Nadalju 1880. ljeta. „U Božji Vinograd“ u Petrovo Selo — kako je i sām mogao reći — došao je kao kantor-učitelj. Umro je 1961. ljeta u Kermendu, kade je i zakopan. Svojim 37 ljet dugom djelovanjem Ivan Németh je oblikovao vjerski, kulturni i društveni život Petrovoga Sela. Preskrbio je za svaki razred školske knjige. U ono vrime je imao 128 školarov u jednom razredu. 15. marca 1905.

U Levandi u Koljnofu (dr. Herbert Gassner srijedu, 28. III.) i u Kugi u Velikom Borištofu (mr. Robert Sučić petak, 30. III.) predavali su o znanstveniku i pioniru europske indologije Filipu Vezdinu. Ov je napisao prvu gramatiku o sanskritu. Predavanje u Kugi je bilo u okviru nove serije »Znameniti gradišćanski Hrvati i Hrvatice«. Redovnik karmelitov Vezdin se je rodio 1748. ljeta u tada još većim dijelom hrvatskom selu Cimof (Hof/Leithagbg.) u Dolnjoj Austriji. Stupio je u red karmelitov, kade si je zibrao redovničko ime Paulinus. Filip Vezdin je napisao i blizu 60 drugih znanstvenih djel. Izašla su zvećega na latinskom jeziku. Umro je u Rimu, kade je i pokopan. U 1999. lj. su mu u indijskoj saveznoj državi Kerali postavili spomenploču s tekstom u sanskritu, na malayamskom, hrvatskom kao i engleskom jeziku. U sljedećem se slavist Alojz Jembrih sa sveučilišća u Zagrebu podrobnije bavi s Filipom Vezdinom:

Sto godina Duje Balavca — splitskoga humorističkoga časopisa. To je naziv izložbe Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita, autorice Ingrid Poljanić ka je otvorena u srijedu, 21. marca u prostorija podružnice Hkd Napredak u Gracu. Izložbu su organizirali Austrijsko-hrvatska inicijativa (Ahi), mišovita kulturna udruga iz Graca na čijem je čelu Splićanin Rade Lukić, inače i predsjednik Hrvatskoga svitskoga kongresa (Hsk) Austrije