Rasti mi rozmarin na spomin

Već nego tisuć ljet je ro­z­ma­rija cijenjena raslina. Latinsko ime Rosmarinus officinalis joj dolazi od riči „ros marinus“, ča u prijevodu znači „mor­ska rosa“. Da bi ona mogla rasti, joj je dost vlažan vj­e­trić s mor­ja. Grčki študenti su si roz­ma­riju stavljali na glavu kad su se pripravljali na ispite. Narodna medicina je vje­ro­­va­la, a i danas vjeruje, da roz­marija potiče i jača memoriju. Sta­ro vjerovanje da du­ha rozmarije stimuli­ra pamće­nje, su dokazali znanstveniki. Rozmarija potiče ci­r­kulaciju i tok krvi prema moždjanom ter na ta način poboljšava koncentraciju i liječi glavobo­lju. Zato bi si mogli u lončacu rozmariju postaviti na stol ili na mjesto, kade se dite uči i verificirati nje efekt. Zato je rozmarija si­m­bol mudrosti, ar jača pamćenje.

Tagovi: 

Ste znali? - Zač neke kitice smrdu, a druge opet dušu?

Biljke sa svojom duhom privl­a­čuju živine, da bi je one oplodile. Rože, hijacinte i jas­min — te duhe nas omamljuju. Kadakoč nam cvijeti uopće ne du­šu, a onda opet i smrdu. Margaretice su na priliku jako lipe, ali njeva duha nas ne more fascinirati. To je šikana taktika. Kako će neka kitica dušati, to ovisi o eterični ulji, ka produciraju cvijeti, sime ili lišće. To biljka sigurno ne čini zato, kad se to nam tako dopada, nego zato, kad kani vabiti insekte zbog oplodnje. Duha ada služi pomnožavanju. Pčele i malinci/metu­lji su oduševljeni od tih du­hov i počnu letiti na kitice.

Tagovi: 

Fešta mnoštva prilikom »750 ljet Pandrof«

Sjeverogradišćanska općina Pandrof pod peljan­jem na­če­lnika inž. Wolfganga Kovača po­zvala je četvrtak, 21. augus­ta na press-konferenci­ju u Pannonia Tower u su­sjedstvu na ta dan prepuni Outlet centar. Kovač i pred­sjednik mjesnoga Turističkoga saveza Christian Kühnelt uz nazočnost zemalj­skoga p­oglavara Hansa Niessla su predstavili program za sve­č­e­vanje 750. obljetnice prvoga imenovanja sela. Svečevat će­du od 5. do 7. septembra. Po nalogu Niessla mr. Jo­ško Vlašić organizira »Fe­štu šarolikosti« (petak, 5. septem­bra) kade namjeravaju predstaviti različne kulture i na­rodne grupe Gradišća. Nedi­lju, 7. ćedu u okviru svetačnoga akta predstaviti i opšir­nu monografiju sela »750 Jahre Parndorf/Pandrof«, ku je sastavio mr. Sepp Gmasz.

Tagovi: 

Pad „željeznoga zastora“ pred 25 ljet

Utorak, 19. augusta su se na otvorenom med Svetom Margaretom (A) i Šopronom (H) spomenuli 25. obljetnice »Paneuropa piknika« a u vezi s tim pada željeznoga zastora. Ta obljetnica i to kolektivno spominjanje je bio povod za brojne i različne organizirane priredbe, pri ki su bili nazoči vrhovni političari iz Austrije i Ugarske, med njimi i austrij­ski vicekancelar i ministar vanj­skih poslov Michael Spindel­egger, zastupnik u pe­štan­skom Parlamentu, gradiš­ćanski Hrvat Mate Firtl iz Koljnofa, zemaljski pogla­var Hans Niessl, njegov za­mje­nik Franz Steindl i cijeli red drugih uglednih bivših i sadašnjih austrijskih i ugarskih političarov.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Koridor

Naši ljudi su bili silno presenećeni kada su po prvi put čuli za problematiku korido­ra. Tim aktualiziranjem su i zapadnougarski, danas gradišćanski Hrvati nastali ig­račka u ruka europske politike, bez toga da bi mogli i znali bili za to! Tematika se u NAŠI NOVINA pojavi po prvi put pri kraju boja, a aktualna nastane na mirovni preg­o­vori u Parizu početkom 1919. ljeta. Zato protestira i Hrvatski Narodni Tanač (HNT) protiv takovoga plana, jer plan koridora je ravno upe­ren protiv nastojanja HNT, ki kani očuvati Hrvate za Ugarsku.

 

Plan koridora se je u nejasnoj, nebuloznoj formi pojavio već oko sredine 19. stoljeću u razmišljanju Jana Kollára, slo­vačkoga literata i znanstvenika, profesora arheologije u Beču. Po dužem snivanju ideje oživi pak na češkom sveučilišću u Pragu od 1882. ljeta, osobito od 1885. ljeta, kada u Pragu studira nekoliko desetak hrvat­skih studentov iz Zagreba, ke su isključili zbog spalenja ma­djarske zastave prilikom po­sjeta kralja Franje Josipa I. u Zagrebu. Med njimi su bili i kasniji hrvatski aktivisti ideje „koridora“ Stjepan Radić i Ivan Lorković. Njevi studentski časopisi Hrvatska misao i No­va doba jur onda ras­pravljaju o problematiki.

Stranice