MINI-METRON dobitnik 2013.: Dvojezična savezna gimnazija Kurzwiese Željezno

Sedmeročlani žiri je u svojoj sjednici 26. marca jed­no­gla­sno odlučio da će iz pr­edlo­ženih projektov i inicijativov dodiliti »MINI-METRON« za 2013. ljeto Saveznoj gimnaziji Kurzwiese u Željenu; to­čnije: Hrvatskim razredom — projekti razmjene sa školami u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Pula) — jur 20 ljet dugo. Peljačica projekta je  profesorica hrvatskoga jezika, mr. Sabina Nagy, direktorica škole: mr. Karin Rojacz-Pichler (obadvi su gradišćanske Hrvatice). Hrva­t­ska kulturna nagrada Hrvat­skoga centra se dodiljuje na­rašćaju za posebne ideje i i­s­taknuta dostignuća na području očuvanja ili razvijanja hrvatske riči, hrvatskoga o­d­nosno dvojezičnoga školstva, razmjene omladine, dizanje hrvatske samopouzdanosti i kulturnoga izražaja mladine i za mladinu.»MINI-METRON« se dodi­lj­u­je godiš­nje u obliku svetačnosti i je u obliku: skul­p­tu­re od st­a­kla s u­graviranim na­t­pisom i poveljom i cilondrom na hr­vatskom jeziku.

U Božje ruke, u ufanju, vjeri i ljubavi...

Jezuše, Ti Bože s človičjim obrazom! Ti človiče, s božanskom moću!
Oni, ki su Tvoj žitak i Tvoju smrt popisali, Ti pripisuju sedam riči, ke da si rekao, kad Te je rimska okupacijska sila zauvijek kanila isko­reniti. Danas cijen­i­mo pravni sistem te nekadašnje velesile. Ali Ti nisi zamuk­nuo, niti na križu, niti po Tvojoj smrti, a niti po Tvojem od­lasku s ovoga svita. I tako se i dandanas Tvoj nauk širi u Pismu. Ča si ti jednoč učio, su popisali hra­bri evandjelisti. Tradirali su nam i Tvoje zadnje riči, ke si rekao, vikao i zdihavao na kri­žu. Danas je Tebi na spominak ponavljam i molim.

Tagovi: 

Ste znali? - Četirmi od peterih jidu, ča im se ne rači?

Svaki dan se moramo odlu­čiti nanovič, ča ćemo jisti — doma, u školi na djelatnom mjestu ili kade na putu. Obi­č­no se ljudi zbog ukusa odlu­ču za ov ili on jiliš. Iz toga bi mogli zaključiti, da jimo sa­mo to, ča nam se rači. Ali u repr­e­zentativnoj študiji su stru­č­njaki u Heidelbergu istražili, je li ljudi jidu i to, ča im se ne rači. 81% probandov je re­klo, da jidu i one jiliši, ki ne odgo­varaju njevomu peršonsk­o­mu ukusu. 38% ih je reklo, da od­redjenu hranu uopće nima­ju rado.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Žene na domaćem frontu

Boj nije pobirao samo cvijet muškoga stanovničtva, prehitila se je stoljetna ravnoteža seljačkoga i varoškoga stanovničtva. Mušku snagu su tokom boja od 18. do 52. ljeta povlikli u boj, doma su ostale žene, majke, staramajke, divojke i starci, ki su morali udjelati sve ono ča se je do tada skupno, muž sa ženom i družinom produciralo u gospodarstvu. Zvana toga su prehrambene potriboće velike austro-ugarske  vojske bile bez granice, a A­u­stro-Ugarska je imala obaveze i prema Nimškoj. Jur od 1915. se je došuljao glad u zemlju, ki je do kraja boja nastao sve veći i bez pomilo­vanja povlikao za sobom zakonska, čudakrat i nasilna rekviriranja, po ki put i do zadnjega zrna iz hombara ili do zadnjega prašćića iz livca.

 

Stranice