Kad jezik skrsne, se još kumaj more rekonstruirati!

Država Austrija se pasivno ponaša u pogledu na izgradjiva­nje i jačanje gradišćanskohr­vat­skoga jezika. U medjuvrimenu pripadniki gradišćan­sko­hr­vat­ske zajednice masivno napuš­ćaju jezik.

 

Razvitak jezika se more i forsirati
Države, ke su sklone svojim manji­nam, su za očuva­nje njevih manjin­skih jezikov implementirale ustanove za jezično planira­nje (Sprachplanungsbehörden). Te institucije ima­ju zadaću izgradjivati jezik. Jeziki, ki su jako profitirali od takovih institucijov, su katalonski, ba­skijski i velški.

Tagovi: 

Učimo povijest istočne Europe (9)

Ov mega-članak u novina WIENER ZEITUNG kod nas u HRVATSKI NOVINA se vuče jur u 9. nastavak; njegov autor T. Snyder je, kako se to u spomenutim novina veli: „Permanent Fellow am Institut für die Wissenschaften vom Menschen in Wien“ itd. Imat ćemo još prilike da se s njim po­zabavimo u sljedećim nastavki.

 

KIJEV — Jedva da su (eurazijski) ambiciozni ciljevi bili for­m­ulirani, razbila (zerschellen) se je eurazijska pozitura o stijene realiteta ukrajinskoga društva.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Prvo „Hrvatsko kulturno društvo“

Kada je Hrvatski Narodni Tanač za vrime bolševisti­čke Ugarske prestao 1919. ljeta svojim djelovanjem su Hrvati ostali prez organiziranoga peljačtva. NN su zdvojno zakriknule Ča će bit s-nami hervati? Odgovor na to pitanje je došao od Martina Meršića st., ki je već na Lovrenči 1919. ljeta u Filežu prihvatio nujno sprogovorenu ideju mjenovskoga školskoga direktora Iva­na Dobrovića i ljeto dan kašnje koracao prema ostvarenju.
Prvi korak je bio izdjelanje štatutov u ki se je ugledao na već postojeća društva u Ugarskoj, tako na nimško „Dunántúli német közmű­velődési Egyesület“ (Transdanubijsko nimško općenaobrazbeno društvo). U drugom je koraku iskao legitimaciju, ku si je dao od spravišća hrvatskih školovani u Šopronu 20. septembra 1920. i po tom malom djelatnom grupom predjelao pravila is­to u jednom sastanku 7. februara 1921.

HAK sudjelovao na jesenskom seminaru MEN-a kod Retoromanov u Švicarskoj

Od 7. do 12. oktobra orga­nizacija Mladi­na europskih narodnosti MEN je održala svoj tradicionalni jesenski s­e­minar u La Punt Chamues-CH u Švicarskoj, ki je stao pod geslom „Jau sun e stun – ja sam i ostat ću“. Organi­zator seminara je bilo društvo Giuventetgna Rumantscha (GiuRu), omladinska organizacija Retoromanov u Švicarskoj. Sudjelivalo je pri­lično 60 mladih iz već od de­set zemalj. Hrvatski akadem­ski klub (HAK) su zastupali predsjed­nik Konstantin Vla­šić i odbornice Marija Ko­rn­feind i Viktorija Wagner.

 

Tagovi: 

Stranice