Vernisaža: Naši umjetniki u Budimpešti

Četira su ljeta tomu da je počelo Literarno i kulturno društvo Filež (LIKUD) organizirati izložbe likovne umjet­nosti, ku stvaraju nadareni, senzibilni i umjetničko kreativni ljudi na selu. Ti ljudi su dijelom profesionalni umjetniki, ali većim dijelom imaju različna zvanja (posluju u obrtu i trgovini, kao tehničari, vračitelji, menedžari itd.), a uza to imaju veliku strast i ljubav za umjetnost. Našao se je za to naziv UMJETNOST NA SELU, za razliku od etablirane umjetnosti u „gradski umjetnički scena“. Do sada je LIKUD izlagao u domaći prostorija u Filežu, ali je lje­tos došao prvi poziv da bi do­šli u inozemstvo i velegrad. Funkcionari ugarskih Hrvatov su pozvali umjetnike iz Fileža i Gerištofa da svoja djela po konceptu LIKUD-a pokažu u Budimpešti, u glav­nom gradu Ugarske.

O Prvom svitskom boju: Krojenje nove granice na zapadu Ugarske

Do danas nije povijest u sta­nju razborito i jasno procijeniti dogadjaje u seli dana­š­njega Gradišća vezana uz priključenje zapadnougarskoga teritorija k Austriji. I danas zakipu ugarske ćuti na „izdajničtvu“ bojnoga to­varuša Austrije, a esterajski Gradišćani bi naj­radje zatajali i zamučali da su tisuć ljet živili u svetoštefanskoj političkoj i gospodarstvenoj zajednici. Naši Hrvati su sa­mo kroz NAŠE NOVINE dobivali informacije o dogadjaji u boju i politiki i iz malobroj­nih ugarskih i nimških me­di­jov, ako su je imali naru­če­no i čitali. Drugačije se je širila samo usmena propaganda.

U spomen † Metra Karalla (90)

Na svetak sv. Di(e)mi(e)trija 26. oktobra su se u Velikom Borištofu najprvo pri sv. maši a potom na cimitoru kod gro­ba Demetra „Metre“ Karalla † spomenuli 90. rodjend­a­na dugoljetnoga predsjednika Hrvatskoga gradišćan­skoga kulturnoga društva u Beču (HGKD), ki je umro 23. februara 1991. ljeta po teškom bolovanju. Mašu je služio dušobrižnik u V. Bori­štofu fra Božidar Blažević,  a na grobu se je načelnik veleopćine Veliki Borištof, Ru­di Berlaković u prigodnom g­o­voru spomenuo života, djelovanja i dostignuć pokojnoga sina sela Metre Karalla.

Hižna imena gradišćanskih Hrvatov u Austriji, Slovačkoj i Ugarskoj

Znanstveni institut gradiš­ća­n­skih Hrvatov ZIGH je po­zvao  srijedu, 15. oktobra u Socijalni centar u Trajštofu ka­de su prezentirali knjigu o hiž­ni imeni u hrvatski seli Gradišća, Slovačke i gradišćan­skohrvatski seli u Ugarskoj. Urednički trio Nikola Ben­čić, Sabina Pavišić i Ivo Su­čić odgovara za prvi svezak o­voga izdanja ZIGH-a s po­sebnim nagla­skom na „gradišćanski“, na­i­me »Hižna im­e­na u gradiš­ćan­skohrvatski seli Gradišća, Slovačke i Ugar­s­ke«. U knjigi su pobrana i tum­a­čena hiž­na ime­na po alfabet­skom redu od Bajngroba do Otave. O neki seli je već info­r­macijov (već hiž­nih imen i tuma­čenj) ali o neki i manje — ča odvisi o suradnje dotičnih pobiračev ili kazivačev. Hižna imena pokazuju na veliko i jezično bogatstvo kod Hrvatov, a dokle su se kod nas očuvala, kod drugih susjednih narodov su nestala. Knjiga stoji 24 €.

HKD u Gradišću pozitivno bilansira svoje djelovanje za očuvanje Hrvatstva

Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) je nedilju, 19. oktobra u Filežu održalo svoje redovito generalno spr­a­višće. Pri tom je predsjednik ddr. Stanko Horvat bilancirao djelovanje društva u pr­o­šlom ljetu. Med jako uspješnimi projekti moremo najti aplikacije s hrvatskimi jačk­a­mi za mobilne telefone i pomoćna akcija za žrtve pop­la­ve u Slavoniji. Polag riči Sta­n­­ka Horvata do sada su aplikaciju već od 400 puti skinuli s in­terneta na različni kompjutori ili telefoni, ta­ko da su jako z­adovoljni ovim projektom. Hor­vat se ufa, da će ov broj još narasti do ko­n­ca ljeta. Ča se ti­če pomoćne ak­ci­je za istočnu Slavoniju je Horvat naglasio, da je Hkd bio najveći priva­t­ni donator u toj regiji i je uku­­pno darovao prilično 60.000 €, a prošli tajedan su dotičnim ljudem predali pineze iz socijalnoga fonda. Živu di­skusiju je prouzrokovala i tužba gen. vikara Štefana Vukića da bi HKD agitirao protiv Crikve u Gradišću.

Tagovi: 

Stranice