Četrdeset dani po Vazmi se je Jezuš prestao skazivati apoštolom. Tada je završio svoje djelovanje na zemlji, i bila je ispunjena njegova misija za spas človi-čanstva. Stupio je i kot človik u nebo. Uzdignut je u božanske sfere i postao gospodar neba i zemlje. Sjeo je zdesna Ocu Bogu. To svečujemo svetkom Vanebozastupljenja.

Siditi zdesna Ocu Bogu je biblijski izraz i znači, da Jezuš vlada nad svem, osebito nad zlom i zalim. Na njemu je, da podloži zlo i zaloga Očevoj volji. Egzegetski gledano se misli, da je Jezuš zaistinu pokazao fenomen uzdizanja na nebo i njegovoga duhovnoga uzdizanja u Očev naručaj. Tako je on kot Sin Božji postao jedno s Ocem i Duhom Svetim. 

Mozartu je u zipku bila položena muzika. Stariotac mu je bio crikveni muzičar, a tata Leopold dvorski kompozitor, ki je maloga Wolferla i njegovu sestru Nannerl odlučno usmiravao prema muzičkoj karijeri. Kao učitelj se je posvećivao odgoju svoje dice: Mali Wolfgang je jur s trimi ljeti otkrio za sebe klavir.

Leopold Mozart je svoju dicu obrazovao u svi predmeti, ne samo u muziki. Wolfgang Amadeus se je s velikom odanošću i angažmanom učio. Svenek se je koncentrirao na to, ča je upravo djelao. S trimi ljeti je recimo ure dugo igrao klavir i eksperimentirao na njem, tako da su nastale jur i kompozicije. Guslati na gusla se je sam naučio.

Danas znamo, da rani muzički odgoj podupira razvitak diteta: Mozart je najbolja pelda. Znanstveniki mu atestiraju visoku inteligenciju.

Je moguće, da ne čujemo zvoniti budilnicu? Ili se zbudimo, da bi ju isključili, da nas ne bi bludila u zemlji sanjov? Istraživači sna su na strani onih ljudi, ki volu duglje spavati. Oni velu, da nije zgovor, kad ljudi tvrdu, da nisu čuli budilnicu!

Eksperimenti kažu, da su moždjani u stanju ignorirati akustične draži u snu, osebito za vrime Rem-faze. Rem je kratica za „Rapid Eye Movement“ (brzo gibanje očiju) i ukazuje na intenzivno sanjanje. Ove faze sna i sanjanja duraju mnogokrat samo nekoliko sekundov, ali one nastaju gušće prema jutru. Za vrime Rem-spavanja su mnogi mišići prelazno paralizirani, ukočeni, da spavajući ne bi mogao pretvoriti doživljaje iz sna u realnost i recimo da ne bi kot divlje okolo sebe tukao.

Bog ne more biti svagdir, zato je stvorio majke, je stara židovska poslovica. Majke ćedu u 47 zemalj svita slaviti svoj dan prikzutra, 13. maja. Majkin dan je amerikanski produkt, nastao 1877. ljeta. Ali zdavno prlje su majkam svečevanja priredjivali Grki i Rimljani. U 17. stoljeću su engleske majke imale slobodnu nedilju u maju, kad nisu morale djelati. Majkin dan je ovoga ljeta ujedno uvod u obilježavanje Medjunarodnoga dana obitelji 15. maja. 1993. ljeta su Ujedinjeni narodi svojom rezolucijom istaknuli važnost obitelji za žitak svakoga človika.

Cvijeće od davnih vrimen na različne načine svojimi šarimi farbami, ekskvizitnimi duhami i lipotom fascinira človika. Zapisi i spomenki iz najstarjih vrimen svidoču o tom, kako je človik svenek bio senzibilan na cvijeće. To se najizrazitije zrcali u razvitku cvjetne i vrtne kulture u stari visoki civilizacija.

Osebito interesantna je pozicija cvijeća na prijelazu iz poganske antike u kršćanski sridnji vijek. Mlada kršćanska Crikva je sprvine sa skepsom gledala bogato razvijenu floralnu simboliku, ka je bila poganski pofarbana. Cvijeti, ke su ljudi povezivali s bogi i vitezi antičkoga svita, nisu u novoj religiji bili željeni.

U hrani postoji već vrsti masti, zasićene (gesättigte), polinezasićene (mehrfach ungesättigte), mononezasićene (einfach ungesättigte Fettsäuren) i prelazne masti (Transfettsäuren). Glede zdravlja nisu sve masti jednake. Ali sve imaju jednak broj kalorijov po gramu, i to 9. Zato je u hrani pažljivo moramo hasnovati. Zasićene masti su glavni krivac za povišen kolesterin u krvi i povećan rizik od betegov koronarnih krvnih žil. Zasićene masti su na sobnoj temperaturi čvrste, spodobne vosku. Hrana bogata zasićenimi masti je meso, većina mličnih produktov, kokosovo i palmino ulje.

Većina istraživačev misli, da rasline zato ugodno dušu, kad se ne moru gibati. One ne moru pobignuti škodljivcem, a ne moru si ni iskati partnera za pomnožavanje. One su ovisne o vjetru ili živina, ki su njevi ljubavni kururi. Cvijetnom duhom se moru obraniti i neprijateljev, ki bi je požerali. Tako žalfija (Salbei) ili rozmarija širu aromatičnu duhu. Rasline i komuniciraju svojimi dušećimi supstancijami. Neka vrst fržona emitira kemijske supstancije, kad ju napadu črljeni pauki (Spinnmilben). Ta dušeći signal pak privlačuje druge grinje (Milben), kim su črljeni pauki delikatese. Druge fržone, ki rastu u okolici ta duha motivira na izlučenje istih dušećih supstancijov. To je preventivna mjera za to, da je ne bi napali črljeni pauki.

Žena je lipa, ako je uska okolo pasa. Uzak pas je jur svenek bio kriterij za lipotu. Pas je najuži dio ženskoga tijela i je 2-3 cm iznad pupka. Brojčano izraženi ideal lipote je 90-60-90. Kako ada žena more naglasiti svoj pas? Prljekoč su osebito pobolje žene nosile takozvane korsaže, korzete ili steznike (Mieder), da bi naglasile svoj pas. Mnogokrat su se tako usko vezale okolo pasa, da je to škodilo njevomu zdravlju. Žene su teško dostajale zraka i su redom padale u nesvišće. Danas za lip pas ne tribamo riskirati zdravlje.

Beethoven i Mozart su opet nastali popularni. Pri liječenju kroničnoga stresa more pomoći muzika. To je dokazano na temelju najnovijih istraživanj. Pacijenti, ki su imali depresije, podiljeni su u dvi grupe: prva grupa je išla na psihoterapiju, a druga je 50 minut dnevno slušala klasičnu ili baroknu muziku. Sve to je duralo osam tajedan dugo. Na kraju eksperimenta su pacijenti, ki su terapirani uz pomoć muzike, kazali manje simptomov depresije nego oni, ki su hodili na klasičnu psihoterapiju.

I rezultati istraživanj Sveučilišća Philadelphia, ko je eksperimenat izvelo s 184 volonteri, su pokazali, da slušanje muzike ima pozitivan efekt na pokrete, raspoloženje i na bol.

Ako niste upravo pasionirana vrtljarica, a ipak bi rado imali lipu i njegovanu terasu, pušpam kot klasičar med lipotami vrta more razveseliti svakoga, ki ljubi rasline. Buxus sempervirens je botaničko ime pušpama, ko smo izveli iz nimškoga Buchsbaum. Hrvati ga zovu šimšir. On je nekompliciran i lako za održavati. Dost je, ako ga jednoč u ljetu urižemo, koč-toč nagnojimo i redovito zaljivamo. On je robustan, podnosi dobro vrućinu, ali i sriž. Polako raste i zato ga ne tribamo tolikokrat presadjivati. Njega moremo i razmnožiti, ako od mladic zamemo 10 do 15 cm dužičke sadnice. Najbolje je to djelati u juliju ili augustu. S dolnje polovice sadnice se odstranjuje lišće, umoči u prah za ukorenjenje i zatakne u zemlju. Optimalna temperatura je 23 do 27 °C. Po 3 do 4 miseci se sadnice zažilju.  Ljeti med pojedine lonce pušpama moremo postaviti rože, ča jako dekorativno izgleda. Zimi moremo omotati okolo pušpama girlandu od svić, a za Vazme na pušpam povišati ukrasna jaja.