U država s nacionalnimi manjinami je uspilo u oni s narodnimi grupami manje

Petar Tyran

U medjuvrimenu širom E­u­­rope poznata inicijativa gradjanov za podupira­nje narodnih manjin i etni­čkih skupin u Europi Minority SafePack je uspila. Inici­jator ove inicijative u svi čla­nica Europske unije je Federativna unija europskih na­ro­­dnosti a posebno incijativa i predsjednika ove medjuna­rodne organizacije Vinczeta Loránta, za kim stoji zmožna madjarska nacional­na manjina u Rumunjskoj, ka se u toj postkomunističkoj dr­žavi bo­ri za svoja manjinska prava.

Prilike u Španjolskoj frapantno sliču na to ča je počelo 1934. lj.

Petar Tyran

U ovi dani, kada smo se pred svim u Austriji bol­no spomenuli onih dani u marcu 1938. ljeta, kada je Austrija okupirana od nacis­tičkih nimških sil — a su Au­strijanci u daleko najvećoj ve­ćini urlajući i zastavami s ku­kastimi križem mašući primi­li novu nimšku vojnu silu i Hi­tlerov nacistički režim, člo­vika ki je zainteresiran u povi­jesti i politički dogadjaji mo­ra čim već zapanjiti ča se dogadja u Španjolskoj a posebno i u Kataloniji. Spominja na neslavnu povijesti ove čla­nice EU još iz 1936. ljeta, a pak kašnje na Francovu dik­taturu daleko u drugoj polovici 20. stoljeća. Ko da bi to sve bilo pozabljeno se je Špa­njolskoj bojsek sve oprostilo ča se je u tu dob diktature sve strašnoga dogodilo. Nimci su za to teško morali platiti i još dandanas za to plaćaju. A u Italiji danas bez ikakovih konzekvencijov moru agirati, se javno politički angažirati i vladati komunisti ino fašisti a vrhu svega i mafija — a ni­gdo u Europi ne diže glas i pi­ta ča to zapravo neka bude.

„Tvoj jezik je dio mnoštva u Europi“ Zato potpišite i Minority SafePack!

Petar Tyran

Na kraju se sve zgusne i postaje dramatično. Ta­ko je i s potpisnom akcijom gradjanske inicijative širom Europe Minority Safe­Pack. Kako smo i u Hrvatski novina pisali i izvješćavali o o ovoj inicijativi u korist na­rodnih grup i nacionalnih manjin u Europi — 50 mili­juni ljudi u država Europske unije pripada nekoj nacional­noj ili etničkoj manjini. Pola­ko nastaje gusto: cilj još nije postignut! Još fali nekoliko tisuć potpisov, a još imamo  samo par dan da si svi skupa zasukamo rukave da bi brali p­otribne potpiske da bi posti­gli prag od 13.500 potpisov ko­liko je EU naložila Au­stri­ji po posebno izdjelanom klju­ču.

Problem hrvatske ženske literature kao i muške: nepoznavanje jezika!

Petar Tyran

Na »Medjunarodni dan žen« 8. marca se je nekoliko hakovcev, prete­ž­no mladih žen, spomenulo ženskih spisateljic i ženskoga lika u gradišćanskohrvatskoj književnosti kao i žen, ke su pisale i pišu literaturu na hrvatskom jeziku i uza to potiču iz Gradišća. Koliko je to bila zahvalna tema za Zrinku Kinda, ka je o toj temi diplo­mirala na Slavistiki Bečkoga sveučilišća, ili je bilo i do­sta „mledna“ i „razrijedjena“ tematika, o tom zna ova mla­da i angažirana prije svega i pedagogica i natprosječno na­darena pjevačica sigurno pu­no povidati. Zapravo sve, o čemu je pisala u svojem diplomskom djelu, je morala sa­ma otkriti i se je kumaj kade mogla naslanjati na jur pos­tojeću sekundarnu literaturu. Dakle je morala sama iskati i najti primarnu literaturu, da­kle istraživati sama ča su objavile žene na hrvatskom. To, dabome, u prošlosti nije bi­lo ni preveć ni preobiljno.

Privatna televizija na hrvatskom za gradišćanske Hrvate bi mogla biti hit

Petar Tyran

Zapravo je radosna vist, ku je po prvi put oficijelno oglasio Martin Ivančić pri minuloj sjednici hrvatskoga Savjeta o narodni grupa, da mu je od Europske unije odobren Interreg-pro­jekt privatne televizije na hr­vatskom jeziku za gradišćan­ske Hrvate u Austriji, i Ma­dja­r­skoj i Slovačkoj. To je bez sumlje vr­lo ambiciozan i pot­hvatan pro­jekt, od koga, budi­mo iskreni, moremo samo od Ma­r­tina Ivančića očekivati da bi mu ga odobrili.

Hitno triba najti političko rješenje za daljnji opstanak novin narodnih grup

Petar Tyran

Novu saveznu vladu, još već hrvatski Savjet za n­arodnu grupu, a najveć Hrvatsko štamparsko društvo čeka — uz sve ostalo — jako važna zadaća, ku bi tribalo čim prije rije­šiti dalekovidno i dugoročno. Sada, u ovom, ide isključivo za tiskane medije a u posebnom za budu­ć­nost Hrvatskih novin. Do­k­le su se krajem 1970-ih i po­čet­kom 1980-ih ljet tadašnji politički zastupniki dvih hrvat­skih logorov Ivan „John“ Mül­ler za Övp i Fric Robak za Spö ujedinili na političkoj ra­zini da bi svaki za sebe (Hkd i Prezidij) ali i skupa (Hrvat­sko štamparsko društvo kao izdavač Hrvatskih novin) n­ašli rješenje za dojduća lje­ta ustoličenjem „živih subv­en­cijov“ i o tom mogli uvjeriti zamaljske i savezne političare, takovoga političkoga kon­senza, sporazuma sada nima.