U Monarhiji su reforme došle prekasno a u Europskoj uniji ćedu dojti prekasno

Petar Tyran

Ne tribamo biti ni bogzna kako stari, da bi se još spomenuli, sjećali 1989. ljeta, ko je ušlo u europsku, zapravo svitsku povijest kao „Ljeto preokreta“ (Wendejahr 1989). U juniju toga ljeta su ministri vanjskih poslov Au­strije, Alois Mock, i Madjarske, Gyula Horn, velikimi šk­a­rami za vlaku prerizali zadnje kusiće ionaku jur jako hrdjave bodljikave žice — i u pren­o­šenom i konkretnom smislu — i su tim Europi, svitu poka­zali da je Europe — barem u ovom dijelu — opet ujedinjena, da je već ne dilu ni želje­z­ni zastor niti stoju vojaki na granici niti već ima dvih su­protnih društvenih sistemov.

Biškup želji gradišćanske Hrvate jačati ali bi se tribao osigurati potpore naroda

Petar Tyran

Ne samo u HRVATSKI NOVINA smo opširno pi­sa­li i izvješćavali o pred­vidjenom gradišćanskohrva­t­skom shodišću u Zagreb kr­a­jem maja o. lj. Isto tako smo i informirali o službenom pohodu dijecezanskoga biškupa kod hrvatskoga premijera A. Plenkovića. Ali nam očigledno nije stala na raspolaganje cijela  i potpuna informacija odnosno točan sadržaj razgo­vora. To su sada objavile cri­k­vene novine Dijeceze Gradišće MARTINUS. U vrlo op­šir­nom izvešćaju piše uz ostalo da je „…Živković raspravljao jur s Plenkovićevim (Hdz)  pretho­dnikom (dakle s Mila­novićem od Sdp-a) o štartu novoga kulturnoga društva, ko gradišćanske Hrvate na z­ahtjevan način i pokazu­ju­ći na budućnost že­lji ujedini­ti pod europskim krovom i od­bija folkloristično usko pe­lja­nje, zatvaranje i skriva­nje kao jež u slipu ulicu…“

Kako bi u Gradišću završila diskusija o Hrvati — u prispodobi s Koruškom?

Petar Tyran

Dokle su demokratske i pozitivne snage i u po­gledu na narodne grupe u Au­striji i u inozemstvu — s pravom — tukle po protivslo­ve­n­skih i protiv manjin­skih političkih zastupnikov u Ko­ru­škoj i po njevi mandatari, u samom Gradišću i u Beču med narodnimi grupami i n­a­cionalnimi manjinami to nije pro­uzrokovalo bogzna kakove re­akcije. Kao da se to nije ni o­pazilo ni primjetilo. A zapra­vo otkrivanje svega toga, na­ime da je Narodna stranka u Koruškoj najednoč, protiv svih prijašnjih dogovorov, ka­nila izbaciti „slovenski“ iz K­oruškoga ustava, imamo za­hvaliti angažiranoj a ne ma­nje hrabroj novinarki, uredni­ci Ö1 Mittagsjournala u Orf-u, Korneliji Vošpernik.

Moglo bi dojti do novoga rasporeda snag u brigi za gradišćanske Hrvate

Petar Tyran

Dokle se je po biškupljevoj najavi lani 18. decembra po velikom bo­žićnom koncertu »Pax et bo­num« (Mir i dobro) u file­škoj crikvi još različito i nejasno tumačilo ča bi mogla biti odnosno ča bi mogla nastati kulturno-prosvjetna u­dr­uga »Hrvat S.A.M« (ovo su inicijale za Slovačka-Austrija-Madjarska) po službenom po­hodu dijecezanskoga biškupa Željeznoga, mons. dr. Egidija Živkovića hrvatskomu premi­jeru Andreju Plenkoviću kao i zagrebačkomu nadbiškupu kardinalu Josipu Bozaniću sa­da se kaže jasnija slika.

Koruška opet kaže za sve: Mainstream je ignorantan prema narodnim grupam!

Petar Tyran

Recimo istinu i tim kako je: Činjenica da su ko­ru­­ški Slovenci spomenuti u zemaljskom ustavu Koru­ške je minimalna varijanta to­ga ča bi sve moglo i tribalo biti. Da bi rič minimalno mo­gli stupnjevati tribalo bi u o­vom slučaju reći najminimal­nije. Ali minimalno jur samo po sebi veli da je to najmanje nek moguće. Rezultat diskusije, ku je ponovno započeo predsjednik koruške Narodne stranke, je nova verzija te­k­sta, u kom Koruška već ne more najti još ni vlašće riči za svoje slovenske sugradjane, nego ih posudjuje od saveznoga ustava. Ov govori o slo­venskom jeziku, o tradiciji i kulturnom jerbu, ke triba po­štivati, čuvati i podupirati, nač neka se pokaže u članku 7 Zemaljskoga ustava.

Osuda u korist Esterházyjevih projektov mogao bi biti presedan i za manjine!

Petar Tyran

Odluka Zemaljskoga su­da u Željeznu u prvoj instanci slučaja „podupiranja kulture“ u korist Es­terházyjevoga pod­uzeća a tim protiv Zemlje Gra­dišće mo­gla bi biti presedan i bi u bu­du­će mogli služiti kao pri­m­jer ili op­ra­vdanje za kasnije slične slučaje: naime i u po­gl­e­du na subvencioniranje kultur­nih priredab i institucijov na­rodnih manjin u Gradišću, posebno i Hrvatov. Arenaria d.o.o. se je naime probila sa svojom tužbom protiv Zemlje Gradišće odnosno Odjela za kulturu i je dobila civil­ni proces da joj se mora ispla­titi subvencija za kulturno djelovanje od ukupno jedan milijun €.