Problem hrvatske ženske literature kao i muške: nepoznavanje jezika!

Petar Tyran

Na »Medjunarodni dan žen« 8. marca se je nekoliko hakovcev, prete­ž­no mladih žen, spomenulo ženskih spisateljic i ženskoga lika u gradišćanskohrvatskoj književnosti kao i žen, ke su pisale i pišu literaturu na hrvatskom jeziku i uza to potiču iz Gradišća. Koliko je to bila zahvalna tema za Zrinku Kinda, ka je o toj temi diplo­mirala na Slavistiki Bečkoga sveučilišća, ili je bilo i do­sta „mledna“ i „razrijedjena“ tematika, o tom zna ova mla­da i angažirana prije svega i pedagogica i natprosječno na­darena pjevačica sigurno pu­no povidati. Zapravo sve, o čemu je pisala u svojem diplomskom djelu, je morala sa­ma otkriti i se je kumaj kade mogla naslanjati na jur pos­tojeću sekundarnu literaturu. Dakle je morala sama iskati i najti primarnu literaturu, da­kle istraživati sama ča su objavile žene na hrvatskom. To, dabome, u prošlosti nije bi­lo ni preveć ni preobiljno.

Privatna televizija na hrvatskom za gradišćanske Hrvate bi mogla biti hit

Petar Tyran

Zapravo je radosna vist, ku je po prvi put oficijelno oglasio Martin Ivančić pri minuloj sjednici hrvatskoga Savjeta o narodni grupa, da mu je od Europske unije odobren Interreg-pro­jekt privatne televizije na hr­vatskom jeziku za gradišćan­ske Hrvate u Austriji, i Ma­dja­r­skoj i Slovačkoj. To je bez sumlje vr­lo ambiciozan i pot­hvatan pro­jekt, od koga, budi­mo iskreni, moremo samo od Ma­r­tina Ivančića očekivati da bi mu ga odobrili.

Hitno triba najti političko rješenje za daljnji opstanak novin narodnih grup

Petar Tyran

Novu saveznu vladu, još već hrvatski Savjet za n­arodnu grupu, a najveć Hrvatsko štamparsko društvo čeka — uz sve ostalo — jako važna zadaća, ku bi tribalo čim prije rije­šiti dalekovidno i dugoročno. Sada, u ovom, ide isključivo za tiskane medije a u posebnom za budu­ć­nost Hrvatskih novin. Do­k­le su se krajem 1970-ih i po­čet­kom 1980-ih ljet tadašnji politički zastupniki dvih hrvat­skih logorov Ivan „John“ Mül­ler za Övp i Fric Robak za Spö ujedinili na političkoj ra­zini da bi svaki za sebe (Hkd i Prezidij) ali i skupa (Hrvat­sko štamparsko društvo kao izdavač Hrvatskih novin) n­ašli rješenje za dojduća lje­ta ustoličenjem „živih subv­en­cijov“ i o tom mogli uvjeriti zamaljske i savezne političare, takovoga političkoga kon­senza, sporazuma sada nima.

Mate Meršić Miloradić i Nikola Benčić nam otkrivaju našu povijest i prošlost!

Petar Tyran

Nikola Benčić nam je sa svojom opširnom, is­crp­nom knjigom, monogr­a­fijom o Mati Meršiću Miloradiću dao u ruke nevjeroja­tan dragulj. Ne samo da je ak­ademik Benčić konačno u tiskanom obliku objavio sv­o­ju znatno proširenu i nadopu­njenu disertaciju o Miloradi­ću na Bečkoj Slavistiki iz 1963. ljeta, on je ovoga „naj­većega pjesnika nekadašnjih zapadnougarskih i današ­njih gradišćanski Hrvatov konačno postavio tamo kade mu je mjesto — polag vidjenja ku­lturne i književne povijes­ti „našega maloga roja i bro­ja“ (© Miloradić) — i o če­mu bi naš (na)rod tribao znati.

Hrvatsko doseljeničtvo nova pozitiv­na je snaga za hrvatsku narodnu grupu

Petar Tyran

Austrija do 1. julija o. lj. mora odlučiti hoće li za još dvoja ljeta produžiti ograničenja za djelo hrvat­skih državljanov. Austrijska ministrica djela Beate Harti­n­ger-Klein (Fpö) je protiv pot­punoga otvaranja tržišća dje­la hrvatskim državljanom ovo ljeto. „Razmišljamo o tom da u potpunosti iskoristimo prijelazno razdoblje od sedam ljet za Hrvatsku“, izjavila je B. Hartinger-Klein. „Moramo uzeti u obzir 400.000 nezaposlenih u Austriji. O tom ćemo izvijestiti Europ­sku komisiju do 30. junija i navesti naše argumente za to“, dodala je ministrica.

Srbiji se udvaraju Rusija, arapske zemlje i Kina, a tribala bi čim prije u Europsku uniju

Petar Tyran

Ne samo na svitskoj političkoj pozornici se zaoštrava situacija, nego i na europskoj a još točnije na sridnjoeuropskoj: Trump i Kim Jong-un se „kreću“ na rubu atomskoga sukoba, Europska unija je usred teške opstojne krize a Višegradske države Poljska, Češka, Slova­čka i Madjarska se suprotsta­vljaju centralnoj Europskoj uniji u mnogi pitanji, a pred svim i u tom da nikako ne že­lju primiti izbiglice ili mig­ra­n­te iz zemalj Tretoga svita i iz zaraćenih držav. Dodatno je EU nesrićna s Bugarskom i Rumunjskom, ke kao članice EU nikako ne moru napredo­vati, a pred vrati stoji i Srbija, ka bi — kako se čini — ta­kaj kanila u EU. Srbija je jur jednoč slomila sridnju Europu i poslala Monarhiju „k vragu“. Ako pak jako pojednostavljeno repliciramo uz­rok Prvoga svitskoga boja i strašnih posljedic toga, od toga se Europa još dandanas nije oporavila, nije izliječila. Po Drugom svitskom boju se je Europa raspala na dva velike bloke, a raspad Sovjet­sko­ga saveza je omogućio da se zemlje i države s nje zapada opet približu Zapadnomu bl­oku Europe a tim i Sjedi­njenim Američkim Državam.