O složnosti u Narodnosnom vijeću ovisi ćedu li uopće nešto postignuti za narodne grupe?!

Petar Tyran

Očigledno je Vijeće mini­strov prošlu srijedu, 24. januara zaključilo novi sastav hrvatskoga Narodno­s­noga vijeća ods. Savjeta o na­rodni grupa (Volksgruppenbei­rat). Do kraja prošloga taje­d­na budući vijećniki/savjetniki službeno još nisu bili info­r­mirani, da ih je savezni kancelar iliti Vijeće ministrov imenovalo za tu funkciju. Ali je gdja Susanne Pfanner u ime novoga ministra za EU, umjetnost, kulturu i medije, Gernota Blümela (Övp) jur pozvala na prvu i utemeljaju­ću sjednicu novoga Vijeća/Sa­vjeta, naime 19. februara o. ljeta u prostorija Saveznoga kancelarstva u Beču.

Hrvatski bal u Beču u znaku koruških Slovencev i željenoga skupnoga angažmana

Petar Tyran

U renomiranom bečkom Parkhotelu Schönbrunn subotu, 20. januara su priredili i održali 71. Hrvat­ski bal, ki se je opet odvijao pod glavnim geslom „Hrvati meet Schönbrunn“, dakle Hr­vati se sastaju u Schönbrunnu i sa Schönbrunnnom. Ideja za ovim geslom je da se Hrvati sastaju s tradicionalnom nekadašnjom Austrijom (kao i Madjarskom), u koj su Hrvati bili poštivani kao na­rod i narodnost, a ujedno je to i putokaz u budućnost kad se Hrvati sastaju u obnovljenom tradicionalnom ali i u n­o­vo­oblikovanom Hotelu, ki pokazaju ne samo u divnu pr­o­šlost nego i u velikodušnu bu­dućnost u pogledu na na­ro­d­ne grupe i narodnosti. Ali je bilo geslo ovoljetnoga ba­la ta­kaj i „Mi se ’mamo radi“ je ov bal bio posvećen povezanosti i suradnji gradiš­ćan­skih Hrvatov s koruškimi (i štajerskimi) Slovenci.

Hrvati su razvili posebnu balsku kulturu i kako se more uživati u plesu i muziki

Petar Tyran

Ovo ljeto je mesopust ja­ko kratak. 23. februara je mesopusni utorak, a tim konac balske i zabavne se­zone za ljetos. Nije tako ni čudo, da je cijeli hrvatski bal­ski pr­ogram jako zgusnut i da triba iskoristiti tih par petkov i subotov na ke organizatori pozivaju ljude na svoje bale i zabave. Tako se je ljetos mo­glo i dogoditi da je bilo pet hrvatskih balov na jedan dan, naime subotu 13. januara, a ako još ubrajamo i budimpeš­tanski hrvatski bal onda još i šest. Da li ima još i druge narodne grupe ili nacionalne manjine ka ima takov gust balski program?

Diboki naklon pred ansamblom Kolo-Slavujem: izvodjači, koreografi i aranžeri

Petar Tyran

Minulo ljeto je završilo nevjerojatnim vrhun­cem na polju narodne muzike. Nadregionalni folklorni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj je objavio svoj do sada najopširniji i najopsežniji muzički opus, nosač zvuka, kompaktnu di­sketu »Šarolikolo«. Ovde se radi o diskografskom pothva­tu da se na jednoj CD-jki ob­javi cijeli program, ki je ov ansambl predstavio prilikom svojega jubileja 45-ljetnoga postojanja (1971.-2016.) i pri­kazao u dvi fenomenalni nastupi: u južnogradišćanskom Pinkovcu a malo kasnije i u bečkom kazališću Odeon.

Kako postupati s pogledom na novu Saveznu vladu u Austriji?

Petar Tyran

Evo, sada u Austriji ima­mo ipak — kako obećano još pred Božići — novu saveznu vladu. Većini će vje­rojatno odgovarati, manjemu dijelu stanovničtva moguće ili još i vjerojatno ne. Ali demokratski su odibrani, a savezni predsjednik je sve čla­ne nove vlade prihvatio i tim moru početi djelati. Još se ne zna kakove posljedice će ovo imati za Republiku Austriju i za ljude u ovoj državi, a ka­mo li da bi mogli prorokovati, kako će se sastav nove vlade odraziti na manjinsku politiku u Austriji.

Kako bi bilo lipo da bi PAX (mir) opet postao BONUM (dobro) za sve

Petar Tyran

Kako se čini obistinila se je sanja biškupa Egidija Živkovića da „gradiš­ćanski Hrvati nisu EU za zelenim stolom, nego da smo svi opet pod istim krovom i da nas naša stara domovina povezuje i da nas podupira“. To je Živković rekao uz ostalo pri koncertu »Pax et Bo­num« subotu, 9. decembra u dvorani za različne potrebe u Filežu i čulo ga je stotinu lju­di i mu to i vjerovali. More se pretpostaviti da ćedu ga u tom slijediti pred svim i naši Hrvati i Hrvatice s „onkraj“ gr­a­nice u Madjarskoj i Slov­a­čkoj, kim se je posebno obratio ov koncert a s njim i bi­škup Živ­ković. U tom ne sa­mo vjerskom nego i sekularnom nastojanju su mu jako dobro do­šli i njegovi i kontakti fra Bo­že Blaževi­ća u najviše diplomatske i političke kruge i lju­dem u visoki pozicija u H­r­vatskoj, kim je upravo i u ovi teški dani doma dobrodo­šao ovakov pozitivni odjek izvana, ovakova svića u tunelu, kom se moru i kanu rado po­dičiti i u samoj Hrvatskoj. Ako Živ­ković i njegovi pomagači fra­njevci u Gradišću u tom us­­piju, da RH u­budu­će pola­že veću pažnju a tim i m­o­ral­nu i materijalnu podrš­ku gra­diš­ćanskim Hrvatom, on­da tri­ba skidati kapu pred tim vr­lo angažiranim i dale­kovid­nim pothvatom i a­nga­žma­nom.