Takozvani obrazovni kanon (Bildungskanon) su „must knows” društva. Konkretno, moramo znati imena saveznih ministrov? Je potribno, da smo čitali Goetheovo­ga »Fausta«. Obrazovni kanon je mirilo za zna­nje, ko nam je potribno u društvu. To je znanje, ko se odnosi na kulturne vridnosti. Rič „kanon“ potiče iz hebrejskoga jezika i znači „mirilo“.

Prvi kanon, ki je na­i­šao na relativno široku ak­ceptanciju, je sastavljen još u antiki. U rimskoj dobi razvio se je koncept 7 slobodnih umjetnosti („septem artes liberales“), od kih su gramatika, retorika i logika činile tzv. trivium, a aritmetika, ge­ometrija, astronomija i muzika kvadrivium. Ti predmeti su zvećega sa­či­njavali većinu sridnjovjekov­no­ga obrazovanja s naglaskom na humanističke znanosti, ada one discipline, ke proučavaju človičje bivanje analitičkimi, kriti­čkimi i misaonimi metodami.

Kadakoč se razjada šef, koleg nas broji med svoje neprijatelje, a naš partner nas srdi­to gleda. Ča se je nek stalo? Smo znamda hasnovali krive riči, da se je konfliktni pote­n­cijal najednoč ispraznio. Za to, kako prepričiti, da koga ra­nimo verbalno, postoju triki.

Sada se moremo diviti još zadnjim lilijam/ale­lujam/ gladiolam u vrtu. One slišu med najkrasnije cvijeće. Ne samo da su u vazi majestet­ske, nego i na gredica u vrtu načinjaju dobru figuru. Plemenite gladiole su okolo metar visoke i još više. Raznovrsnost farbov je impozantna. U svi spektralni nijansa nas one fasciniraju. Bezbrojni cvijeti, kadakoč ih je 28 na dužičkom cvatu (Blütenstand) spodobnomu klasu, se otvaraju jedan za drugim, tako da raskoš moremo uživati dugo vrime. Ovisno o tom, kada su lilije zasadjene, one cvitaju od julija ča do oktobra. Optimalno vrime za sadnju je od konca aprila do junija. Ako recimo od aprila sva­ke dva tajedne sadimo nekoliko lukacev, moremo prik du­že­ga vrimena uživati njeve lipe cvijete. Ime gladiole potiče iz latinskoga jezika.

Distanca i blizina su važne u komunikaciji. Sigurno poznate ljude, ki Vam se znaju preveć približiti. To je neugodno. Dobar komunikator drži pravi razmak. Samo ta­ko je moguće svojemu razgovorno­mu partneru iskazati potriban respekt i skrbiti se za ugodnu atmosferu.

Sophronius Eusebius Hieronymus je latinsko i nimško ime za Jeronima, ki je bio Hrvat i učan človik. Englezi ga zovu Jerome. To ime je kod nas dostao sir. Mnogobrojna djela, med njimi Bibliju, je Jeronim preveo iz grčkoga u latinski jezik. 30. septembra mu Crikva svečuje spomendan, a prevoditeljIce ga svečuju kot svojega patrona. Du­ga ljeta je Jeronim živio u pustini. Pustenjačka situacija Jeronima je dandanas poznata svakoj profesionalnoj prevoditeljIci. Daljnja paralela je i njegova raskinutost med različnimi zemljami i kulturami.

Jur 1991. ljeta je krovni savez svitskih prevoditeljev, Fédération Internationale des Traducteurs (Fit), 30. septem­bar proglasio Internacionalnim danom prevoditeljev. Na ta dan se prevoditelji tradicionalno spominjaju prevoditelja Biblije, sv. Jeronima, ki se po latinsku i ni­m­šku zove Hierony­mus, a po englesku Jerome. Njega vidi­mo na sliki. On je prominentna ličnost u povijesti translatologije, ar sliši med prve genijalne prevoditelje. Pr­vo je preveo Bibliju iz grčkoga, a kasnije i iz heb­rej­skoga jezika u latinski jezik.

Za male jezike u industrijski zemlja, kot su na priliku ladinski u Južnom Tirolu, srp­ski u istočnoj Nimškoj, slovenski ili hrvat­ski u Austriji, se na političkoj razini mora sve poduzeti, da bi se relansirali i jačali.

Kad neki manjinski jezik skrsne, to nije prirodan proces. Njega je človika prouzrokovao, a zato je ta proces i r­e­ver­zibilan. Ako se za neki manjinski jezik ništ ne poduzima, će izumriti. Sta­vlja se pitanje, je li je to fer. Da mladina svenek rado prelazi na većinski jezik, je činjenica.

Europski dan jezikov svečujemo zbog inicijative Vijeća Europe (Europarat), da bi lju­di spoznali prednost većje­zič­nosti i bili motivirani na učnju jezikov. Europa govori 200 jezikov, a to bogatstvo se neka očuva. 12 ljet dugo sada svečujemo Dan jezikov 26. septembra. I ovoga ljeta su u mnogi zemlja na progra­mu različne inicijative, akcije i manifestacije, ke ljude ne­ka potiču na upoznanje različnih jezičnih kulturov i na učnju dodatnih jezikov. 

U mnogi europski država su jeziki ugroženi, iako se na­izgled poduzimaju mjere protiv njevoga izumiranja. Od cir­ka 7.000 jezikov na svitu ima samo oko 600 sigurnu budućnost. Zač se neki jezik neka očuva i ču­va? Ča izumiranje nije prirodan proces?

Svejedno kako kom­plicirana su ta pitanja, sažeto moremo reći, da je smrt svakoga pojedinoga jezika, velik gubitak za cijelo človičanstvo. To moremo dokazati s argumenti. Lingvistička pe­rspektiva morebit za običnoga človika nije tako interesantna, ali je morebit zanimljiva info­r­macija, da već nego polovica svih jezikov na svitu uopće ni­je dokumentirana, a to znači, da o nji ne postoju pismeni za­pisi. Ti jeziki ćedu se za svenek zabiti, a s njimi i jedinstveno znanje.

Trgovačke djelatnosti su jur zdavno okupirale internet, ia­ko još postoji skeptičnih ljudi, da trgovanje u webu more biti seriozno. Da ono more funkcionirati, je pravoda potribna prodavaonica, ku u internetu zovemo online-shop. Ona je kopija konvencionalne prodavaonice, ka na svojoj stranici ima opisano i prikazano produkte s cijenom. Jedina razlika med recimo ko­n­vencionalnim butikom i online-shopom postoji u tom, da ne postoji prodavačica, ka potencijalnomu kupcu daje tanače, a kupac pratež ne more probirati i pobadnuti prlje nego ju kupi. Ali ako pomislimo na one prodava­či­ce, ke svoje mušterije nagovaraju na kupnju dugovanj, ka ionako za kupca nisu optimalna, je kupovanje prez oktroiranja samo prednost.