Jur 1991. ljeta je krovni savez svitskih prevoditeljev, Fédération Internationale des Traducteurs (Fit), 30. septembar proglasio Internacionalnim danom prevoditeljev. Na ta dan se prevoditelji tradicionalno spominjaju prevoditelja Biblije, sv. Jeronima, ki se po latinsku i nimšku zove Hieronymus, a po englesku Jerome. Njega vidimo na sliki. On je prominentna ličnost u povijesti translatologije, ar sliši med prve genijalne prevoditelje. Prvo je preveo Bibliju iz grčkoga, a kasnije i iz hebrejskoga jezika u latinski jezik. Ta latinska Biblija, Vulgata, je dugo vrime Katoličanskoj crikvi služila kot mjerodavna podloga.
Jeronim je jur u tretom stoljeću po Kristušu spoznao, da zastarana i u hebrejskom jeziku isformulirana Biblija ne drži korak s vrimenom i da nije eficijentno prevesti ju doslovno u latinski. Zato je prilagodio tekst Biblije tadašnjoj jezičnoj praksi.
Pred sto tisuć ljet se je razvio jezik, a istovrimeno i tumačenje, ar su različni narodi govorili različnimi jeziki. Pred pet tisuć ljet se je razvilo pismo, a s njim i prevodilački posao. O tom svidoču dvi brnene pločice (Tontafeln) s dvo- i trojezičnim vokabularom, med drugim i u sumerskom klinastom pismu (sumerische Keilschrift). Zvana toga je u delti Nila u varošu Rosetta pronajden kamen, ki potiče iz 196. ljeta pred Kristušem i u koga su uklesana troja pisma.
U vrimenu renesanse je prevodjenje dostignulo procvat, ar je otkriće knjigotiska bilo uzrok za pojačano širenje znanja. Mnogi reformatori su bili i prevoditelji Biblije. Za Gradišćanske Hrvate u njevoj novoj domovini je to bio Stipan Konzul, ki im je preveo nediljna evandjelja protestantske provenijencije. Najpoznatiji prevoditelj Biblije iz toga vrimena je prez dvojbe Martin Luther. Bio je mišljenja, da se sadržaj Biblije triba izraziti onim jezičnim instrumentarijem, ki živi u narodu i je proširen u ciljanom jeziku (Zielsprache), ada u jeziku prijevoda. Danas znamo, da je Lutherov prijevod Biblije za standardizaciju nimškoga jezika bio mjerodavan.
Uvrimenu globalizacije, u kom živimo, je potražnja za prijevodi jako velika. Ekonomija, marketing, produkcija svitske literature i tehnika prez prijevodov ne bi mogle opstati. Zato se potribuju kvalitativni translati, ki se zgledaju na kulturu ciljane publike. Nalogodavci se danas obraćaju profesionalnim prevoditeljem, ki su završili študijum translatologije. Za študiranoga prevoditelja je danas originalni tekst orijentacija, ali prijevod on formulira po potriboća i očekivanji konzumenta. A to ovisi o kulturnom kontekstu, u kom živi recipijent prijevoda.
(Agnjica Schuster)