Jur 1991. ljeta je krovni savez svitskih prevoditeljev, Fédération Internationale des Traducteurs (Fit), 30. septem­bar proglasio Internacionalnim danom prevoditeljev. Na ta dan se prevoditelji tradicionalno spominjaju prevoditelja Biblije, sv. Jeronima, ki se po latinsku i ni­m­šku zove Hierony­mus, a po englesku Jerome. Njega vidi­mo na sliki. On je prominentna ličnost u povijesti translatologije, ar sliši med prve genijalne prevoditelje. Pr­vo je preveo Bibliju iz grčkoga, a kasnije i iz heb­rej­skoga jezika u latinski jezik. Ta latinska Biblija, Vulgata, je du­go vrime Katoličanskoj crikvi služila kot mjerodavna podloga.

 

Jeronim je jur u tretom stoljeću po Kristušu spoznao, da zastarana i u hebrejskom jeziku isformulirana Biblija ne drži korak s vrimenom i da nije eficijentno prevesti ju doslovno u latinski. Zato je prilagodio tekst Biblije tadašnjoj jezičnoj praksi.

 

Pred sto tisuć ljet se je razvio jezik, a istovrimeno i tu­mačenje, ar su različni narodi govorili različnimi jeziki. Pred pet tisuć ljet se je razvilo pismo, a s njim i prevodilački po­sao. O tom svidoču dvi brnene pločice (Tontafeln) s dvo- i trojezičnim vokabularom, med drugim i u sumerskom klinastom pismu (sumerische Keilschrift). Zvana toga je u delti Nila u varošu Rosetta pronajden kamen, ki potiče iz 196. ljeta pred Kristušem i u koga su uklesana troja pisma.

 

U vrimenu renesanse je prevodjenje dostignulo pro­cvat, ar je otkriće knjigotiska bilo uzrok za pojačano širenje znanja. Mnogi reformatori su bili i prevoditelji Biblije. Za Gradišćanske Hrvate u njevoj novoj domovini je to bio Stipan Konzul, ki im je preveo n­ediljna evandjelja protestan­t­ske provenijencije. Najpoznatiji prevoditelj Biblije iz toga vrimena je prez dvojbe Martin Luther. Bio je mišljenja, da se sadržaj Biblije triba izraziti onim jezičnim instrumentarijem, ki živi u na­rodu i je pro­ši­ren u ciljanom jeziku (Zielsprache), ada u jeziku prijevoda. Danas znamo, da je Lutherov prijevod Biblije za sta­n­dardizaciju nim­škoga jezika bio mjerodavan.

 

Uvrimenu gl­o­ba­li­zaci­je, u kom živimo, je potraž­nja za prijevodi jako velika. Ekono­m­i­ja, marketing, produkcija svit­ske literature i tehnika prez prijevodov ne bi mogle opstati. Zato se potribuju kva­litativni translati, ki se zgleda­ju na ku­l­turu ciljane publike. Nalogodavci se danas obraćaju profesionalnim prevodite­ljem, ki su završili študijum translatologije. Za študiranoga prevoditelja je danas originalni tekst orijentacija, ali prijevod on formulira po potriboća i očekivanji konzumenta. A to ovisi o kulturnom kontekstu, u kom živi recipijent prijevoda.

 

(Agnjica Schuster)

Kategorije