Uzorna zemlja Europske unije Slovenija na putu u bankrot?

Uzorna zemlja Slovenija na putu u bankrot? Tako glasi naslov u novina Kronen Zeitung. A jur od početka augusta o. lj. se po privredni rubrika najavljalo da sa slovenskim financijami nešto nije u redu: „Laj-bah bez laj-beka“ (Laibach ohne Leiberl) pisalo je u novina Wr. Zeitung kao i: „Rejting-agencije imaju Euro-zemlju Sloveniju u viziru. Slovenija se bori s trulimi krediti. Najveća banka Slovenije, Nova Ljubljanska Banka — ima rezultate ki su opterećeni s „krediti za nevolju“ (notleidende Kredite). Prijeteći mjeru s imobilijama (Drohende Immobilien-Blase). Slovenske zajmovne obveznice (Anleihe) po sniženju (Herabstufung) dolazu pod pritisak“ — u spomenuti rubrika. A sad: „Šef vlade — Sloveniji prijeti u oktobru privredni slom (Pleite); Dužnička kriza“ (Presse). Nadalje, ovde: 

 
LJUBLJANA — Slovenska država more morebit svoje račune isplaćivati samo još kroz kih par tajedan. To je priznao ministar-predsjednik Janez Janša... — U oktobru nam prijeti insolvencija (Zahlungsunfähigkeit), ako nam se ne ugoda prodati svoje obveznice... Jur sada je dobivanje kredita za zemlju praktički nemoguće. Sa Slovenijom se licitira jur misece kao s novim kandidatom za pojas za spašavanje Eura (Euro-Rettungsring). Stanje dugov se je u pretekli četiri ljeti podvostručilo zbog veritabilne političke blokade reformov“ (kao zgora). „Iz Slovenije dohadjaju alarmantne visti, prema kim je navodno nekadašnja uzor-zemlja EU-a na putu u bankrot, a to bi za Austriju moglo biti problem (jer su) naše banke angažirane u Sloveniji, pak ako bude propadanja kredita, npr. u propaloj gradjevnoj privredi, onda bi moglo biti fatalno. Ovde se ipak radi o nekoliko milijardi Eurov. 
Tagovi: 

U Gradišću premalo učiteljev s ispitom i za hrvatsko podučavanje

U Gradišću je s novim školskim ljetom za 241 školar manje nego lani. Ov razvitak ima i posljedice za učiteljstvo. Na obavezni škola je 110 učiteljev ili učiteljic stupilo u mirovinu, a 90 će novo nastupiti službu. Dokle u osnovni i glavni škola kao i gimnazija pada broj školarov, se pak u stručno obrazovni škola pokazuje plus. U pogledu na narodne grupe u Gradišću se more ustanoviti da je manje dvojezičnih školarov a isto tako i dvojezičnih učiteljev.

 
ŽELJEZNO — Pandiljak, 3. septembra je u istočni savezni zemlja a tako i u Gradišću počela opet škola. U Gradišću će s ovim školskim ljetom biti 32.359 školarov. Dvojezične škole će pohadjati 1255 školarov.

Časni prstanj Općine Pandrof farniku Branku Kornfeindu prilikom oprošćaja

PANDROF — Po Novom Selu, kade su mu zbogom dali subotu, 18. augusta (vidi 12. str.) Općina i fara Pandrof su se nedilju, 26. augusta oprostili od svojega dugoljetnoga farnika mr. Branka Kornfeinda. Načelnik Pandrofa, Wolfgang Kovač (Lipa), je farniku Branku, ki je 29. februara svečevao svoj 60. rodjendan a tom prilikom i odlikovan velikom »Kulturnom nagradom gradišćanskih Hrvatov«, predao časni prstanj općine.

Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režimov u Europi 23. augusta

To je zapravo dan sklapanja pakta Molotov-Ribbentrop iz ljeta 1939. »Dan sjećanja«. Potpredsjednik Sabora Josip Leko o zločini fašizma, nacizma i komunizma. Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režimov u Europi u 20. stolj.

 
ZAGREB — Povodom Europskoga dana sjećanja 23. augusta na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režimov, obnašatelj dužnosti šefa Hrvatskoga sabora Josip Leko podsjetio je gradjane na zla ka su donesli fasižam, nacizam a tako i komunizam.
 
„Bez osude zločina, neovisno o ideološki pobuda, ke su donesle do njih, nije moguća izgradnja zreloga, istinski demokratskoga društva bez netrpeljivosti i podjelov (Leko). Podsjetio je (on) i na obećanje Sabora da će odrediti mjesto sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režimov.
Tagovi: 

Uskrunjena tablica u Petrovom Selu

PETROVO SELO — Dokle su brojili glasačke listiće za načelnika, 22. julija (19.00) je bila u kulturnom domu proba tancanje za svečevanje »60 ljet Kud Gradišće« za svetačnost 19. augusta (o tom već u dojdućem broju). Med tancoši je bila i dosadašnja vicenačelnica Agica Jurašić Skrapić. U 19.45 uri je bilo tako daleko: došla je vist u kulturni dom, da je Agica Jurašić-Skrapić nova načelnica Petrovoga Sela. Veselje je bilo malo mućeno, jer u noći pred tim su zločinitelji pofarbali jednojezičnu seosku tablu.

Tagovi: 

Radio OP 98,8-fešta u Gornjoj Pulji

GORNJA PULJA — Većjezični školski radio gimnazije u Gornjoj Pulji Radio OP pozvao je subotu, 25. augusta na feštu na glavnom trgu u Gornjoj Pulji. Početo od pol pete otpodne su nastupile muzičke grupe, med njimi Bruji, Bališ, pjevač Ruben Dimitri i Dreiermischung.

 

Ov projekt školskoga radija podupiraju roditeljsko društvo Panonske gimnazije u Gornjoj Pulji, Zemlja Gradišće, društvo Manjinski otvoreni radio  (Mora) kao i Orf. Školari skupa s učitelji oblikuju program. Radio OP se more slušati u velikom dijelu gornjopuljanskoga kotara na frekvenciji 98,8.

 

Tagovi: 

„30 ljet nismo bili zadovoljni sa zakonom a nacrt za novi je čemerniji“

Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, Hrvatski centar u Beču, Svet koruških Slovencev iz Celovca i Centar austrijskih narodnosti u Beču su pozvali u Beč na konferenciju za novinare pod geslom „Efektivan Zakon o narodni grupa hitno potriban“. Povod za presicu 1. augusta u prostorija Hrvatskoga centra je bilo nezadovoljnost s postojećim nacrtom novele Zakona. Nacrt da donaša jasna počemerenja i zato svi skupa potribuju moderan zakon.

Tagovi: 

Sudac Herbert Gassner: Diskriminacija na sudu u Željeznu zbog hrvatskoga jezika

ŽELJEZNO — Najstarji hrvatski sudac na sudu u Gradišću, Herbert Gassner se ćuti diskriminiran zbog svojega zalaganja za hrvatstvo. Kako je krajem miseca julija o. lj. rekao 56-ljetni Celindofac na Hrvatskom radiju ORF-a Gradišće je „potribovao dvojezično označenje njegove sudske sobe kao i sudske zgrade“. U intervju-u za Radio Gradišće je rekao Herbert Gassner nadalje, da je jur lani službenim putem potribovao razgovor s nadležnom ministricom za pravosudje Beatriksom Karl, da ju informira o nedostatki kod izvršavanja hrvatskoga jezika na sudu.

 

Tagovi: 

Hans Niessl utemeljio godišnju gradišćansku nagradu za kulturu

Zemaljski poglavar Gradišća Hans Niessl 23. julija predstavio je novu »Nagradu za gradišćansku narodnu kulturu«. Po prvi put ćedu nagrade (ukupno 6.000 € ) podiliti trim dobitnikom ljetos u oktobru. O podiljenju nagrade će odlučiti peteročlani žiri.

 

Jedna od njih je Gabriela Novak-Karall, glavna tajnica Hrvatskoga centra u Beču kao i predsjednica nadregionalnoga folklornoga ansambla Kolo-Slavuj.

Tagovi: