Prema studiji Hrvatskoga svitskoga kongresa (HSK) Nimške, hrvatsko iseljeničtvo u poslidnjih 20 ljet u domovinu je uputilo pomoć u višini od nevjerojatnih sto milijardi eurov. Vlada Zorana Milanovića (SDP) odlučila se je na ozbiljan korak u uspostavljanju čvršće komunikacije s Hrvati izvan Hrvatske, osobito onim u BiH. Voditeljica Ureda za dijasporu mr. Daria Krstičević, rodjena u Sarajevu i ima rang zamjenice ministra. Bivša veleposlanica BiH je bila na toj dužnosti u Beču do 2008. ljeta, kada se je pak zaposlila u Hrvatskoj gospodarskoj komori. 

 

ZAGREB — Ured za hrvatsku dijasporu pri Hrvatskoj vladi zapošljava još i 59 zaposlenikov i neformalno ga zovu „ministarstvom dijaspore“, budući da peljačica ureda ima rang zamjenice ministra, a za svoje djelo odgovara izravno Vladi. U ured, ki ni tijekom ljetnih praznikov nije zatvorio vrata, prebačeno je 20 djelatnikov bivše Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu Ministarstva vanjskih poslov, ki su zadržali diplomatska zvanja i status.

 

Kako veli predstojnica Daria Krstičević „imajući u vidu činjenicu, da već od tri milijuni Hrvatov, skupa s potomci živi izvan Republike Hrvatske tr da je rič o velikom kapitalu naše zemlje, usvajanjem Zakona o odnosi RH s Hrvati izvan Hrvatske tr osnivanjem državnoga ureda stvorene su temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje s pripadniki hrvatskoga naroda izvan granic Hrvatske.

 

Ukupno ovomu uredu stoji na raspolaganje oko 9,5 milijuni kun (kih 1,3 milijuni €), od kih oko 7,7 milijuni kun (kih 1,05 milijuni €) za projekte za Hrvate izvan RH, a preostali dio za plaće zaposlenikov i materijalne stroške.

 

Ured, kako je najavljeno, ima ukupno pet ustrojstvenih jedinic, med kimi su Kabinet predstojnika, Sektor za provedbu programa i projektov Hrvatov izvan RH, Sektor za pravni položaj i statusna pitanja Hrvatov izvan RH, Glavno tajničtvo tr — Ured dobrodošlice. Tajnica je zadužena, uz ostalo, za posle prijama, informiranja i upućivanja hrvatskih ljudi iz dijaspore u cjelokupan državni sustav RH, sastavljenje programa dobrodošlice i prihvata Hrvatov iz iseljeničtva tr druge aktivnosti informiranja i suradnje s tijeli državne uprave lokalnih vlasti. Koliko se je Hrvatov u proteklih 20 ljet uopće vrnulo iz iseljeničtva, ne zna se — budući da se dosad nigdir o tom nije peljala službena evidencija. Spomenutim zakonom propisana je obaveza peljanja takove evidencije. Državni ured za Hrvate izvan RH Milanovićeva Vlada je osnovala s ciljem zašćite prav i interesov Hrvatov izvan RH i jačanja njevih zajednic, unapredjenje suradnje s dijasporom na svi područji — od kulture i gospodarstva do školstva, športa i slično, tr poticanje povratka iseljenikov u domovinu.

 

Zakon o odnosi RH s Hrvati izvan Hrvatske odnosi se na tri različne skupine Hrvatov u inozemstvu, a to su Hrvati u BiH, zatim iseljeniki u europski i prikmorski zemlja tr hrvatske manjine u 12 europskih susjednih držav.

(uredn.)