Ministrica vanjskih poslov Republike Hrvatske, dr. Vesna Pusić je bila 10. septembra na djelatnom pohodu u Beču. Sudjelovala je pri konferenciji za ljudska prava i sastala se je s austrijskim ministrom vanjskih poslov, dr. Michaelom Spindeleggerom. 
Jedna tema razgovora je bio nacrt za Zakon o narodni grupa. Ministar Spindelegger je rekao da ćedu se svakako zgledati na potribovanja narodnih grup — je rekla Pusić u razgovoru s Hrvatskimi novinami. Prvi oficijelni pohod ministrice Vesne Pusić u Beču je bio ljetos u marcu. Onda je sa delegacijom pohodila i Hrvatski centar.

BEČ/ZAGREB — Osnovna tema konferencije u Beču pandiljak, 10. septembra je bila reforma politike ljudskih prav u okviru Ujedinjenih narodov, ali i u okviru Europske unije. Na zadnjem sastanku Europskoga vijeća a pred tim Vijeća ministrov pred ljetom Europska unija je donesla odluku o uspostavi posebne institucije, to je visoki povjerenik za ljudska prava. To je prvi put da je EU imenovao visokoga povjerenika za jednu posebnu temu, a ne za posebnu regiju ili zemlju, dakle povjerenik nije vezan za zemlju nego za tip prava odnosno temu. Ov pokazuje kako EU prepoznaje važnost ljudskih prav na medjunarodnoj sceni. Kako je naglasila Pusićka „Hrvatska u velikoj mjeri vidi pitanje ljudskih prav kao ključnu sastavnicu nove vanjske politike (…) jer mirovne misije su u stanju zaustaviti bojne operacije, prijetnje, ali nisu sposobne staviti neke temelje održivoga mira. To puno laglje uspiva civilnimi projekti. (…) Svaka zemlja se prvo legitimira kroz način obrambe i zastupanja ljudskih prav i svoju razrednu humanitarnu pomoć“. Kako je istaknula „naročito važno voditi računa o prav žen i divojčic i to u prvom redu ča se tiče prava na obrazovanje i na zapošljavanje za ko se dostaje plaća“.
 

Vesna Pusić je naglasila svoje dobre odnose s ministrom Spindeleggerom s kim se redovito sastaje a ovput su razgovarali i o temi „nastajanja novoga zakona o nacionalni manjina u Austriji, ča je nam naročito važno i smatramo, da triba čuvati visoke standarde i paziti na to, da pripadniki manjin imaju svoje autohtone stvarne predstavnike“. Pusićka je spomenula i neke zabrinjavajuće znake u vezi s tim nacrtom ali „čini mi se da se je situacija u tom pogledu popravila i da se ide prema uvažavanju zahtjevov nacionalnih manjin u Austriji. Za nas su ključni gradišćanski Hrvati, jasno, ali se odnosi i na druge autohtone manjine.“
(uredn.)