Subotu, 20. oktobra Savez Hrvatov u Slovačkoj je u Čunovu održao svoj redovni kongres. Pri tom generalnom spravišću ove krovne organizacije autohtone hrvatske nacionalne manjine u Slovačkoj su odibrali i novo predsjedničtvo a takaj i diskutirali aktualne probleme. U predsjedničtvu nije došlo do personalnih promjenov.

Na službenom pohodu Beču je bila predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske mr. sc. Daria Krstičević, kade se je subotu, 13. oktobra sastala sa zastupniki gradišćanskih Hrvatov u Hrvatskom centru a otpodne sa zastupniki udrug hrvatskih doseljenikov iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Hrvatskom konzulatu. U Velikom Borištofu u Gradišću je pohodila otvaranje izložbe o kemičaru Pavlu Žuliću i rimskom dodekaedru.

Prof. dr. Alojz Jembrih je u Hrvatskom centru u Beču referirao o »80 godina Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu«. Ovu obljetnicu povijesnih dimenzijov triba obilježiti i u Republiki Hrvatskoj, rekao je Jembrih govoreći o veza gradišćanskih Hrvatov sa starom domovinom i je ustvrdio kako su veze hrvatskih i gradišćanskohrvatskih intelektualcev i javnih djelatnikov počele postupno oživljavati sredinom 1920-tih ljet. Jembrih  je doktor slavenske filologije i profesor na Hrvatski studija u Zagrebu. Bečki je djak i ovde studirao slavistiku a je bio uključen i u Hrvatski akademski klub. 

Pri nediljni izbori za općinske savjete i načelnike širom Gradišća je bio veći broj podiljenih mandatov, ki su stali na raspolaganje, zbog većega broja stanovničtva nego pred pet ljet, 2007. ljeta. Samo u jednom selu, u južnogradišćankoj Žarnovici (Heugraben), se je smanjio broj mandatarov za dva, tako da je svega skupa stalo na raspolaganje za deset mjest u općinski savjeti. Najveć novih mjest je sada u općinskom savjetu Rasporka, kade je narasao broj zastupnikov za četira mjesta.

Od televizijskoga nastupa do zagrebačkoga suda i medjunarodne granične arbitraže. O hrvatsko-slovenskoj graničnoj kauzi kao uzroku svoje ostavke veli Sanader: „Nisam htio pristati na ucjenu ka je dolazila iz Slovenije i nekih iz Europe. O tom ću pisati u svojoj knjigi, ne željim ničim ugroziti ulazak. Nisam htio pristati na ono ča je pristala Jadranka Kosor u sporazumu s Pahorom. To je ,junction’, poveznica a to nisam htio povezati. Ufam se da na osnovu toga Hrvatska neće ostati bez dijela mora, ods. nacionalnoga teritorija. (I ne .../to nije magla ka skriva pravi uzrok odlaska).

U okviru Comenius-projekta su zastupniki gornjopuljanske gimnazije od 25. do 30. sept. boravili u Puli. Partnerske škole iz Beča, Hrvatske, Rumunjske, Poljske i Češke ćedu se u dojdući dvi ljeti sa svojimi školari/cami na intenzivan način baviti ksenofobijom. U centru djelovanja stoji ne samo istraživanje i analiza ksenofobije i različnih načinov diskriminacije, nego i prezentacija rezultatov širjoj javnosti i to pred svim putem novih tehnologijov i audio materijala.