Ministri pravosudja pri OESS-konferenciji u Beču

BEČ — Orsat Miljenić, hrvatski ministar pravosudja, je 20. i 21. septembra sudjelovao pri Oess-konferenciji u bečkom Hofburgu. Europsko vijeće je pozvalo ministre pravosudja na spravišće „urbano nasilje“. Ministri su izminili svoja iskustva i prispodobili zakonska rješenja o kriminalnosti pred svim kod mladih zločincev, je uz ostalo rekao ministar Orsat Miljenić u razgovoru s Hrvatskimi novinami. „Jedna vrlo zanimljiva tema je bila o načinu komunikacije. S jedne strane kod mladih u organiziranju kaznenih djel (Straftaten), a na drugu stranu o svemu tomu čemu su izlagani mladi kada stupu u modernu komunikaciju putem interneta.“
Tagovi: 

Hrvatska ministrica vanjskih poslov Vesna Pusić tematizirala i Zakon o narodni grupa

Ministrica vanjskih poslov Republike Hrvatske, dr. Vesna Pusić je bila 10. septembra na djelatnom pohodu u Beču. Sudjelovala je pri konferenciji za ljudska prava i sastala se je s austrijskim ministrom vanjskih poslov, dr. Michaelom Spindeleggerom. 
Jedna tema razgovora je bio nacrt za Zakon o narodni grupa. Ministar Spindelegger je rekao da ćedu se svakako zgledati na potribovanja narodnih grup — je rekla Pusić u razgovoru s Hrvatskimi novinami. Prvi oficijelni pohod ministrice Vesne Pusić u Beču je bio ljetos u marcu. Onda je sa delegacijom pohodila i Hrvatski centar.
Tagovi: 

Berlaković: Hrvatski naučio na ulici

Austrijski časopis biber je u svojem najnovijem izdanju objavio intervju s austrijskim ministrom življenja i okoliša dipl. inž. Nikijem Berlakovićem. Posebnost je da je intervju objavljen na gradišćanskohrvatskom pod naslovom „Pominati sam se naučio na ulici“; s tom napomenom „Alle Jugos werden ordentlich schmunzlen, ihr lest hier da sogenannte »Urkroatisch«, wie es vor ein paar hundert Jahren gesprochen wurde“ (Amra Dučić). Ministar N. Berlaković dao je u biberu svoj prvi intervju na gradišćanskohrvatskom jeziku za austrijske medije. Povida o začudjenom Uwe Scheuchu, hrvatskom small talku u EU i politički frustrirani birači.
 
Tagovi: 

Ured za dijasporu pri Hrvatskoj vladi s 59 ljudi i budžetom od 1,3 milijuni €

Prema studiji Hrvatskoga svitskoga kongresa (HSK) Nimške, hrvatsko iseljeničtvo u poslidnjih 20 ljet u domovinu je uputilo pomoć u višini od nevjerojatnih sto milijardi eurov. Vlada Zorana Milanovića (SDP) odlučila se je na ozbiljan korak u uspostavljanju čvršće komunikacije s Hrvati izvan Hrvatske, osobito onim u BiH. Voditeljica Ureda za dijasporu mr. Daria Krstičević, rodjena u Sarajevu i ima rang zamjenice ministra. Bivša veleposlanica BiH je bila na toj dužnosti u Beču do 2008. ljeta, kada se je pak zaposlila u Hrvatskoj gospodarskoj komori. 
 
ZAGREB — Ured za hrvatsku dijasporu pri Hrvatskoj vladi zapošljava još i 59 zaposlenikov i neformalno ga zovu „ministarstvom dijaspore“, budući da peljačica ureda ima rang zamjenice ministra, a za svoje djelo odgovara izravno Vladi. U ured, ki ni tijekom ljetnih praznikov nije zatvorio vrata, prebačeno je 20 djelatnikov bivše Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu Ministarstva vanjskih poslov, ki su zadržali diplomatska zvanja i status.
Tagovi: 

40. i jubilarni Dan mladine

Otvaranje ljetošnjega jubilarnoga Dana mladine u Trajštofu je bilo petak, 7. septembra u Socijalnom centru uz nazočnost velikoga broja zainteresirane publike. Načelnik Viktor Hergović (SP) je na hrvatskom jeziku predstavio svoju općinu a zem. zast. Leo Radaković (VP) držao je pledoaje za čuvanje hrvatske narodne grupe i hrvatskoga jezika. Predsjednik Zemaljskoga sabora Gerhard Steier (SP) je takaj na hrvatskom izrazio želju, kako se ufa da „hrvatska rič ostane najvažniji temelj onim, ki se hrvatstvom bavu i moramo se trudit da se to obdrži“. Predsjednik Hrvatskoga akademskoga kluba Mihael Hirschler je u svojem pozdravu prilikom otvaranja 40. Dana mladine rekao uz ostalo o 40 ljet ove najveće omladinske svetačnosti gradišćanskih Hrvatov „…Dan mladine je sinonim za tri dane programa, tri dane muzike, kulture, zabave i dobre atmosfere — vikend je to pun hrvatskoga duha!“

Tagovi: 

U slučaju učiteljice Aleksandre Benčić Gerhard Resch je odlučio protiv nje!

ŽELJEZNO — Predsjednik Zemaljskoga školskoga savjeta mr. dr. Gerhard Resch je potvrdio u razgovoru s Hrvatskom redakcijom Orf-a, da Čembanka Aleksandra Benčić (40) po njegovom nalogu neće biti u službi, nego da će osnovnu školu Borta peljati Roswitha Imre. Aleksandra Benčić se je nedavno obrnula gradišćanskim medijam (ne Hrvatskim novinam; op. ur.) i je javila, da ona nije informirana o svojem daljnjem zapošljavanju. Kako je otvoreno izjavila Aleksandra Benčić „Zbog mobinga sam pala u burnout“.

 
Aleksandra Benčić je 2009. ljeta nastala ravnateljica osnovne škole u Borti, ali je kratko potom poldrug ljeta bila na bolovanju, jer da je zbog mobinga pala u burnout. U marcu 2011. ljeta se je opet javila najzad da je zdrava. Ali odonda nije opet stavljena u službu i Zemaljski školski savjet ju već nije dodilio nijednoj školi. Tadašnja zemaljska školska nadzornica je bila dvor. savj. mr. Edita Mühlgaszner, šogorica Aleksandre Benčić čiji je hižni drug tada bio još kotarski nadzornik Andreas Benčić Mas. Kako je javila A. Benčić ona da „nadalje čeka da poslodavač riješi slučaj polag paragrafa o mobingu“.
Tagovi: 

Uzorna zemlja Europske unije Slovenija na putu u bankrot?

Uzorna zemlja Slovenija na putu u bankrot? Tako glasi naslov u novina Kronen Zeitung. A jur od početka augusta o. lj. se po privredni rubrika najavljalo da sa slovenskim financijami nešto nije u redu: „Laj-bah bez laj-beka“ (Laibach ohne Leiberl) pisalo je u novina Wr. Zeitung kao i: „Rejting-agencije imaju Euro-zemlju Sloveniju u viziru. Slovenija se bori s trulimi krediti. Najveća banka Slovenije, Nova Ljubljanska Banka — ima rezultate ki su opterećeni s „krediti za nevolju“ (notleidende Kredite). Prijeteći mjeru s imobilijama (Drohende Immobilien-Blase). Slovenske zajmovne obveznice (Anleihe) po sniženju (Herabstufung) dolazu pod pritisak“ — u spomenuti rubrika. A sad: „Šef vlade — Sloveniji prijeti u oktobru privredni slom (Pleite); Dužnička kriza“ (Presse). Nadalje, ovde: 

 
LJUBLJANA — Slovenska država more morebit svoje račune isplaćivati samo još kroz kih par tajedan. To je priznao ministar-predsjednik Janez Janša... — U oktobru nam prijeti insolvencija (Zahlungsunfähigkeit), ako nam se ne ugoda prodati svoje obveznice... Jur sada je dobivanje kredita za zemlju praktički nemoguće. Sa Slovenijom se licitira jur misece kao s novim kandidatom za pojas za spašavanje Eura (Euro-Rettungsring). Stanje dugov se je u pretekli četiri ljeti podvostručilo zbog veritabilne političke blokade reformov“ (kao zgora). „Iz Slovenije dohadjaju alarmantne visti, prema kim je navodno nekadašnja uzor-zemlja EU-a na putu u bankrot, a to bi za Austriju moglo biti problem (jer su) naše banke angažirane u Sloveniji, pak ako bude propadanja kredita, npr. u propaloj gradjevnoj privredi, onda bi moglo biti fatalno. Ovde se ipak radi o nekoliko milijardi Eurov. 
Tagovi: 

U Gradišću premalo učiteljev s ispitom i za hrvatsko podučavanje

U Gradišću je s novim školskim ljetom za 241 školar manje nego lani. Ov razvitak ima i posljedice za učiteljstvo. Na obavezni škola je 110 učiteljev ili učiteljic stupilo u mirovinu, a 90 će novo nastupiti službu. Dokle u osnovni i glavni škola kao i gimnazija pada broj školarov, se pak u stručno obrazovni škola pokazuje plus. U pogledu na narodne grupe u Gradišću se more ustanoviti da je manje dvojezičnih školarov a isto tako i dvojezičnih učiteljev.

 
ŽELJEZNO — Pandiljak, 3. septembra je u istočni savezni zemlja a tako i u Gradišću počela opet škola. U Gradišću će s ovim školskim ljetom biti 32.359 školarov. Dvojezične škole će pohadjati 1255 školarov.

Časni prstanj Općine Pandrof farniku Branku Kornfeindu prilikom oprošćaja

PANDROF — Po Novom Selu, kade su mu zbogom dali subotu, 18. augusta (vidi 12. str.) Općina i fara Pandrof su se nedilju, 26. augusta oprostili od svojega dugoljetnoga farnika mr. Branka Kornfeinda. Načelnik Pandrofa, Wolfgang Kovač (Lipa), je farniku Branku, ki je 29. februara svečevao svoj 60. rodjendan a tom prilikom i odlikovan velikom »Kulturnom nagradom gradišćanskih Hrvatov«, predao časni prstanj općine.