Još i do 90 posto ispitanikov uzima „drastične“ mjere au­strijske vlade, kimi im je pri­vrimeno ograničila kretanje i okupljanje u javnom prostoru zbog širenja koronavirusa, ozbiljno i u strahu za vlastitu obitelj, ostali su do­ma i na minimum smanjili socijalne kontakte, pokaza­la je najnovija anketa austrij­skoga Instituta za ispitiva­nje javnoga mnjijenja Gallup, objavljena 21. marca. Anketa je takaj pokazala da se je dva posto Austrijancev oglu­šilo na Vladine mjere.

Poruke gradišćanskih Hrva­tov Milanoviću: „Tribamo već pinez i bilingvalni školski sustav za Beč, važan za naš opstanak“. Iako su gradiš­ćanski Hrvati lojalni austrij­ski gradjani, za njev opsta­nak kao hrvatske manjine u većjezičnom austrijskom pro­storu, neophodna im je, uz pomoć službene Austrije, i svekolika pomoć njeve pradomovine Hrvatske.

Po predlogu društav i organizacijov Hrvatov u Gradiš­ću i Beču i političkih stra­nak SP-a i VP-a u Gradišću nomi­nirani i od Save­z­ne vla­de odnosno od saveznoga ka­ncelara imenovani zastu­p­niki u šest Narodnosnih vije­ćev (S­avjetov o narodni gru­pa) sastali su se u četvrtak na svoju prvu sjednicu u tekućem ljetu, ovput u općin­skom domu u Cogrštofu. Pri toj sjednici je Stanko Horvat od Hrvatskoga kulturnoga društva po tradicionalnom ro­tacijskom principu većinom glasov odibran za predsjednika. Tim je naslijedio Martina Ivančića, predsjednika Hkdc-a.

U Željeznu se je pandiljak dopodne konstituirao Gra­di­­š­ćanski zemaljski sabor. Priseglo je 36 poslanikov. Po­tom je sabor s glasi ne samo SPÖ-a nego i ÖVP-a, Slobodarov i Zelenih odibrao Hansa Petra Doskozila za zemaljskoga poglavara i no­vu zemaljsku vladu. Zemalj­ski poglavar Gradiš­ća Hans Peter Doskozil (SP) je 18. februara u bečkom Hofburgu položio prisegu pred saveznim predsjednikom Ale­ksandrom Van der Bellenom. Doskozil je potom nazvis­tio, da kani proširiti kontrolna prava i za pregledavanje Zemaljskoga holdinga Gradiš­će.

Novi veleposlanik Republike Hrvatske u Republiki Austri­ji mag. Daniel Glunčić po­zvao je utorak, 18. februara zastupnike hrvatskih i gradišćanskohrvatskih udrug i društav na predstavljanje u pro­storije veleposlanstva u Be­ču. Novi veleposlanik Daniel Glu­n­čić obratio se je predstavnikom brojnih udrug i zajednic, kih sto po broju i im je uz ostalo poručio „Najdite ono ča nas povezuje, a ne ono ča nas dili“.

Po dva i pol miseca, Minis­tarstvo vanjskih poslov Austrije uspilo je zaustaviti cy­ber-napad na svoje IT sisteme.

BEČ — „Po intenzivnom dje­lu i odličnoj suradnji već reso­rov, uspili smo očistiti na­še IT sisteme i obustaviti sajber napad na Ministarstvo“ objavio je ministar vanjskih p­o­slov Aleksander Schallenberg. Istakao je da je sigurnost p­o­datkov Ministarstva osigurana i da nije utvrdjena nikakova šk­oda na IT uredjaji.

U Vojvodini, uglavnom na sj­everu Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevcev ki niječu svoju pripadnost hrvat­skomu narodu. Ponovno ja­ča potpora zajednici Bunjev­cev, ne-Hrvatov, na račun Hrvatov, a pojedina državna tijela Srbije ne držu neutralnu poziciju, ocijenio je nedavno medjunarodni tajnik Hrvatskoga nacionalnoga vi­jeća (Hnv) Darko Baštovanović dodavši da ta zajednica nastoji osporiti izgradnju Hrvatskoga školskoga centra.

Odbor Spkd Prosveta u Be­ču će i u 2020. nastaviti bor­bu za srpski jezik u Austriji, najavljuje Srđan Mijalković, predsjednik odbora, zadovo­ljan po uspješnom koncertu povodom srpskoga Novoga ljeta. On ističe da će po us­pješnoj skupšćini ka je odr­žana u decembru i osvježe­nja uprave o ovom ljetu nastaviti lobiranje da se tako­zvani Bhs (bošnjačko-hrvat­sko-srpski) jezik prilagodi pravim potrebam. Podsjeća i da u Austriji status srpske z­ajednice nije dobar, još ma­nje status srpskoga jezika.

Uoči koncerta Ansambla narodnih plesov i pjesam Hr­vatske Lado srijedu, 22. januara u gradskoj vijećnici u Beču hrvatsko izaslanstvo na čelu sa veleposlanikom Danielom Glunčićem primio je bečki gradonačelnik Michael Ludwig, ki je rekao, kako Beč i Zagreb imaju tradici­onalno izvrsne prijateljske o­dnose i suradnju tr da je p­o­vod susretu povijesni doga­djaj — predsjedanje Hrvatske Vijećem EU, ko će Hrvatska izvrsno odraditi i iskoristiti da „naše tradicionalno prekrasne odnose i dijalog još već promičemo na svi razina“.

Hrvatski premijer Andrej Plenković odgovorio je biv­še­mu predsjedniku katalonske vlade Carlesu Puigdemontu kako pitanje statusa Katalonije ne bi tribali rješavati še­fi država EU-a, nego bi ono moralo biti riješeno u Špa­njolskoj, izvijestile su špa­njolske novinske agencije Efe i Europa Press.