Maj je misec ljubavi, ali sve manje i porukov (2)

Na početku kršćanskoga hištva su partneri rekli DA jedan drugomu i se odlučili ljubiti se tako kot je rečeno u Pjesmi ljubavi (1. Kor 13,4): „Ljubav je strpljiva, dobrotivna; ljubav ne zavidjuje, ne hvali se, ne zvišava se; ne čini, ča se ne dostoji, ne išće svoje, ne razdražuje, ne misli o zlu, ne veseli se krivici, a veseli se istini. Sve podnaša, sve vjeruje, u sve se ufa, sve trpi. Ljubav neće nikad prestati.” Važno je ujedinati se na hijerarhiju temeljnih osvidočenj, na priliku: Nam je srićna familija već vridna, nego karijera u zvanju.

Tagovi: 

Duh sveti oganj ljubavi

Apoštoli su bili zajedno po Jezuševom unebostupljenju i su zajedno devet dan molili i čekali obećanoga Duha Svetoga. U molitvi stupi na nje Duh Sveti. Človik, ki se ne zna povući u samotu i ne zna moliti, nikad neće doživiti pravo obraćenje. U buki-viki nima Boga. Spusti se na apoštole Duh Sveti u ognjeni jeziki. Bili su tako srićni, blaženi, da su neki mislili, da su pijani, da su se napili slatkoga vina. Od straha ispred židovi su se zatvorili, a sada idu med narod, i bez straha počnu glasiti toga Jezuša, koga su na križnom putu ostavili.

Državni ugovor 55 ljet po potpisivanju — torso ki čeka da se oživi

Poznata je stara krilatica „Predstavite si da je boj a nijedan ne ide tamo“. Preloženo na 15. maj mogli bi reći „Predstavite si da je 55. obljetnica potpisivanja Austrijskoga državnoga ugovora, a nijednoga to ne zanima“. Naravno nije tako, da to nijednoga ne bi zanimalo, ali recimo med Gradišćanskimi Hrvati to zapravo već nije tema. Ča je još važnije: med angažiranimi mladimi Gradišćanskimi Hrvati to već nije tema, jer malo gdo se još more spomenuti na diskusije, potribovanja i demonstracije u vezi s „borbami“ za ispunjenje pred svim i Članka 7 Državnoga ugovora. Ča pak onda učiniti?

Tagovi: 

Niki Berlaković uspiva i sa zelenimi temami!

Ministar okoliša i poljoprivrede (Lebensminister) dipl. inž. Niki Berlaković zelenim niti u Gradišću niti na saveznoj razini ne načinja lako. Zapravo se je on sām „sjeo“ na brojne „zelene“ teme i more se reći da je jedan od „najzelenijih“ ministrov u Europskoj uniji odnosno širom Europe. A nije to nek samo neka „maska“ ku si je nasadio da bi bolje mogao projti kroz burna i olujna politička vrimena. Ljudi mu vjeruju, da se zaista zalaže i za „zelene“ teme, kako su to zašćita, obramba okoliša i prirode i da je protiv od genov zagadjene kukorice.

Tagovi: 

Borištof u alijansi za zašćitu klime

VELIKI BORIŠTOF — Uz jur postojeće inicijative za čuvanje klime si načelnik veleopćine Veliki Borištof Štefan Roženić more predstaviti i daljnje korake, tako na primjer produciranje plina od driva, tako da bi se ta plin mogao koristiti prik mriže Begas-a u općini. U Austriji je 855 općin pristupilo Alijansi za zašćitu klime (Savezu za obrambu klime). Ali Veliki Borištof je jedina općina, ka ima dvojezične, nimško hrvatske table, je rekao Roženić. Na ulazu u svako, od ukupno četirih sel općine tablica naznačuje, da će Veliki Borištof biti 9. općina u kotaru Gornja Pulja i 33.

Tagovi: 

Nova suradnja Hkd-a s Hrvatskim centrom u Beču i Hak-om

FRAKANAVA — Pod geslom „Od Miloradića prik Antona Leopolda do Linak-a“ su se našli Gradišćanski Hrvati iz Austrije, Slovačke i Ugarske kao i iz Hrvatske. U vrlo ugodanoj i uspješnoj priredbi u sridnjogradišćanskoj Frakanavi, četvrtak, 13. maja 2010., brojni sudioniki pod peljanjem Jožija Bu-ranića su ostvarili vrlo zanimljivo čitanje hrvatskih pjesam i proze iz razdoblja od kih 100 ljet — a to uz pratnju Tamburaškoga i jačkarnoga zbora Frakanava. Tom prilikom su se spomenuli i Miloradića kao jednoga od utemeljiteljev Hrvatskih novin, ke ljetos svečuju 100 ljet postojanja (vidi i 20.

Tagovi: 

Mate Meršić Miloradić i Hrvatske Novine

„Gradišćanski Hrvati su još bili pod Madjarskom, skoro 70% naših ljudi se je bavilo poljodjelstvom, hrvatskih djelačev je ončas bilo relativno malo, a školovanih ljudi, zvana farnikov i učiteljev, skoro uopće nije bilo u naši seli. Zvana teologov se je čuda visokoškolovanih ljudi jur tokom školovanja madjariziralo i zato kašnje nisu djelovali kot inovativna sila za gradišćanskohrvatski narod. Kako je to bilo kod Miloradića i kakov odnos je on imao hrvatskim novinam?

Ćemo pokazati da je 500 ljet već nego „mudrenje“!

Koliko su hrvatske zajednice i udruge u Beču jake ino složne se upravo kaže ili bolje rečeno: tribalo bi se pokazati u vezi s televizijskom emisijom »Lijepom našom«. Ovu najgledaniju tv-emisiju i vlastitu produkciju Hrt-a ćedu 22. maja snimiti u bečkoj Gradskoj dvorani a nekoliko dani kasnije emitirati širom svita. Ča je posebno na ovoj emisiji, da ćedu po prvi put sudjelovati i gradišćanskohrvatski izvodjači: folkloraši, jačkari i svirači! Njih ne triba zanimati, koliko se pogadjaju hrvatsko-, bosansko- i hercegovačko-hrvatske udruge u Beču odnosno širom Austrije.

Tagovi: