Povodom smrti Hermana Rešetarića

Aktivist za prava gradišćanskih Hrvatov Herman Rešetarić iz Stinjakov preminuo je petak jutro, 25. februara u 87. ljetu života. Skupa sa svojim bratom Hubertom se je borio za ispunjenje manjinskih prav, ka su dostali Hrvati u Gradišću potpisanjem Austrijskoga državnoga ugovora 1955. ljeta. Herman Rešetarić je u zadnji miseci živio u domu SENECURA u Filežu. Pokojni ostavlja dvi kćere i dva unuke.

Zvijezde za misec - marc

Baran

21.3. – 20.4.

Ljubav: Čim iskreniji ste prema Vašemu partneru, tim bolje Vam more pomoći kod Vaših problemov... Posao/uspjeh: Jasno morete ov misec ograničiti Vaše zadaće i jednoč i „NE“ reć – to spravi respekta! Zdravlje: Ćutite se jaki kot hrast! Da to i tako ostane pazite na Vašu prehranu i dosta spavanja!

Tagovi: 

Metron i Mini-Metron za 2021. ljeto

»METRON« za 2021. ljeto posmrtno Antoniju Sammartinu

Sedmeročlani žiri se sastao u srijedu, 16. februara 2022. da odluči o dodjeli Kulturne nagrade Hrvatskoga centra »METRON« za 2021. ljeto. Žiri je jednoglasno odlučio da ovu uglednu i prestižnu nagradu dodili posmrtno Antoniju Sammartinu, hrvatskomu aktivistu iz moliškohrvatske zajednice u južnoj Italiji. Sammartino je naglo i neočekivano umro lani u novembru, kratko po uspješnom završetku seminara Slavenske djelatne grupe unutar Federativne unije europskih narodnosti (FUEN) krajem septembra i početkom oktobra 2021. ljeta u Mundimitru i Vastu u južnoj Italiji.

Tagovi: 

Bez škole smo zgubljeni! Gdo će se sada konačno postaviti na noge?

Aktualno je upisivanje u osnovne škole, ko jur teče od početka februara za prijave i za hrvatsko podučavanje. Sada znamo takorekuć i „službeno“ od nadzornice za manjinsko školstvo u Gradišću mag. Karin Vukman-Artner, da je zanimanje za hrvatski jezik u prošli ljeti spao, tako da na neki škola postoji pogibelj, da uopće nećedu moći obdržati hrvatski predmet. Kako je rekla nadzornica Vukman-Artner Hrvatskoj redakciji ORF-a Gradišće je interes za hrvatski jezik u dvojezični osnovni škola nadalje jako velik i onde su broji stabilni. Ali u sekundarnom stepenu da pak pada broj jer škole nudu opširne mogućnosti na različni sektori, kako su to šport ili muzika a naši jeziki da pod tim trpu. Tako da je otvoreno će li se uopće moći realizirati hrvatska grupa na gimnaziji u Željeznu. U okolici Željezna ima daleko najveć Hrvatov. Ali Poljanci su u pogledu na hrvatske strukture dosta slabi i neopskrbljeni. U ovoj regiji ima još uvijek relativno čuda Hrvatov, samo je teško je „zapreći“ pred hrvatska kola. Zato asimilacija tako strašno brzo napreduje a takozvane dvojezične čuvarnice i škole — ča de jure jesu, ali de facto nikako nisu — nimaju šanse se tomu odupriti i suprotstaviti.