Otkad su od Svićnice dani prepoznatljivo duži nastali, poziva i vrt s prvimi cvijeti marljivoga vrtljara na posao.

Porizati grme, ki cvatu ljeti

Grmi, ki cvatu ljeti kot na primjer obljubljeni ljetni bazak (Buddleja) se moru – ako se još nisu na jesen – sada obrizati. Kod ljetnoga bazga se na primjer obriže sve kiće, ko je lani cvalo. Ako se sada u februaru obrizuju, ima grm još dost lazno, da goni nove, jake mladice. Čim duže čekate s obrizivanjem, tim kasnije ćedu grmi cvasti. Obrizivanjem se ada more i malo uticati na vrime cvanja.

Odstraniti lišće snižnic

Snižnice i visibabe se u februaru prve pojavljuju u vrtu. Prije cvanja se neka kod snižnic odstrani suho ili betežno lišće. Snižnice naime u kasnoj zimi čuda puti dostanu kafecke fleke na lišću. Ov beteg se širi na nove liste, ako se na vrime ne odstrani. A drugu prednost ima isto: Lipi cvijeti snižnice se bolje vidu.

Rešetati kompost

Ako imate zreli kompost, je februar najbolje vrime, da ga rešetate i razdilite na vaše gredice. Tako ćete oživiti zemlju i lakše će vam biti sitva na primjer ljetnih kitic. Kompost se rešeta na suhi dani, a i sam kompost ne smi biti premokar, drugačije se neće moći rešetati. Vilami se hita kroz rešeto. Pletena žica rešeta neka barem ima širinu od 15 centimetra. Veliki dijeli komposta nećedu pasti kroz rešeto. Stavite ove dijele opet na novi kompost. Friški kompost podilite na gredice i ga motikom malo zadjelajte u zemlju, da se na površini ne osuši.

Odrizati stare cvijete

Stare stabljike i cvijeti predstavljaju za insekte važno skrovišće za zimsku dob. Zato se preporučuje, da se busi pred zimom ne rižu. Ako imate veliki vrt i zaista već ne morete dočekati, moreteu februaru odrizati stare stabljike i glavice. Nekate porižene stabljike razdrobiti, nego stavite je u cjelini na kompost ili u kakov kut u vrtu, da ne uškodite insekte, ki prezimuju u nji.

Odstraniti halugu

Neke vrsti „haluge”, ki se žilami jako širu po gredica kot na primjer jarčevac (Aegopodium) ili preslice (Equisetum) se moraju jur u februaru redovito odstraniti. Sada je zemlja još vlažna, a rasline male, tako da se i žile moru još dobro pukati. Odstranjene rasline se moraju prvo u suncu sušiti prije nego dojdu na kompost. Druga metoda potribuje malo već truda, ali duži uspjeh. Na pogodjenu površinu se stavlja tvrdi karton (prez bilo kakovoga plastika!) a na njemu sipajte organski materijal kot na primjer kore ili sićke. Tako se žile pod kartonom zadusu, ako se ipak kade probiju rasline, triba se na novo staviti drugi sloj kartona.