Tamburaški orkestar »Ivan Vuković« iz Pandrofa je u Osijeku ponovno dobio zlatnu plaketu »Pajo Kolarić«

Tamburaški orkestar »Ivan Vuković« iz Pandrofa je opet mogao osvojiti zlatnu plaketu »Tambure Paje Kolarića«. Ovu nagradu su tamburaši i tamburašice iz Pandrofa pod peljanjem Jive Maszla mogli osvojiti pri 33. Medjunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Slavoniji. Desetodnevni medjunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe održan je deset dani dugo. Pandrofci su »Zlatnu plaketu« osvojili po četvrti put. Pri naticanju su dostali 92 od ukupno 100 bodov. Dodiljeno je još i 20 plaketov »Tambura Paje Kolarića«.

Tagovi: 

Izbori u Gradišću su završili kako se je uglavnom bilo očekivalo!

Bogzna kakovo presenećenje rezultati ovih izborov u Gradišću nisu bili. Moglo se je očekivati, da će biti teško moguće za Spö da osvoji apsolutnu većinu u zemlji. Niti toliko derana tema centra za azilante u Eberavi ni sigurnosna tema u vezi s vojaki na granici se nisu ispostavili kao tako jake da bi gradišćanskim socijaldemokratom pridobili još dodatnih glasov. Teme su bile jake, ali su od njih imali koristi Fpö a pred svim i Lista Gradišće, ka ali nije uspila i je tim naškodila pred svim Spö-u, komu je zela glasov. Kako kažu ovi rezultati izborov od prošle nedilje 30.

Tagovi: 

Monsinjore Tome Krojer ima 60 ljet

Sadašnji farnik u Klimpuhu i Cindrofu i dušobrižnik gradišćanskohrvatske vjerske zajednice u Beču duh. savj. časni konzistorijalni savjetnik kanonik mons. Tome Krojer, svečuje svoj 60. rodjendan. Prilikom njegovoga jubileja je Hrvatska redakcija Orf-a Gradišća producirala portret o rodjenom Vulkaprodrštofcu Krojeru. Tome Krojer je 27. maja svečevao svoj 60. rodjendan. Rodjen je u Vulkaprodrštofu. Studirao je teologiju u Beču i je za ta čas bio angažiran i u Hrvatskom akademskom klubu a na početku i kao simpatizant folklornoga ansambla Kolo-Slavuj. Za svećenika je zaredjen na Petrovu, 29.

Na Duhe 1. staroslavenska maša u Kisegu

Hrvati su zadržali i staroslavensko bogoslužje, ko upotribljavaju onda kad kanu posebno naglasiti svečano svečevanje bogoslužja, tako na primjer i na veće svetke. Zato je zbor sv. Emerika na Duhe u Kisegu jačio I. staroslavensku mašu Albe Vidakovića pod peljanjem Mirka Berlakovića utemeljitelja i zborovodje Crikvenoga zbora svetoga Emerika. KISEG — Za vrime svete braće Ćirila i Metoda, ki su širili bogoslužje na slavenskom jeziku (IX. stoljeće) su i Hrvati poprimili slavensku liturgiju bogoslužja. Samo u veći dalmatinski varoši se je vršilo bogoslužje na latinskom.

Trava ditelina za gizdavu Jelenu divojku

Gdo najde ditelinu s četirimi listi, onoga čeka srića, se veli. To staro vjerovanje ima svoje korene u Irskoj, kade je sveti Patrik uz pomoć trolisne diteline Ircem razlagao Presveto Trojstvo. Još danas je ditelina u Irskoj irsko-keltski nacionalni simbol. Postoji oko 300 vrsti diteline, čije latinsko botaničko ime glasi Trifolium. Sama rič Trifolium asocira na činjenicu da je raslina trolisna. Najti ditelinu s četirimi listi je srića. Kad joj zraste četvrta list, su u samoj raslini mutirali geni. U tom slučaju more ditelina razviti do 18 srcolikih listov (herzförmige Blätter).

Tagovi: 

Jezuševa ljubav

Ako nas je Jezuš ljubio Ljubav Božja se u tom pokaže, da se daruje. Presveto Trojstvo postoji u darovanju. Otac se daje Sinu, a Duh Sveti sve daruje najzad Ocu. Ovo se dogadja od vijeka i dogadjat će se navijeke. Bog se je u Jezušu Kristušu darovao i nam. Stvorio je muža i ženu, ki opet davaju život dalje u dici. Bog stvorio je prvu ženu Evu i je svaku ženu u Mariji nanovo stvorio u Božjem izdanju. Stvorio je Petra ribara i na novo ga je rodio kao ribara ljudi. Stvorio Mariju Magdalenu, grišnicu i ponovu ju je stvorio kao svetu Magdalenu.

»Lijepom našom« se vidi po cijelom svitu!

Ako ka hrvatska priredba ima pravo da ju nazovemo „mega-event“, onda je to bez sumlje »Lijepom našom« Hrvatske radio-televizije (Hrt). Zapravo cijeli dan se je snimala ova televizijska emisija Hrt-a, ka se emitira ne samo doma u Hrvatskoj, nego po cijelom svitu, dakle se more viditi i u Austriji i susjedni zemlja. Da su odgovorni i sa strane Gradišćanskih Hrvatov u ovoj emisiji, ka je snimljena subotu, 22.

Tagovi: 

Školari Dvojezične glavne škole Veliki Borištof u Hrvatskom štamparskom društvu i uredničtvu Hrvatskih novin

ŽELJEZNO — Školarice i školari Dvojezične glavne škole Veliki Borištof su pozvali na konferenciju za medije u Željezno. Oni su predstavili svoje momentano djelo na projektu „100 ljet Hrvatske novine“. U toku podučavanja hrvatskoga jezika su se školari i školarice bavili temom časopisi i novine Gradišćanskih Hrvatov. Na početku su se bavili djelatnimi listi i teksti. Peljač projekta je učitelj Rudi Berlaković. Njegov sin Marin je pohadjao ovu školu u Velikom Borištofu, i je predstavio u Power Point prezentaciji povijest i razvitak Hrvatskih novin.

Tagovi: