Gradišćanski Hrvati jedan vikend središće Slavenov iz cijele Europe

Širom Europe ima puno Slavenov – od sjevera i sjeveroistoka ča do sjeverozapada ovoga kontinenta, i od juga do jugoistoka. Ako pak gledamo na sridnju Europu, onda bi najvjerojatnije mogli reći da su gradišćanski Hrvati „sridnjoeuropski Slaveni dakle i geografski povezuju Čehe, Slovake, Poljake, Łužičke Sorbe, Kašube, Rusine, Ukrajince, Ruse i druge jur skoro pozabljene istočne i sjeverne slavenske narode sa slavenskimi narodi na jugu i jugoistoku Europe, kao na primjer Slovenci, Hrvati, Srbi, Črnogorci, Bošnjaki, Bugari, Makedonci, Pomaki i drugi.

„Ako kanite znati ča se dogadja med hrvatskimi društvi morate čitati HN”

Ne samo jezik je mnogim u gradišćanskohrvatskoj zajednici nastao pretežak, nekim, kako velu, bojsek i teško razumljiv, nego im je i manjinska tematika, politička i društvena borba za opstanak domaće hrvatske zajednice, zalaganje za kulturni i jezični opstanak nastao pretežak. Pak se širi argumentacija, dostkrat još i predbacivanje, da ljudi (već) ne razumu ov hrvatski jezik, da bi ovo u medjuvrimenu bio drugi jezik nego su se ga u četiri ljeti osnovne škole (ako uopće) i doma od roditeljev i starih starjih (ako uopće) naučili. Ali koliko mladih ljudi je imalo priliku se hrvatski dalje učiti u glavni škola ili gimnazija.