Državni ugovor je sada početkom maja na svi naši kanali. To je zbog toga ar se 15. maja po 70. put ponavlja njegovo potpisanje. Da 70 ljet postoji dokument, ki prilično velikodušno osigurava i čuva prava slovenske i hrvatske narodne grupe – druge narodne grupe nisu spomenute – bi zapravo tribao biti povod za svečevanje. Pokidob se u stvarnosti ali čuda toga, ča onde tako jednostavno i dobro gluši, nikad nije realiziralo odnosno samo šantavo funkcionira, preminja se ovo moguće svečevanje u srdito-tužno premišljavanje.

Ako se zadnjih ljet, ali osebujno od zadnjega ljeta gleda u novine, onda se čini kot da svit već neće dugo stati. Toliko apsurdne su djelomično izjave „svitskih” političarov kot je to na primjer Trump. Ča se činu kot prez sistema izbačene izjave, ima zapravo ime. Flood the zone (Poplavi zonu) se zove ov fenomen, kade se dan za danom izjavljuju nove „senzacije” pune krivih informacijov, laži i poluistin. Ime za ov fenomen razvio se je 2018. ljeta u izbornoj kampanji u SAD-u, kada je Trumpov savjetnik imenovao pravoga konkurenta za Trumpa: medije. Odonda je glasila strategija: „Poplavi zonu sa sranjem” – mediji imaju onda naime dost posla, da bi otkrili sve neistine i provjerili sve izjave, da već nije vrimena, da zaistinu izvješćavaju o tom, ča se zbiva u pozadini. Ova desničarska strategija protiv kvalitativnih medijev je i u Austriji poznata, ako je govor o „sistemski mediji”. Suprotstaviti se moremo samo s tim, da poboljšamo medijsku kompetenciju. Kasno nije nikad.

Koliko važnu ulogu još uvijek ima Crikva, tomu se moremo čuditi ili osvidočiti u zahadjanju i medijskoj pažnji, ku je prouzrokovala smrt pape Franje. Franjo, ki je bio od 2013. ljeta prvi papa, ki nije dohadjao direktno iz Europe – iako je rodjen u južnoameričkoj Argentini ima korijene u Italiji se slavi kot prvoga „pape naroda“. Uzroki za to su bili njegov skromni način, ki se je zrcalio u odabiru rezidencije, ali i sada kod znatno smanjene opulentnosti samoga pokopa. Kad je 2013. ljeta stupio na vlast, potribovao je radikalan preokret, doprimilo mu je to pravoda i čuda kritičarov. Njegov dvor i osoblje u Vatikanu je vrijeda izminio, od kurije je potribovao skromnost i poniznost. U njegovo vrime spalo je i obdjelanje silovanja u Crikvi, kade je samo malo po malo reagirao.

Postoju ove dugoročne želje, ke se ljudi jedva poufaju izreći, ar znaju, da ćedu biti teško izvedive, predrage ili da nije prave institucije za ov posao.

Da će Kolo Slavuj koč nastupiti u „hramu hrvatske kulture” u Hrvatskom narodnom kazališću (HNK) to da se i austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Marko Vuketić u svojem vrimenu u Kolo Slavuju nije mogao predstaviti. Sanjalo se već komu sigurno jur duže, sprogovoriti su ljudi ovo ufanje ipak stopr onda, kad je bilo fiksirano.

Kolo Slavuj se intenzivno pripravlja za svoj veliki nastup u HNK-u u Zagrebu. Čuda vrimena je prošlo otkad su gradišćanski Hrvati ovako izloženo pozornici i velikoj publiki stali u fokusu glavnoga grada Hrvatske. Ov spektakel sprohadja i HRT. A povezano s ovim prinosom došlo je provokantno pitanje: Kada ćedu izumriti gradišćanski Hrvati? Pitanje, ko kot damoklova mač lebdi nad našimi glavami.

Prošlu subotu je Martin Ivančić po toliki ljeti u (manjinskoj) politiki napustio ovo polje i zasluženo dostao Zlatni časni znak Zemlje Gadišće. Ivančić je vršio mnoge funkcije. Od samoga početka u Savjetu za narodne grupe je skupa sa svojimi konterparti HKD-om i Djelatnom zajednicom paktirao najbolje svote iz lonca za narodne grupe i ovako i znatno uticao na razvitak hrvatske manjine i na projekte, ki su ili nisu bili mogući.

Visti i izjave političarov prošlih tajedan su nam svidočile, da nas iz manjinskopolitičkoga gledišća u Gradišću pred svim čekaju zanimljiva ljeta ča se tiče infrastrukture. U Borti je gradnja Doma narodnih grup u toku i čini se da brzo napreduje. Očekuje se otvaranje 2026. ljeta, ča se čini realistično.

Korizma je počela. Iako drugačije okruženo s manje pobožnih ljudi, čujemo sa svih stran, čega ćedu se ljudi odreći: čokoladija, alkohola ili televizije. Korizma je za mnoge u (crikvenom) ljetu mogućnost, da se svisno bavu samimi sobom. Takorekuć 40 dan nutarnjega premišljavanja i obnavljanja.

Ufam se, da je čim već ljudi gledalo 19. februara emisiju ZIB Zack mini. U ovom dičjem formatu ORF-a pohadja moderatorica Fanny Stampf različne škole i u ov put je bila u Sridnjoj školi u Velikom Borištofu. Veljek spočetka, emisiju si morete još do marca pogledati na orf on i toplo ju preporučujem. Zač? Ar daje lipu i istovrimeno zanimljivu sliku o nami.