BEČ — Bečka djelatna zajednica za narodnosna pitanja-Institut za narodne grupe je srijedu, 29. junija o. lj. održala svoju generalnu sjednicu u prostorija hrvatskoga centra u Beču, Schwindgasse 14. Za Slovence je dao izvješćaj dr. Feliks Bister, ki je oštro kritizirao da Republika Slovenija jako nemarno zahadja sa Slovenskim znanstvenim institutom u Beču, ki je ugrožen u svojoj opstojnosti.

Zastupniki kako gradišćanskih Hrvatov tako i Ugrov, koruških i štajerskih Slovencev su četvrtak, 30. junija pri konferenciji za novinare u Beču predstavili skupni stav o predvidjenoj noveli Zakona o narodni grupa. U pogledu na to su si sve narodne grupe složne, da nacrt novele ovoga zakona ne odgovara u koruškom Celovcu dogovorenomu Memorandumu, nego da bi počemerio situaciju. Zastupniki narodnih grup pred svim kritiziraju, da novelu ovoga zakona kanu dignuti u ustavni rang. Za srijedu, 6. julija je bila predvidjena sjednica Parlamenta, da uz ostalo zaključi ov zakon.
 

BUDIMPEŠTA — Delegacija zastupnikov hrvatske, slovenske i ugarske narodne grupe u Austriji u okviru Centra austrijskih narodnosti (Can) se je pandiljak, 20. junija u Budimpešti sastala s ugarskim vicepremijerom, Zsoltom Semjénom. Informirali su ga o predvidjenoj noveli austrijskoga Zakona o narodni grupa.

Pri demonstraciji protiv novele Zakona o narodni grupa srijedu otpodne, 15. junija u Beču je sudjelivalo oko 100 ljudi, pretežno gradišćanskih Hrvatov i koruških Slovencev. U protestnom maršu skandirajući parole kao npr. „Član 7 naša prava“ ili „Ne novelaciji novoga Zakona o narodni grupa“ ali i apela na obadva hrvatske ministre u Saveznoj vladi „Niki, Savjet, Darabos — kanimo preživit još“.

Priznanjem od skoro 68 posto dotični Korušci i Koruške su glasali pri pismenom ispitivanju za kompromis o seoski tablica, na koga su se ujedinali Savez, Zemlja Koruška i tri najveće organizacije Slovencev. Sudjelovali su kih 33 posto ods. 146.836 ljudi s pravom glasovanja.

Kulturno društvo austrijskih Romov svečuje 20 ljet postojanja. Predsjednik i utemeljitelj društva, Rudolf Sárkőzy, je subotu, 18. junija u društveni prostorija u Devrientgasse u 19. bečkom kotaru prilikom jubileja istaknuo, kako važno je priznanje Romov kao narodna grupa.

ŽELJEZNO — Predsjednik hrvatskoga Savjeta o narodni grupa, zem. zast. i predsjednik Djelatne zajednice hrvatskih komunalnih političarov i načelnik u Pinkovcu Leo Radaković (VP) nadalje potribuje mjerodavno i pozitivno minjanje Zakona o narodni grupa na dobrobit gradišćanskih Hrvatov. Radaković je nedilju, 12. junija bio gost u televizijskoj emisiji Dobar dan Hrvati.

Koordinacijski odbor gradišćanskih Hrvatov se suprotstavlja predvidjenomu noveliranju Zakona o narodni grupa iz 1976. ljeta. Joži Buranić, Gabriela Novak-Karall,  Jandre Palatin i Petar Tyran u ime ovoga odbora su pri press-konferenciji med drugim kritizirali, da gradišćanski Hrvati nisu bili uvezani u izdjelanje nacrta novele. „Novela da će doprimiti počemerenja pravnoga položaja gradišćanskih Hrvatov u pitanju dvojezične topografije i kod službenoga jezika“ — je bio glavni tenor pri konferenciji za novinare srijedu, 8.

Hrvatska je sva poglavlja pregovorov o pristupu završila s Europskom unijom. Tim je otvoren put za puno članstvo. Odnosi med Hrvatskom i Gradišćem ili drugimi regijami Panonije se jur dugo ne ograničavaju samo na skupni povijesni jerb ili na funkciju mosta, ku zauzima naša hrvatska narodna grupa. Jur sada je Hrvatska važan tržišni partner za Austriju. Tradicionalno dobri odnosi med Gradišćem i Hrvatskom mogli bi u budućnosti postati još važniji — izjavio je predsjednik Kluba inž. Rudolf Strommer, predsjednik Europskoga odbora u Gradišćanskom zemaljskom saboru.

Dana 12. maja predstavljena je treta publikacija dr. Marka Lukende pod naslovom »Presnački mučenici« u farskoj crikvi Breitenfeld u 8. kotaru, kade mr. Zvonko Brezovski fungira kao upravitelj fare. U knjigi je opisan strašni zločin ki se je dogodio 12. maja 1995. u fari Presnače u blizini Banje Luke. U ta teška vrimena se je vodio boj u Bosni i Hercegovini. Žrtva toga zločina je časna sestra Cecilija Grgić, član Družbe  sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, ka je djelala na spomenutoj fari kao katehetica i svećenik Filip Lukenda, brat dr. Marka Lukende, koji živi i djela u Beču.