U organizaciji Hrvatskoga svitskog kongresa u Austriji i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, u prostorija Veleposlanstva RH-e, u pandiljak, 16. 1. je održan sastanak na temu „Hrvatski je naš izbor – nastava materinskoga jezika kao sastavnoga dijela austrijskoga obrazovnoga sustava“.

Tom prilikom je Hrvatski centar širjoj javnosti predstavio svoj projekt bilingvalnoga, to je hrvatsko-nimškoga školskoga sustava za Beč.

Predsjedniki i potpredsjedniki šest Savjetov za narodne grupe 10. januara u saveznom kancelarstvu u Beču su razgovarali o noveli Zakona o narodni grupa. Razgovor je polag državnoga sekretara, Josefa Ostermayera bio jako konstruktivan. Državni tajnik i odgovrni za novelu zakona, Ostermayer je izjavio, da je već nego optimističan, da će se novela Zakona o narodni grupa vrijeda moći predložiti za pregledanje. Tim da će se skupa s pogodjenimi moći poduzeti značajan korak modernizacije u austrijskom pravu narodnih grup.

Zakonski nacrt će se u četiri točka adaptirati. 

Sudski postupak med Zemaljskim školskim savjetom Gradišća i farnikom u Pandrofu i Novom Selu, mr. Brankom Kornfeindom na Djelatnom sudu u Željeznu zbog suspendiranja farnika kao vjeroučitelj je završen. Stranke su se tako pogodile, da će Školski savjet povući otpušćenje iz službe, ali da će se službeni odnos raspustiti u medjusobnom sporazumu. Kornfeind dakle već neće podučavati vjeronauk na osnovnoj školi. B. Kornfeind je po pogodbi rekao po smislu ovako: „Očekivao sam ipak već, jer rado bi još dalje podučavao na školi.

Situacija gradišćanskih općin je prem gospodarske i financijske krize dosta pozitivna. Ovako je bilancirao predsjednik općinskoga saveza Narodne stranke, Leo Radaković, financijsku situaciju gradišćanskih općin u minulom ljetu. Važan faktor u ovom pogledu je bio, da gradišćanske općine u prosjeku nisu tako zadužene kako u drugi savezni zemlja Austrije.

ŽELJEZNO — U pogledu na novo ljeto veli predsjednik općinskoga saveza Radaković, da će šparanje po sebi razumljivo nadalje ostati tema.

Forum hrvatskih manjin, koga organizira Hrvatska matica iseljenika, stao je ljetos pod geslom „Hrvatske zajednice u europskim zemljama: Mogućnosti ostvarivanja manjinskih prava u domicilnim državama“. Kako važan je ov forum za Republiku Hrvatsku svidoči i to, da je sām predsjednik republike prof. dr. Ivo Josipović bio nazoči.

Do punopravnoga članstva Hrvatske u Europskoj uniji je još 560 dani. Premijerka Jadranka Kosor je bila vesela i ganuta (gerührt) kad je potpisala Ugovor o pristupanju 9. decembra u Bruxellesu. Pri kraju emotivnoga govora glas joj je zadrhtao. „Konačno ću na sjednica čuti hrvatski jezik (Jerzy Buzek, predsjednik Europarlamenta). Održano je obećanje papi, ugovor je potpisan perom ko je on darovao.

U austrijskom veleposlanstvu u Požunu su pandiljak, 11. decembra u okviru svetačnoga akta potpisali utemeljenje Euroregije Dunajska inicijativa (Edi). Inicijator je Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj. Ugovor su potpisali zastupniki četirih društav. Uz Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj su to još Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, organizacija karpatskih Nimcev u Slovačkoj (Edu) kao i Newport Development Foundation, ki će biti nadležan za administraciju.

Predsjednik Kulturnoga saveza Hrvatov u Slovačkoj, dipl. inž. Rado Janković je pokrenuo ovu inicijativu.

Završava jubilarno ljeto »90 ljet Gradišće« u kom se je zemlja spomenula priključka dijela tadašnje Nimškozapadne Ugarske Austriji 1921. lj. kao najmladje savezne zemlje ovoj mladoj republiki.

ŽELJEZNO — Širom zemlje su se cijelo minulo 2011. ljeto spomenuli povijesnoga 1921. ljeta, kada su po dijelom teški borba protiv ugarskih buntovnikov (velikim dijelom studenti iz Budimpešte) po odluki europskih saveznikov i dobitnikov Prvoga svitskoga boja ov dio do tada ugarske zemlje priključili Austriji, a tim i veći dio hrvatskoga stanovničtva.

Dosadašnjih 27 šefov držav i vladov Europske unije i nova članica Hrvatska petak, 9. decembra proslavili su potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske EU. Hrvatska će 1. julija 2013. i oficijelno ući u Europsku uniju. Petak, 9. XII. su u Bruxellesu u okviru svetačnoga akta potpisali ugovor o pristupu Hrvatske EU. Za Hrvatsku su svoj potpis stavili pod dokument državni predsjednik Ivo Josipović i (još) premijerka Jadranka Kosor.

Centar austrijskih narodnosti Can je 5. decembra održao svoju generalnu sjednicu u društveni prostorija u Teinfaltstrasse 4 u 1. bečkom kotaru. Za predsjednika je ponovno odibran koruški Slovenac mr. Marjan Pipp a za jednoga od pet potpredsjednikov ddr. Stanko Horvat, predsjednik Hkd-a u Gradišću. Hrvatski centar u Beču je primljen kao novi član.