U organizaciji Hrvatskoga svitskog kongresa u Austriji i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, u prostorija Veleposlanstva RH-e, u pandiljak, 16. 1. je održan sastanak na temu „Hrvatski je naš izbor – nastava materinskoga jezika kao sastavnoga dijela austrijskoga obrazovnoga sustava“.

Tom prilikom je Hrvatski centar širjoj javnosti predstavio svoj projekt bilingvalnoga, to je hrvatsko-nimškoga školskoga sustava za Beč.

 

BEČ — Hrvatski svitski kongres u Austriji kao peljač projekta „Hrvatski je naš izbor — nastava materinskoga jezika kao sastavnoga dijela austrijskoga obrazovnoga sustava“, sazvao je sastanak na kom su u razgovoru s veleposlanikom Gordanom Bakotom sudjelovali predstavniki hrvatskih udrugov tr mnogobrojni nastavniki i učitelji kao i lektorica na Bečkom sveučilišću dr. Zorka Kinda-Berlaković, ki odlično poznaju problematiku izvedbe nastave hrvatskoga jezika u Austriji. 

 

Naime, za hrvatsku stranu odnosno roditelje hrvatskoga podrijetla neprihvatljiva je izvedba nastave u heterogenom nacionalnom sastavu, tzv. BKS (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch) kakova se trenutačno provodi u Austriji. Hrvatski je jezik poseban i samosvojan pak se zaključuje da dica hrvatskoga podrijetla imaju pravo na nastavu isključivo hrvatskoga jezika kao dijela austrijskoga obrazovnoga sustava.

 

Velikim zalaganjem i potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, Veleposlanstva RH u Austriji, Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport, Hrvatskoga centra tr mnogobrojnih hrvatskih udrugov, društav i zajednic ke djeluju u Austriji, Hrvatski svitski kongres (Hsk) u Austriji pokrenuo je ov projekt kim bi se utvrdilo postoji li zanimanje za nastavu hrvatskoga jezika kao dijela austrijskoga obrazovnoga sustava. Austrijske obrazovne vlasti jamču, da će u slučaju pojačanoga zanimanja, homogena nastava hrvatskoga jezika i kulture biti provedena, a ča se razaznaje iz mnogobrojnih zakonskih i ugovornih pretpostavkov sklopljenih izmedju Hrvatske i Austrije. Pri tomu Hsk u Austriji, a niti sve ostale hrvatske udruge, ne mislu na bilo ki način ugrožavati postojeću, ustaljenu provedbu nastave tzv. Bks jezika, dopunske ili nekih drugih oblikov nastave.

 

Veleposlanik Gordan Bakota pohvaljuje i cijeni nastojanja Hsk u Austriji glede ostvarivanja projekta „Hrvatski je naš izbor“. Napominje veliku zauzetost i spremnost Veleposlanstva za pomoć u projektu u okviru mogućnosti.

 

Željko Batarilo kao voditelj projekta izvješćuje u ime Hsk-a u Austriji kad se je stiglo u pripravi projekta. Ističe vrlo zanimljive brojke kao polazišće i bitnu odrednicu za daljnju provedbu. 

  • U Austriji su bez austrijskoga državljanstva 108.263 osobe
  • Materinski jezik nije nimški za 201.397 osob, u Beču za 90.011
  • S 1. januarom 2011. u Austriji živi 220.000 osob s nimškim državljanstvom, 210.000 srpskim, 185.000 turskim, 131 tisuć bosanskohercegovačkim tr 70.000 s hrvatskim državljanstvom. 
  • U Austriji ima 1,182.471 školarov, u Beču 226.485 (najveć u 21. i 22. bečkom kotaru s prik dvajset tisuć školarov)
  • S hrvatskim državljanstvom su 9.662 učeniki, sa srpskim 15.016, bosanskohercegovačkim 13.606
  • U Austriji se je za hrvatski jezik kao materinski izjasnilo 131.307 osob, bosanski 34.854, srpski 177.320. (To bi i bio najrelevantniji podatak o broju Hrvatov u Austriji)
  • U Austriji djeluje 124.382 učiteljev, u Beču 24.149
  • 30.000 školarov je ki pohadjaju nastavu materinskoga jezika, u Beču 15.000 (nastava se izvodi na 22 jeziki)
  • U sustavu tzv. BKS jezikov je 11.000 polaznikov, od toga u Beču 7000 polaznikov. Najveći broj polaznikov bio je školskoga 2002./2003. — 12.000 polaznikov. 
  • Nastavu materinskoga jezika predaje 336 učiteljev. U tzv. BKS-u sudjeluje 134 nastavniki, od toga 24 s hrvatskim državljanstvom
  • U 808 škol u Austriji predaje se materinski jezik, 184 u Beču. U Beču je 145 škol od ukupno 600, u ki se održava nastava tzv. BKS-a (samo u 2. i 13. bečkom kotaru nima organizirane nastave).

 

Na sastanku je naglašeno kako su grafički pripravljeni materijali za tisak ankete, a pripravljen je ostali oglasni prostor poput plakatov, mrižne stranice, Facebook stranice i sl.

 

Istaknuta je potreba animiranja i drugih hrvatskih udrugov ke djeluju u Austriji kako bi zajedničkimi snagami načinili povoljne iskorake u ovom prevažnom pitanju. Veleposlanik naglašava u tom smiru nastojanje Kongresa tr da je potrebito uključiti još već organizacijov, udrugov i klubov tr uz svesrdnu pomoć stručne javnosti zajednički u vrlo povoljni okolnosti učinili ča je moguće već. Očituje se pripravnost i razumivanje da se roditelji izjasnu i za tzv. BKS nastavu zbog odredjenih uzrokov, ali da to ne umanjuje mogućnost odabira onih roditeljev ki želju da njeva dica pohadjaju isključivo nastavu hrvatskoga jezika. 

 

U financijskom pogledu istaknuto je da za projekt Hsk u Austriji raspolaže sa skromnimi financijskimi sredstvi tr će Kongres uputiti zamolbu za financijskom potporom mjerodavnim institucijam u Hrvatsku.

 

Hsk u Austriji zahvaljujući Ahzk, riješio je financiranje tiskanja upitnika formata A4 u nakladi od 10.000 primjerkov tr plakata formata A2 u nakladi od 100 kusićev. Hsk u Austriji je u suradnji s nacionalnim Kongresom tr Hsk u Nimškoj dostao potporu u iznosu od 400 E ke će se iskoristiti za tiskanje školskih pomagalov, olovkov i sl., a ka bi se dilila dici pri provedbi ankete. Hrvatski centar je predložio da sve udruge pokušaju financijski sudjelovati u provedbi projekta s odredjenom svotom pinez.

(željko batarilo)

Kategorije

Slike