Dubrovački kavaljeri svirali su i jačili svoj jur tradicionalni božićni koncert u Hrvatskom centru u Beču: uz brojne poznate božićne jačke i na različni jeziki su publiku presenetili i s božićnom kolendom iz Dubrovnika.

BEČ — Povodom nadolazećih božićnih i novoljetnih svetkov Dubrovački kavaljeri, popularni hrvatski ansambl s bečkom adresom, i je ovo ljeto Hrvatom i njevim austrijskim gostom darovali sjajan božićni koncert. Koncert je održan u četvrtak, 15. decembra u Hrvatskom centru u Beču, a sastojao se je od trih dijelov.

Pijanist Vitomir „Vito“ Ivanjek Vito, jedan od brojnih hrvatskih glazbenikov školovanih u austrijskom glavnom gradu, održao je subotu, 10. decembra u Haus der Musik, Seilerstätte 30, u koncertnoj dvorani Divertimento sjajan Božićni koncert, koga su organizirali Haus der Musik, Veleposlanstvo RH u Beču i austrijski glazbenik Heinz Mandl. Uvodnu rič održala je Ivana Karanušić, savjetnica za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Austriji.

Svoj tradicionalni adventski koncert je imao zbor Otvorena srca nedilju, 4. decembra u domaći prostorija u Hrvatskom centru u Beču. Zbor pod peljanjem dirigenta i zborovodje Dragutina Šanteka je brojnu publiku otpeljao u hrvatski advent i predbožićni čas — u želji za već mira.

U organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske i uz potporu Hrvatske katoličke župe bl. Alojzija Stepinca na čelu s paterom Zlatkom Špeharom i predstavnika hrvatske zajednice, u Salzburgu je u petak, 16. prosinca održan adventski koncert najpoznatije hrvatske mezzosopranistice i prvakinje opere Hnk Dubravke Šeparović-Mušović uz klavirsku pratnju Lane Bradić. Koncertom se ujedno obilježilo potpisivanje pristupnog ugovora Hrvatske Europskoj uniji.

Vrime pripravljanja za proslavu Kristuševoga rodjenja potiče još od 567. ljeta i je diboko ukorenjeno u kršćanskoj tradiciji. Etnologija adventa ili došašća kod Hrvatov obiljuje neobično maštovitimi narodnimi običaji, rituali i ceremonijami ki su se ponavljali, ali i minjali kroz stoljetnu povijest. U želji da se čim dostojnije i čim lipše svečuje Kristuševo rodjenje, su se tajedne dugo pripravljali za Božić.

Sv. Barbara i sv. Nikola/Mikula

Ženska klapa Armorin (armorin = cvijet mediteranske kitice) osnovana je u 1999. ljetu kao djelaonica Studentskoga centra u Zagrebu. 2006. ljeta je po prvi put sudjelovala na Festivalu dalmatinskih klapov u Omišu kade je u kategoriji debitanata dobila najveća priznanja — prvu nagradu stručnoga žirija, tr prvu nagradu publike, čim je izborila ulaz u finale toga festivala održanoga u Omišu. U finalu klapa je osvojila 3. nagradu publike.

Starogradska hrvatska manjinska samouprava pozvala je na adventski svetačni sastanak subotu, 3. decembra. Nastupala su dica čuvarnice iz Kemlje, jačkarni zbor Mali Dunaj (Kemlja), Bizonjski tamburaši, Kud Konoplje (Kemljanci su prikazali kako je po polnoćici na ulici), Vesele Gradišćanke iz Unde), jačkarni zbor Djurdjice iz Sambotela, zbor Mošonski-starogradski Hrvati. Priredba je bila u zajedničkom domu Risljinu (Fehér Ló).

Subotu, 19. novembra svetačno su otkrili spomenik slavnomu kompozitoru Ferencu Lisztu u sjeverogradišćanskom Raušeru (Gattendorf) i to pred crikvom, budućem Trgu Franza Liszta. Goste je pozdravio načelnik Franz Vihanek a svetačni govor je držao dr. Harald Ladić, predsjednik regionalnoga saveza Livade Lajte-Niuzaljsko jezero.

Hrvatski bal u Beču, vrhunska integrativna priredba s već od 100 ljet dugom tradicijom, će se održati subotu, 21. jan. 2012. ljeta u Kursalonu Beč u Stadtparku, u čistom centru grada Beč. Ov Hrvatski bal u dojdućem ljetu ima mali jubilej: bit će 65. po redu u organizaciji grad. Hrvatov u Beču. Geslo dojdućega bala će biti »Austrija — Ugarska — Hrvatska — trilaterala s budućnošću«.

VELIKI BORIŠTOF — Hrvatsko štamparsko društvo odibralo je letošnju svoju generalnu sjednicu u Velikom Borištofu (8. decembra), da bi ujedno prezentirali i Gradišće Kalendar za 2012. ljeto a takaj i knjigu »100 ljet Hrvatske novine«. Mr. Marin Berlaković je u svojem diplomskom djelu pokazao i dokazao, koliko su ove novine učinile dobroga od početka do danas, koliko su bile važne i potribne — a koliko to važi i za budućnost. Ta njegova ispitivanja, istraživanja, saznanja i spoznaje sada imamo pred sobom u proširenom obliku i kao knjigu. Na tom mu je srdačno zahvalio i predsjednik Hštd-a, mr. Ivica Mikula, ki se je jako zalagao za to, da bude tiskana ova knjiga u okviru izdavačke djelatnosti ovoga izdavačkoga društva a glavni urednik Hrvatskih novin Petar Tyran si želji da čim već ljudi čita ovu knjigu i da se more najti u čim već i javnih i privatnih knjižnic. Ovo djelo opisuje nastanak i povijest razvitka gradišćanskohrvatskih novin a se u ovom djelu točno opisuje i primarna literatura.