Hrvatski bal postao je tradicija i simbol tr poveznica is­e­ljene i domovinske Hrvat­ske. Organizacijom bala i dru­gi­mi kulturnimi i športskimi m­a­nifestacijami pokušavamo očuvati hrvatski jezik, kulturu i identitet i ujedno sklapati prijateljstva s drugimi n­arodi, posebno s domaćimi Austrijanci“, rekao je Mi­ro­slav Piplica, predsjednik Au­strijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport (Ahz) i predstavnik Hrvatov iz Austrije u Savjetu hrvatske Vla­de za Hrvate izvan Hrvatske, otvarajući u subotu, 2. m­ar­ca navečer u prekrasnom zdanju Sofiensäle u Beču 28. Hrvatski bal o­ve Udruge. Bal je održan pod pokrovi­telj­st­vom Središnjega državnoga ureda za Hrva­te izvan RH.

U Čunovu u Slovačkoj u su­botu, 26. jan. su s jur tradi­cionalnim Hrvatskim balom svečevali mesopust. Ov hrvat­ski bal u selu, ko je isto kako i Hrvatski Jandrof i Devin­sko Novo Selo jur dio pro­ši­renoga glavnoga grada Slovačke, Požuna (Bratislave), su u medjuvrimenu priredili po 17. put. Mladji i stariji gosti svako ljeto rado dojdu simo u dom kulture na hrvatsku zabavu u organizaciji mladih Čunovcev.

Koljno­fsko hrvatsko društvo na čelu s Ingritkom Klemen­čić je bilo organizator i 43. Hrvatskoga bala — prlje koč duga ljeta u Šopronu a sada jur nekoliko ljet dugo u Koljnofu, u restoranu Tercia. Ov bal u subotu, 12. januara otvorilo je Folklorno društvo Koljnof s koreografijom „B­i­zovac“. Predsjednik Koljnof­skoga hrvatskoga društva i na­čelnik sela Franjo Grubić je pozdravio goste. Nazočnim se je obratio i Mladen Andr­lić, veleposlanik RH u Ma­djarskoj. Za zabavu je svira­la grupa Pinka Band iz Pet­rovoga Sela. Na bogatoj tom­boli su oni, ki su kupili srićke, mogli dobiti jednotajedni bo­ravak u Panzionu Croatia u Starigradu i vik­end u Hotelu Riviéra u Dra­m­lju. I ovo lje­to je Krešo Matašin iz Vukovine darovao pršut a naj­bli­že je njegovu težinu šacao i pogodio Franjo Pajrić st.

Stručni program Škole hrvat­skoga folklora (Šhf) osmislio je i postavio 1964. ljeta uvaženi hrvatski znanstvenik iz područja etnologije i etno­koreologije dr. sc. Ivan Ivan­čan, tako da su ljetos slavili i 55 ljet postojanja Šhf. No­vo 2019. ljeto započeli su slavljenički — na Zimskoj Šhf u Koprivnici su slavili 25 ljet organizacije ovoga programa pod okriljem Hrvat­ske matice iseljenika. Desetodnevni intenzivni program Zimske škole hrvatskoga fol­klora u organizaciji Hmi-ja pokazao je na svečanom završnom koncertu fantasti­čno etno-koreografsko djelo u­glednih predavačev i visoko motiviranih polaznikov.

U Kulturnoj zadrugi u Velikom Borištofu srijedu, 14. novembra su prezentirali knjigu s teksti protiv nasilja. Forum Gradišće bez nasilja je predstavio knjigu s na­slovom »Dijalog s bogatimi i moćnimi«. U knjigi su sažeti najbolji prinosi literarnoga na­ticanja Zlata ditelina protiv nasilja 2017. ljeta, pri kom su ocijenili 126 tekstov. Nagrade su dodilili u aprilu. Med dobitniki je i Andrea Kerstinger iz Fileža, ka je svojim prinosom „Frag doch den Anzugmann“ osvojila treto mjesto, a jednu od trih po­sebnih nagradov za mladinu je dobila Katarina Gruber iz Mjenova.

ŽELJEZNO — Fotokrug Željezno svečuje ljetos 35. ljet postojanja a Fotogrupa Niuzalj 40. obljetnicu utemeljenja. Prilikom ovih dvih jubilejov i dugoljetnoga prijateljstva med člani su pozvali na otvaranje skupne izložbe u kavanu Ma­skaron u Željeznu.
Izložba ima geslo „Fremdgehen Fremdsehen“. Člani fotoklubov su temu tako obdje­lali, da su Željezanci fotografi­rali u Niuzlju a člani Fotogru­pe Niuzalj su fotografirali u Željeznu. Različne fotografije da su nastali ali i na 35 kilometrov dužičkom putu med Ž­eljeznom i Niuzljom — pišu u izjavi za štampu.

OGRŠTOF — Hrvatska li­kovna umjetnica Barbara Raič je sredinom septembra imala u Cogrštofu izložbu u vinogra­du Na velikom vrhu. Vinogradar Mate Kliković je uslišio želju umjetnice, da ovde prezentira nje velikoformatne apstraktne slike u tri i pol ure du­goj izložbi s naslovom „Po­hva­la trsju“.  U trsu Mate i Marije Kliković u Velikom vrhu u Co­grštofu našla je poznata um­jetnica Barbara Raič i nje suprug Božo Raič idealne uvje­te za ovu izložbu u naturi.

Bečka premijera do­kumentarnoga filma »Otto i Hrvati/Otto und die Kroaten« scenarista i redatelja Vanje Vin­kovića, održat će se 20. nove­m­bra u hrvatskom veleposlanstvu u Beču (20.00).

O ovoj temi, tj. o Krabatu kod Lužičkih Serbov, smo jur pi­sali u Hrvatski novina. Za nas je značajno i to da je ov junak branio/osloba­djao Beč 1683. od Druge Turske opsade. Nedavno je iz tiska, u izdanju naklade Bošković u Splitu, izašao po­vijesni ro­man Šimuna Šite Ćorića »Naš čovjek Krabat«.

Festival će uz ostale ugos­titi: Stephena Warbecka, ki je osvojio Oscara za film »Zaljubljeni Shakespeare«, a autor je i glazbe za film »Billy Elliot« tr serije »Osumnjičeni«; Stefana Ruzowitzkoga, redatelja Oscarom nagradje­noga filma »Krivotvoritelji«; Richarda Bellisa, dobitnika nagrade Emmy za glazbu u seriji »Ono« prema romanu Stephena Kinga.